Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Moždani udar – uzroci, simptomi i liječenje

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi (hranjivih tvari i kisika) u dio mozga prekinut ili jako smanjen, lišavajući moždano tkivo kisika. U roku od nekoliko minuta moždane stanice počinju umirati (nekroza). Moždani udar je hitan slučaj. Brza reakcija je presudna.

Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: tromboze, embolije ili krvarenja.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Bolja kontrola glavnih čimbenika rizika – visok krvni tlak, pušenje i visoki kolesterol – može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.

Moždani udar – uzroci

Moždani udar može nastati zbog ishemije (nedostatni protok krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (gubitak krvi). Kriteriji za dijagnozu moždanog udara su da simptomi budu prisutni barem 24 sata te da su karakteristični za određeni dio mozga. Kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz mozak (tranzitorni ishemijski napad), a najčešće traje nekoliko minuta.

Oko 85 % moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti uzrokovani krvnim ugruškom (tromb) koji onemogućuje dostatan protok kisika do mozga. U većini slučajeva posljedica je aterosklerotskih promjena na stijenci krvnih žila. Dolazi do odlaganja plakova koji opstruiraju krvni protok i uzrokuju simptome. Najčešće su zahvaćena mjesta grananja velikih arterija poput luka aorte i ishodišta karotidnih arterija.

Drugi uzrok ishemičnih moždanih udara je embolija tromba iz drugog dijela tijela koji doputuje u neku od moždanih krvnih žila (tromboembolija). Najčešće je riječ o trombozi u srčanim klijetkama i pretklijetkama i u velikim krvnim žilama prsišta i vrata. Nakon otkinuća tromba iz ishodišnog mjesta nastanka on krvnim protokom otputuje u mozak i začepi jednu od manjih arterija, uzrokujući simptome.

Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom (hipertenzija) ili aneurizmom.

Moždani udar - uzroci
FOTO: Shutterstock

Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata prije nego se moždani udar dogodi zavaraju i da cijela situacija završi kobno.

Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su:

  • osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela
  • poremećaji govora
  • nagla magljenja i gubitak vida
  • jaka glavobolja
  • gubitak ravnoteže
  • vrtoglavice.

Frankov znak je dijagonalna crta na ušnoj resici koja može značiti povećani rizik od moždanog udara. Znanstvenici su ukupno ispitali 241 osobu koja je pretrpjela moždani udar. Gotovo 3/4 ispitanika imalo je dijagonalnu crtu na ušnoj resici, odnosno Frankov znak.

Pročitajte članak “Frankov znak: Imate li predispoziciju za koronarne bolesti srca?“.

Simptomi moždanog udara

Ako doživite moždani udar (ponekad se dogodi u snu), može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite kako ne možete govoriti ili pokretati dio tijela. Ako ste pri svijesti, možete osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždani udar može uzrokovati gubitak svijesti.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga. Desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela. Na površini svake strane mozga nalaze se specifična područja koja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su vid, pokret i govor.

Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara (moždano deblo, vidni centar, govorni centar, motoričko područje, senzoričko područje), može se pojaviti složena kombinacija simptoma. 

Simptomi moždanog udara
FOTO: Shutterstock

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije
  • problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost govora
  • paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost osobito na jednoj strani tijela
  • problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima
  • glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.

Simptomi i ishod moždanog udara, ali i njegov sami tijek uvelike ovise o tome je li infarkt uzrokovan trombozom ili embolijom. Kod bolesnika u kojih je infarkt nastao zbog tromboze simptomi se javljaju postupno te često postoje prethodni “manji” moždani udari koji nagovještavaju dolazak pravog. Također, trombotični infarkt ima bolju prognozu od emboličnog. Bolesnicima s moždanim udarom uzrokovanim embolijom simptomi infarkta pojavljuju se naglo, najčešće nema nikakvih “upozoravajućih” manjih napada, te je prognoza lošija (smrtnost oko 30 %).

U zapadnim zemljama moždani udar (u sklopu kardiovaskularnih bolesti) uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Osobe koje dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60 godina.

Moždani udar češće se pojavljuje kod muškaraca, nego kod žena. Najčešće žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom. Abnormalno visok krvni tlak može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar. Zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva kod mlađe populacije

Pročitajte članak “Visoki tlak – simptomi na koje trebate obratiti pozornost“.

Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač. Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina ih uzrokuje trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica. 

Osobe koje prežive moždani udar mogu mjesecima nakon udara osjećati paralizu, prije nego dođe do poboljšanja. Blaži moždani udar često je upozorenje težem stanju. 

