Lajmska bolest (borelioza) – uzroci, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Kreni Zdravo

Lajmska bolest ili borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom Borrelijom burgdorferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja. Krpelj postaje inficiran nakon hranjenja inficiranim mesom miša ili jelena.

Kako bi se infekcija prenijela krpelj na koži treba boraviti između 24 i 48 sati. Većina osoba se ne sjeća ugriza krpelja. Najčešća je krpeljna bolest u Sjevernoj Americi i Europi. Borelija odnosno lajmska bolest prvi puta je prepoznata 1975. godine u Lymeu, kada se istovremeno pojavila kod više ljudi. Većinu oboljelih čine djeca ili mlađe odrasle osobe koje žive u šumovitim predjelima.

Ako živite u blizini travnatih i šumovitih područja ili pak tamo provodite vrijeme, imate veću mogućnost za razvoj lajmske bolesti. U SAD-u primjerice godišnje oboli oko 300.000 ljudi.

Upravo zbog toga je iznimno važno biti na oprezu kada se nalazite u prirodi. Nakon izleta se uvijek dobro pregledajte kako biste krpelja otklonili na vrijeme.

Ako se oboljela osoba liječi odgovarajućim antibioticima u ranim fazama bolesti, vjerojatno će se potpuno oporaviti. U kasnijim fazama, odgovor na liječenje može biti sporiji, ali većina se ljudi s lajmskom bolesti uz odgovarajuće liječenje potpuno oporavi.

Lajmska bolest u Hrvatskoj je najučestalija bolest koja se prenosi putem krpelja.

Lajmska bolest (borelioza) – uzroci

Kao što je već rečeno, lajmska bolest uzrokovana je bakterijom Borrelijom burgdorferi, a prenosi se ugrizom krpelja. Krpelji su smeđe boje, a kada su mladi, često nisu veći od glave pribadače, što ih može činiti gotovo neuočljivima.

Nakon ugriza zaraženog krpelja, bakterija pronalazi put do krvotoka. U većini slučajeva za to je potrebno od 24 do 48 sati. Uklanjanje krpelja čim se uoči može spriječiti infekciju.

Lajmska bolest (borelioza) – simptomi

Znakovi i simptomi lajmske bolesti variraju i obično se javljaju u više od jednog sustava ljudskog organizma. Simptomi najčešće utječu na kožu, zglobove i živčani sustav. Rani znakovi i simptomi mogu se javiti u roku od mjesec dana nakon zaraze:

Osip – male, crvene kvržice mogu se pojaviti na mjestu ugriza krpelja. Mala kvržica je normalna nakon ugriza i ne ukazuje na lajmsku bolest. Međutim, u narednih nekoliko dana, crvenilo (lajmska bolest crvenilo) se može proširiti i formirati u osip. Erythema migrans – osip, jedan je od simbola lajmske bolesti. Kod nekih ljudi se osip može pojaviti na više dijelova tijela. Osip većinom nije bolan i ne svrbi. Većinom je topao na dodir.
Simptomi slični gripi – groznica, zimica, umor, bolovi u tijelu i glavobolja mogu pratiti osip. Kako se bakterija širi tijelom, osip se pojavljuje i na drugim mjestima. Kasnije se može javiti čak i oticanje limfnih čvorova.

Kasniji znakovi i simptomi

Kod nekih osoba osip se može proširiti na druge dijelove tijela, a nekoliko tjedana ili mjeseci nakon zaraze, možda će doživjeti:

Bol u zglobovima – jaki bolovi u zglobovima i otekline. Najvjerojatnije je da će biti pogođena koljena, ali bol se može premještati s jednog zgloba na drugi.
Neurološki problemi – tjednima, mjesecima ili čak godinama nakon zaraze, osobe mogu oboljeti od meningitisa ili pak privremene paralize jedne strane lica (Bellova paraliza), osjećati utrnulost i slabost u udovima, te poteškoće u kretanju vrata, a ni glavobolje nisu rijetke.

