Makrobiotička prehrana mnogo je više od samog plana prehrane. To je način života, koji, uz balansiranu prehranu i jednostavnost pri jelu, uključuje i brigu o duhovnoj ravnoteži i harmoniji s prirodom.

U osnovi, riječ je o ljudskom putu usklađenom s prirodom i kozmosom, koji vodi unutrašnjoj ravnoteži, ali i postizanju optimalnog ljudskog zdravlja.

Pojam makrobiotika prvi put se spominje još u zapisima iz Hipokratovog vremena, a u novije vrijeme prihvaćena je širom svijeta, najčešće od strane osoba kojima su dijagnosticirane bolesti za koje konvencionalna medicina nema rješenje, poput karcinoma.

Osnovni principi makrobiotike

Osnove makrobiotičke prehrane nalaze se u principima yina i yanga, drevne istočnjačke filozofije, koja spajanjem međusobno suprotnih energetskih sistema postiže jedinstvo.

Yang predstavlja pozitivni, muški princip, i odgovara slanoj, prženoj i mesnoj hrani, dok yin, koji simbolizira negativni, ženski princip, odgovara slatkoj, kuhanoj i mliječnoj hrani.

Makrobiotika uključuje konzumiranje namirnica koje imaju izrazito uravnotežen odnos ovih suprotnosti, dok se navedeni ekstremi trebaju izbjegavati.

Osim principa koji se tiču prehrane, makrobiotika uključuje i neka druga pravila:

• Redovita fizička aktivnosti i opuštanje te slobodno vrijeme na suncu i zraku trebali bi biti vaša svakodnevica.
• Osim toga, posebna pažnja posvećuje se čistoći doma, odabiru kozmetike i odjeće iz prirodnih materijala te održavanje ravnoteže kože (tuširanje mlakom vodom, koje ne smije trajati predugo).

Makrobiotička prehrana

U makrobiotici, preporučljiva je primjena organskih i bio uzgojenih cjelovitih namirnica bez pesticida, umjetnih gnojiva, konzervansa, hormona ili genetski modificiranih namirnica. Pri tome se prednost daje lokalnim i sezonskim namirnicama.

Uz navedeno, principi makrobiotičke prehrane uzimaju u obzir i način na koji se hrana konzumira (hranu je potrebno dobro prožvakati kako bi se bolje probavila, a hranjive tvari apsorbirale), ali i priprema (samo tradicionalne metode: kuhanje, pečenje i pirjanje).

Poželjna ishrana, prema makrobiotičkim mjerilima, uključuje:

• Cjelovite žitarice (uključujući smeđu rižu, ječam, zob, raž, kukuruz i puno zrno pšenice), koje trebaju činiti 50-60% dnevnog unosa hrane.  Prednost se daje integralnim žitaricama, no mogu se konzumirati i male količine rafiniranih žitarica.
• Svježe povrće, kuhano, pirjano, a povremeno i sirovo, predstavlja 25-30% dnevnog unosa hrane. Poželjan je dnevni unos kupusa, prokule, cvjetače, kelja, blitve, luka i bundeve.
• Otprilike 5-10% dnevnog unosa hrane čine mahunarke, te proizvodi od soje, kao što su tofu, tempeh i natto. Od povrća iz mora, preporučuju se: wakame, hiziki, kombu i nori.
• Poželjno je obrok započinjati juhom, u količini od jedne do dvije šalice dnevno, koja se može pripremiti od svih gore navedenih sastojaka. Najčešće se preporučuju juhe koje sadrže miso (pasta od sojinog zrna), povrće i grah.
• Riba i morski plodovi koriste se iznimno, ne više od jednom tjedno.
• Upotrebljavaju se biljna ulja, a osobito maslinovo, sezamovo i sojino. Hranu je povremeno prihvatljivo zasladiti sirupom od smeđe riže ili sladom, a može se koristiti i prirodno prerađena morska sol. Tamari sojin umak dozvoljeno je koristiti kao začin.

