Korijeni debljine mnogo su dublji i kompleksniji od onog što vidimo na prvi pogled

Svjetski dan debljine

Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća, a upravo 4. ožujka obilježava se Svjetski dan debljine, kronične bolesti koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Povodom Svjetskog dana debljine, tim HZJZ-ovog projekta “Živjeti zdravo” naglašava činjenicu da su uzroci debljine različiti i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost, već da na nju utječu mnogobrojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.

Uzroci debljine
Foto: World Obesity Federation

Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike“, kazala je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica projekta “Živjeti zdravo”.

Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji. 

Uz to je dodala kako je nedavna analiza OECD-a pokazala je da se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.

Debljina u Europi

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rasprostranjenost debljine se u europskim državama od 1980-ih utrostručila. 

Debljina u Europi
Foto: World Obesity Federation

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da 75 % Europljana koji imaju debljinu toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine. Što se tiče Hrvatske, među odraslim muškarcima imamo najveću stopu debljine u EU, no dobra vijest je da udio žena s debljinom pada.

Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom

Posebno treba naglasiti kako debljina nije problem samo odraslog stanovništva, već se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne i ozbiljne posljedice za zdravlje djece.

Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine pokazuju da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. 30 % škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1% ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost.

Vodieljica projekta Živjeti zdravo
Foto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zaključno, doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović ističe kako je za rješenje problema debljine potreban multidisciplinaran pristup: „Kroz Nacionalni program “Živjeti zdravo” želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika.“

O projektu “Živjeti zdravo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi Nacionalni program promicanja zdravlja “Živjeti zdravo“, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Cilj projekta “Živjeti zdravo” je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života.

Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika.

Projekt “Živjeti zdravo” pratite na Facebook i Instagram stranicama.

Članak uređen:

Ocjenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Korijeni debljine mnogo su dublji i kompleksniji od onog što vidimo na prvi pogled

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.