Senilnost – uzroci, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Kreni Zdravo

Senilnost se definira kao slabost ili duševna nemoć starosti, a povezuje se s pogoršanjem tijela i uma kod starijih ljudi. Često se naziva i demencija.

Različita područja mozga kontroliraju različite vještine i sposobnosti. Kada su mentalne funkcije poput pamćenja, jezika, orijentacije ili odlučivanja pogoršane, to može biti direktan rezultat načina na koji demencija zahvaća mozak.

Senilnost – uzroci

Postoje različite bolesti koje se povezuju sa senilnosti, iako nisu sve izravno povezane sa starijom dobi i mogu se pojaviti i kod djece i beba.

Ove degenerativne bolesti su:

Alzheimerova bolest,
Parkinsonova bolest,
vaskularna demencija,
Huntingtonova korea,
demencija s Lewy tijelima.

Alzheimerova bolest je čest oblik senilnosti u kojemu ljudi doživljavaju znakove senilnosti ili problema s pamćenjem, poput poteškoća s pamćenjem prošlih događaja (pogotovo onih novijih), kao i učenjem novih stvari.

Drugi uzroci senilnosti su:

Ostala manje uobičajena stanja koja mogu pratiti senilnost su:

Senilnost – dijagnoza

Pravilno dijagnosticiranje degenerativnih bolesti mozga, poput senilnosti, zahtijeva profesionalnu procjenu od strane liječnika zdravstvene prakse.

Međutim, senilnost je često povezana s već spomenutim bolestima i stanjima. Znakovi senilnosti su obično prepoznati od strane uže obitelji i prijatelja.

Kada se jednom dijagnosticira staračka demencija, prognoze ovise o vrsti demencije, početku liječenja te reagiranju osobe na tretman liječenja. No, s obzirom na to da je u pitanju propadanje moždanih funkcija, prognoze nisu toliko obećavajuće zato što se propadanje ne može zaustaviti, ali se može usporiti.

Senilnost – simptomi

Senilnost je uzrokovana degeneracijom moždanih stanica. Kao rezultat, simptomi senilnosti i prvi znakovi demencije mogu biti:

progresivni gubitak pamćenja,
anoreksija,
loše odluke,
smanjena koncentracija,
zbunjenost,
i drugi simptomi, često osobne promjene koje primjećuju oni najbliži.

Propadanjem kognitivnih funkcija se može lako prepoznati i senilnost kod mladih, a čini se da je u pitanju demencija kod mlađih osoba koja se može spriječiti pravilnom prehranom i redovitom fizičkom aktivnošću. U ovom slučaju, senilnost značenje ima u nedostatku koncentracije, otežanom pamćenju i lošim odlukama.

Kod ovakvih progresivnih propadanja kognitivnih funkcija, moguće je da se pojavi i staračka demencija i halucinacije. Sve ovisi o pojedincu i vrsti demencije s kojom se bori, ali takva psihotična pojava nije rijetkost.

Kada je u pitanju demencija, agresivnost također može biti česta pojava. Propadanje moždanih funkcija dovodi do problema u pravilnom reagiranju na vanjske podražaje zbog čega stariji često mogu krivo zaključiti da je opasnost prisutna čak i kada nije ili uopće ne reagirati na nju kada zaista postoji.

Senilnost – liječenje

Zbog toga što je senilnost općenito degenerativno stanje, pojedinci koji pate od senilnosti mogu doživjeti pogoršanje stanja s vremenom.

Rano prepoznavanje simptoma senilnosti omogućuje adekvatno liječenje koje će osigurati najveću kvalitetu života i smanjenje simptoma senilnosti. Temeljit pregled i točna dijagnoza su također vrlo važni kako bi se uspješno kreirao plan upravljanja.

Lijekovi se mogu propisati kako bi usporili napredak senilnosti i ostalih degenerativnih bolesti mozga, ali takvi lijekovi često dolaze s neželjenim nuspojavama, posebno kod starijih osoba. Lijekovi se također mogu koristiti u kombinaciji s terapijama za ponašanje ili psihijatrijskim terapijama.

Za razliku od lijekova, alternativne terapije poput prirodnih lijekova dolaze bez neželjenih nuspojava i poželjan su tretman za upravljanje simptomima senilnosti.

Kombinacija biljnih i homeopatskih lijekova, kao što su ginko, ružmarin i američki ginseng, mogu podržati mozak i pomoći u mentalnom zdravlju. Oni također nude sigurno i efektivno olakšanje.

Osim toga, pravilna prehrana, vježba i zdrave životne odluke su vrlo važne u održavanju mentalne jasnoće. Kako starimo, vrlo je važno sudjelovati u stimulativnim aktivnostima jer to drži naše misli aktivnima. I naravno, ne zaboravite važnost društvene interakcije, dobrih prijatelja i dobrih odnosa u obitelji.