Kod makrobiotičke prehrane potrebno je izbjegavati:

• Meso, osobito masno meso
• Mliječne proizvode
• Sol i šećer
• Gazirana pića, alkohol i kofein
• Rafinirano brašno, ulja i sladila, sintetičke arome, hormone i konzervanse
• Genetski modificirane namirnice
• Perad, krumpir i tikvice

Prednosti i nedostaci makrobiotičke prehrane

Makrobiotička prehrana bogata je vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama. Ovakav način prehrane povezuje se s manjim rizikom od dobivanja bolesti srca, raka, dijabetesa i hipertenzije.

Na Sveučilištu u Memphis-u 2015. godine provedena je studija u kojoj se uspoređivao nutritivni sastav makrobiotičke prehrane s nacionalnim smjernicama za prehranu. Poznato je kako veliki broj ljudi prakticira makrobiotičku prehranu kod oboljenja od raka ili sličnih po život opasnih bolesti. Studija je pokazala kako makrobiotička prehrana dovodi do smanjenja ukupnog masnog tkiva u tijelu i dovodi do pozitivnih promjena u metabolizmu, biokemijskim aktivnostima i imunoloških parametrima. 

Također, postoje i brojni dokazi koji su pokazali učinak makrobiotičke prehrane sa smanjenjem upalnih procesa u organizmu, a to može dovesti do smanjenja rizika od karcinoma i njegovog vraćanja. U svrhu takvog učinka na ljudsko zdravlje kalorijska vrijednost makrobiotičke prehrane bi se trebala sastojati od 40 do 60% kalorija iz povrća i cjelovitih žitarica s minimalnim unosom životinjskih proizvoda.

2012. godine na havanskom Finlay Institutu provedeno je istraživanje koje je polazilo od ideje kako popularna kubanska Ma-Pi makrobiotička dijeta ima pozitivan učinak na dijabetes tipa 2.

Kriteriji koji su se odnosili na ispitanike bili su sljedeći: osobe su morale biti oboljele od dijabetesa tipa 2 raspona u godinama između 20 i 80, a morali su biti liječeni farmakološki s inzulinom ili hipoglikemijskim lijekovima. Na makrobiotičkoj  prehrani su bili ukupno 21 dan, a potom su mjereni traženi parametri. Rezultati su pokazali kako je Ma-Pi makrobiotička prehrana u kratkom vremenskom rasponu od 21 dan pokazala pozitivan učinak na metabolizam glukoze i lipida, krvni tlak, kompoziciju tijela i potrošnju inzulina.

Zbog ograničavanja nekih namirnica, ovakav način prehrane može biti manjkav, te može dovesti do nedostatka kalcija, vitamina D, vitamina B12 i željeza. Zato se ne preporučuje se djeci, adolescentima, trudnicama i dojiljama.

U medicinskim krugovima doza zabrinutosti istaknuta je i zbog visokog unosa natrija i fosfora. Prehrana bogata niskim unosom kalcija, a visokim fosfora ima negativan utjecaj na zdravlje kostiju i kardiovaskularni sustav.

Već 1997. godine uočen je problem makrobiotičke prehrane na zdravlje kostiju. Poznato je kako u vrijeme adolescencije jako bitan pravilan rast i razvoj cijelo organizma, pa tako i koštanog sustava.

U tom periodu života odvija se srastanje kostiju, a ukoliko dođe do poremećaja tijekom tog procesa moguće je imati doživotno krhke i rijetke kosti. U tom procesu važni čimbenici su pravilan unos vitamina D i kalcija. 

Istraživanje provedeno na danskoj populaciji od strane Zavoda za nutricionizam na Agrokulturalnom fakultetu Wageningen bavilo se pitanjem poveznice između konzumacije makrobiotičke prehrane za vrijeme prvih godina života s gustoćom kostiju u adolescentno doba.  

Rezultati su pokazali kako je kod adolescenata oba spola uočena značajno manja gustoća kostiju i veličina tijela u odnosu na vršnjake koji nisu bili na makrobiotičkoj prehrani. 

• karcinom
• makrobiotika
• miso
• tofu
• unutarnja ravnoteža

Učitaj više izvora