Određeni postotak ljudi može imati simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja Nekoliko tjedana nakon infekcije, neki ljudi mogu razviti simptome kao što su:

srčane tegobe (nepravilan rad srca – rijetko traje duže od nekoliko dana ili tjedna),
karditis
poremećaj koncentracije,
smetenost,
upala očiju
upala jetre (hepatitis)
težak umor

Lajmska bolest – posljedice

Ako se lajmska bolest ne liječi, tjednima, mjesecima ili čak godinama kasnije nakon početne infekcije može se pojaviti kasni stadij bolesti. Artritis se pojavljuje kod gotovo 60% bolesnika unutar nekoliko mjeseci od početne infekcije.

Osim svih simptoma koje smo naveli u prethodnom poglavlju, u kasnom stadiju javljaju se i kožne promjene koje se mogu liječiti uz pomoć antibiotika. Jedna od mogućih posljedica je i kronično oštećenje središnjeg živčanog sustava.

Lajmska bolest – dijagnostika

Kao što smo već spomenuli utvrđivanje dijagnoze u slučaju krpelja je otežano budući da se simptomi mogu pojaviti i nakon nekoliko mjeseci odnosno godina. Za postavljanje dijagnoze potrebno je isključiti druge uzročnike uz pomoć hemokultura i bakteriološke obrade.

Boreliju je najlakše dijagnosticirati uz pomoć karakteristične kožne promjene (EM). Međutim, crvenilo je prolazno i može proći neprimijećeno.

Lajmska bolest testiranje

Laboratorijski testovi, također, mogu pomoći kod utvrđivanja dijagnoze, međutim, oni obično nisu pozitivni tijekom prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja.

U nekim slučajevima je nužna izolacija bakterija (biopsija) s mjesta ugriza, kako bi se postavila prava dijagnoza. Ako postoji sumnja na lajmsku bolest, kod pozitivnih osoba je potrebno provesti testiranje Western blot testom.

Lajmska bolest – liječenje

Lajmsku bolest se može izbjeći prevencijom. Tijekom toplijeg dijela godine potrebno je izbjegavati područja na kojima se nalaze krpelji. Krpelji se većinom nalaze u šumovitim predjelima te u blizini travnatih površina koje su u sjeni. Krpelji većinom žive na granici travnatih i šumovitih površina.

Međutim, to ne znači da trebate izbjegavati izlete u prirodi, već samo da se trebate dobro obući i opremiti te zaštiti mekana i topla mjesta na tijelu koja krpelji posebno vole.

Uvijek u prirodi nosite duge hlače, košulje ili majice dugih rukava odnosno bilo koji tip odjeće koji pristaje usko uz ruke i noge. Hlače uvijek stavite u čarape (za muškarce su odličan izbor muške tajice preko kojih se mogu odjenuti duže ili kraće hlače).

Na izlet u prirodi nemojte niti pomišljati odlaziti bez repelenta. Uvijek nakon izleta prije kupanja temeljito pregledajte svoje tijelo na ogledalu te zamolite nekoga da vam pregleda kosu. Ako vidite krpelja, te niste sigurni kako ga izvaditi, otiđite u najbliži dom zdravlja i zamolite medicinskog tehničara da vam ukloni krpelja.

U liječenju lajmske bolesti koriste se antibiotici. Što se ranije započne s liječenjem, veće su šanse da će oporavak biti brži, uspješniji i potpuniji.

Oralni antibiotici – standardni su za liječenje u ranom stadiju. Oni obično uključuju doksiciklin za odrasle i djecu stariju od 8 godina, ili amoksicilin i cefuroksim za odrasle.
Intravenski antibiotici – ako bolest uključuje središnji živčani sustav, liječnik vam može preporučiti tretman intravenskim antibioticima kroz 14- 28 dana. Takav tretman je učinkovit u uklanjanju infekcije, međutim intravenski antibiotici mogu izazvati različite nuspojave, uključujući smanjenje razine bijelih krvnih stanica te blagog do teškog proljeva.

Nakon tretmana, mali broj ljudi još uvijek ima neke simptome poput bolova u mišićima te umora. Uzrok tih stalnih simptoma je nepoznat, a liječenje s više antibiotika ne pomaže. U otprilike 20% slučajeva, simptomi se mogu vratiti čak i nakon liječenja antibioticima.