Aditivi u hrani koje vegetarijanci trebaju izbjegavati

2 komentara
2 min čitanja

Danijela Jokić - Vaislay

life coach

Možda ste ponekad pogledali sastav proizvoda i ugledali razne E-oznake ili imena koja su vam zvučala nepoznato i čudno te se zapitali što vi to zapravo jedete. Aditivi u hrani koji potječu od životinja nisu pogodni za vegetarijance.

Sjećam se kada sam slučajno otkrila da se u jednoj vrsti slatkiša nalazi svinjska želatina, kako sam se tada osjećala! Zaista je neugodan osjećaj kada živite u uvjerenju da ne jedete meso, a onda shvatite da ste zapravo u neznanju jeli nešto što potječe od svinjskih kostiju ili insekata! Od tada budno i obazrivo pratim oznake na deklaracijama, a jedno sam vrijeme i nosila papirić s brojem oznaka u novčaniku, dok ih nisam upamtila.

Nastojim praviti domaće slatkiše, mliječne proizvode, namaze, sokove, no ponekad ne mogu izbjeći ni proizvode iz trgovine, posebno na putovanjima ili za vrijeme ispita, dok sam studirala. Vjerujem da ako bismo u svakom trenutku znali što jedemo, da bismo se odgovornije odnosili prema hrani. Čak i moji prijatelji i poznanici koji nisu vegetarijanci, zgražaju se pomisli da bi jeli nešto što potječe od insekata!

U nastavku slijedi lista aditiva o kojima biste trebali voditi računa, ako ste vegetarijanac:

E 120 (karmin ili kohineal )	Prehrambena crvena boja (npr. boja za kolače), često se nalazi u slatkišima i bombonima crvene boje, džemovima i dekoracijama u boji za kolače. Proizvodi se od ženke insekta Dactylopius Coccus (na slici ispod), tako što se nakon pečenja njen crveni oklop zdrobi u crveni prah.
E 441 (želatina ili tvar za želiranje)	Tvar za želiranje, koja se dobiva iskuhavanjem svinjskih ili goveđih kostiju. Može se pronaći u želeima, desertima, često u džemovima ili kao posebno pakovanje u vrećicama za kolače ili pravljenje džemova.
E 542	Tvar protiv zgrudnjavanja, koju čine fosfati iz životinjskih kostiju.
E 631 i E 635	Disodium-inoziat i disodium-5-ribonukleotidi, tvari za pojačavanje okusa, dobivaju se industrijski iz životinjskog ili ribljeg mesa.

Uvijek treba dodatni oprez kod kupovanja džemova, zbog široko zastupljene želatine, čak i u domaćim džemovima (danas domaćice često koriste razne praškove ili dodatke za brzo pripremanje džemova iz trgovine), tako da savjetujem da uvijek pogledate deklaraciju na džemu (piše li „tvar za želiranje“ ili „želatina“ , odnosno „gelatine“ na engleskom), a ako jedete domaći džem, upitajte za postupak pripreme.

Neke vrste kupovnog sladoleda također sadrže želatinu svinjskog porijekla! Ja sam primijetila da su džemovi iz Turske „sigurni“, jer na deklaraciji uvijek vidim „pektin“ (biljni želatin), možda zbog toga što u Turskoj ne jedu svinjsko meso pa ne koriste svinjsku želatinu.

Još jedna dobra zamjena za želatin je agar-agar, biljni želatin porijeklom iz Japana, koji se koristi za pravljenje vegetarijanskih i veganskih kolača širom svijeta. Također, oprez prilikom kupovanja kolača ili torti (mogu sadržavati želatinu, posebno smjesa „fandan“ – često se u nju dodaje želatina)! I naravno, ako kupujete nešto industrijski obojeno u crveno (posebno vodite računa o dekoracijama za kolače i bombonima).

Nadam se da će vam ova lista s aditivima biti od koristi!

S ljubavlju, Danijela