Trčanjem do bolje povezanosti moždanih regija

Budite prvi i komentirajte!
1 min čitanja

Mihael Akerman

mag. pharm.

Snimke magnetske rezonancije (MR) pokazuju da su pojedine regije mozga osoba koje se intenzivno bave trčanjem bolje međusobno povezane nego kod osoba koje nisu sportski aktivne.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni su u istraživanju, objavljenom u časopisu “Frontiers in Human Neuroscience” uspoređivali snimke MR mladih odraslih osoba koje se bave trčanjem i onih koje nisu uključene u redovite fizičke aktivnosti.

Trkači su pokazali veću funkcionalnu povezanost između različitih regija mozga, uključujući čeoni režanj, važan za kognitivne funkcije poput planiranja, donošenja odluka i sposobnosti za prebacivanje pozornosti između različitih zadataka.

Trčanje u mladosti za bolju starost

Ranija istraživanja utjecaja fizičkih aktivnosti na mozak su uglavnom bila usredotočena na stariju populaciju i njihova učinka na očuvanje vitalnosti i sprječavanje demencija, osobito Alzheimerove bolesti.

Vrlo je važno utvrditi što se događa s mozgom mladih sudionika sportskih aktivnosti, a to će sigurno imati i snažan učinak na pojave tijekom starenja.

Sviranje glazbala i igranje golfa mogu izazvati pozitivne promjene moždane strukture i funkcije

Poznato je da neke aktivnosti mogu izazvati promjene moždane strukture i funkcije. Primjerice, sviranje nekog glazbala koje zahtijeva finu motoričku kontrolu, ili igranje golfa, gdje je potrebna snažna koordinacija oko-ruka. Međutim, rijetka su ispitivanja koja su obrađivala redovite sportske aktivnosti koje na zahtijevaju toliko preciznu motoričku kontrolu – kao što je trčanje.

„Ove aktivnosti koje se uobičajeno smatraju ponavljajućim zapravo uključuju mnoge složene kognitivne funkcije – kao što su planiranje i donošenje odluka- i one mogu imati utjecaj na mozak,“ rekao je David Raichlen, jedan od autora studije.

Sprječava li trčanje Alzheimerovu bolest?

Funkcionalna povezivost se često mijenja starenjem odraslih osoba, osobito onih s Alzheimerovom ili nekom drugom neurodegenerativnom bolesti. Ono što će istraživači naučiti iz mozga mladih osoba, moglo bi imati implikacije za moguću prevenciju dobnog kognitivnog propadanja tijekom starenja.

Regije mozga kod kojih je u ovom ispitivanju utvrđena bolja povezivost, upravo su one koje stradavaju starenjem te iz toga možemo povlačiti zaključke da aktivnosti u mlađoj dobi mogu biti potencijalno korisne i pružiti stanovitu otpornost protiv učinaka starenja i bolesti.