FAST test za rano prepoznavanje moždanog udara
FOTO: Shutterstock

FAST test za rano prepoznavanje moždanog udara

Američka organizacija za prevenciju moždanog udara dala je u obliku mnemotehnike upute za brzo dijagnosticiranje moždanog udara. To je takozvani FAST test, akronim engleskih riječi face (lice), arms (ruke), speech (govor) i time (vrijeme).

  1. Lice – provjeriti je li jedna strana lica nepokretna ili “visi” u odnosu na drugu; pitati osobu da se nasmiješi kako bi se to moglo utvrditi.
  2. Ruke – provjeriti je li jedna ruka slaba ili nepokretna; pitati osobu da podigne obje ruke u zrak kako bi se vidjelo ima li s kojom rukom problem.
  3. Govor – provjeriti može li osoba govoriti i je li joj je govor razumljiv; zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu poput “Nebo je plavo.”.
  4. Vrijeme – ako je osoba pokazala probleme s bilo kojim od prethodna tri dijela testa, odmah pozvati hitnu pomoć jer se posljedice moždanog udara najviše mogu umanjiti unutar prva četiri sata.

Emergency Medical News piše kako je ova metoda provođena na svim bolesnicima koji su dovedeni u bolnicu u Newcastleu od kolovoza 2001. do srpnja 2002. godine. Od 278 osoba koje su imale pozitivan odgovor na FAST test. Njih 217, odnosno 78 % zaista je imalo moždani udar.

Dijagnoza moždanog udara

Ako primijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog udara, posjetite liječnika što je brže moguće. Sve osobe koje su doživjele moždani udar treba hospitalizirati i analizirati oštećenja. U slučaju težeg udara potrebno je bolničko liječenje.

Kako bi u potpunosti procijenio situaciju, liječnik će trebati informacije (kada je napad počeo i kojim je tijekom išao, koji su simptomi prisutni i gdje), obaviti fizikalni pregled (ispitati vid, govor, vid, sluh, motoriku, koordinaciju neurološkim testovima), te svoju sumnju potvrditi ili opovrgnuti pretragama poput elektrokardiograma (EKG) i CT/MR snimkom lubanje i grudnog koša. Iako je liječenje kod bilo koja od tri uzročnika moždanog udara jednako, potrebni su različiti testovi, odnosno pretrage. 

Dijagnoza moždanog udara
FOTO: Shutterstock

Ako se smatra da je moždani udar posljedica moždane embolije, liječniku će trebati posebne rendgenske snimke vratnih arterija (karotidni arteriogram).

Prije bilo kakvih pretraga utvrđuje se opće stanje pacijenta, te se postupa metodama koje će “održati život” (održavanje disanja i cirkulacije).

Moždani udar – liječenje

Za liječenje ishemijskog moždanog udara, liječnici moraju brzo vratiti protok krvi do mozga. Brzi tretman ne samo da poboljšava vaše šanse za preživljavanje, već može smanjiti i komplikacije uzrokovane njime.

Terapija je usmjerena na uklanjanje zapreke razbijanjem ugruška (tromboliza) ili njegovim mehaničkim uklanjanjem (trombektomija). Što se brže protok krvi vrati u mozak, manje će moždanih stanica umrijeti.

Ostala je terapija usmjerena na smanjivanje povećanja ugruška ili sprječavanje formiranja novih. U tu svrhu mogu se dati lijekovi kao što su aspirin, klopidogrel i dipiridamol, kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.

Moguće je i izravno odstranjivanje tromba. To se postiže CT-om/MR-om u bedrenu arteriju, njegovim usmjeravanjem u cirkulaciju mozga te korištenjem uređaja nalik vadičepu koji uhvati ugrušak koji se potom izvadi iz tijela.

Liječenje hemoragijskog moždanog udara fokusirano je na kontrolu krvarenja i smanjenje tlaka u mozgu. Ponekad se pacijent podvrgava operaciji kako bi se smanjili budući rizici i popravile određene abnormalnosti krvnih žila uzrokovane moždanim udarom. Nakon što je krvarenje zaustavljeno daljnji tretman obično uključuje mirovanje i medicinsku skrb.

Posljedice moždanog udara ovise o području mozga koji je pogođen te o količini tkiva koje je oštećeno. Ono može za posljedice imati probleme s disanjem, gutanjem, koordinacijom te vidom, a liječenje i oporavak su kod svake osobe drugačiji.

Moždani udar - liječenje
FOTO: Shutterstock

Prevencija je jedini prirodni lijek protiv moždanog udara

Ako vas je pogodila kap, nećete moći učiniti ništa. Upravo zbog toga bitna je prevencija ovog stanja. Također, ako ste već preživjeli moždani udar, vrlo je važno da se držite ovih pravila jer su recidivi vrlo česti. Redovito provjeravanje tlaka u ovakvim situacijama može spasiti život. Ne zaboravite uzimati lijekove za održavanje krvnog tlaka. Nemojte pušiti niti jesti suviše masnu hranu. Bitno je baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću. 

  • Najmanje tri puta tjedno trebate jesti plavu ribu koja sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina. 
  • Jedite zeleno povrće koje obiluje vitaminom E, snažnim prirodnim antioksidansom.
  • Konzumirajte orašaste plodove koji su bogati omega-3 masnim kiselinama. Dnevna doza je jedna šalica. 
  • Šumsko voće će vam također biti od koristi jer sadrži velike količine vitamina C.
  • Rajčica je odličan izbor jer ima izrazito pozitivno djelovanje na srce, krvne žile te smanjenje krvnog tlaka.
  • Češnjak snižava kolesterol te sprječava zgrušavanje krvi.
  • Tamna čokolada ima pozitivan utjecaj na krvožilni sustav (birajte onu s najvećim udjelom kakaa).
  • Ako ste ljubitelji vina, dnevni preporučeni unos je jedna čaša crnog vina (2 dl) jer sprječava stvaranje ugrušaka. Ne pretjerujte s konzumacijom alkohola.
  • Svaki dan vježbajte (umjerena tjelesna aktivnost) ili hodajte najmanje 30 minuta.
  • Prestanite pušiti (duhanski dim sadrži oko 900 štetnih tvari za ljudski organizam).

Zašto se zimi povećava broj slučajeva moždanog udara?

Srčani i moždani udari češći su zimi. Posljedica je to skupljanja krvnih žila (vazokonstrikcija) i smanjenja njihovog obujma. Takvo stanje krvnih žila učestalo je zimi zbog hladnoće. Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima trebali bi biti posebno oprezni.

Nagle promjene temperature također mogu dovesti do srčanog udara ili moždanog udara. Pridržavajte se savjeta koje vam je dao liječnik i pazite na svoje zdravlje jer tako najbolje čuvate svoj život. 

Učestalost moždanog udara
FOTO: Shutterstock

Učestalost moždanog udara 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je povodom Hrvatskog dana moždanog udara koji se obilježava 21. lipnja sljedeću zabrinjavajuću statistiku.

  • U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti.
  • U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 osoba, odnosno 8,7 % svih umrlih.
  • Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena.
  • Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi oko 1.200 – 13.000 osoba.
  • Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.

Međutim, gotovo svi rizični faktori mogu se ukloniti promjenom životnih navika, odnosno prevencijom, s kojom je najbolje krenuti što ranije kako biste smanjili vlastiti rizik od moždanog udara!

Pročitajte i članak “Kako spriječiti moždani udar – uzrok invaliditeta u Hrvatskoj?“.

Članak objavljen:
  1. Kralj, V. (2022). Hrvatski dan moždanog udara. HZJZ.
  2. 7 things you can do to prevent a stroke. (2022). Harvard Health Publishing.
  3. FAST Test. (2018). American Stroke Association.
  4. Longmore, M. i sur. (2017). Oxford handbook of clinical medicine. Oxford University Press: New York.
  5. Stroke. (2017). National Health Service (UK).
  6. Stroke: also known as Cerebrovascular accident. (2017). U.S. Department of Health & Human Services.
  7. Ivan Damjanov i sur. (2014). Patologija. Medicinska naklada: Zagreb.
  8. Vesna Brinar i sur. (2009). Neurologija za medicinare. Medicinska naklada: Zagreb.
  9. National Collaborating Centre for Chronic Conditions (UK). (2008). Stroke: National Clinical Guideline for Diagnosis and Initial Management of Acute Stroke and Transient Ischaemic Attack (TIA). NICE Clinical Guidelines, 68.
  10. Face, Arm, Speech Tests for Stroke Diagnosis. (2004). Emergency Medicine News, 26(6): 17.
  11. Brain Basics: Preventing Stroke. National Institute of Neurological Disorders and Stroke.

Saznajte više o moždanom udaru u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

4.04 / 5   23

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: moždani udar, moždani udar simptomi, mozdani udar posljedice, simptomi mozdanog udara, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu