Sunčanje i UV zračenje – koliko je štetno za zdravlje?

opekline sunce

Poznato je da Sunce emitira UV zračenje koje je posebno štetno za kožu, a svi bismo se od njega trebali adekvatno zaštititi. Također je poznato da razne kreme za sunčanje štite s različitim SPF faktorom te da imaju filtere protiv UVA i UVB zraka, a posebno ih treba koristiti kad je UV indeks visok.

Kako točno UV zračenje uzrokuje štetu na koži te kako se možete zaštititi, saznajte u nastavku članka.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
podocnjaci sunce
Foto: Photospin

UV zračenje – utjecaj na ljudsko zdravlje

Osim što Sunce emitira zračenje vidljivog spektra te infracrveno zračenje, emitira i UV zračenje elektromagnetskog spektra s kraćim intervalima emitiranja i veće energije od primjerice toplinskog (infracrvenog) zračenja.

Valna duljina UV zračenja pada između valne duljine gama zračenja i vidljivog svjetla te se može podijeliti u 3 kategorije, UVA, UVB i UVC. Valna duljina UVA zračenja je 315-400 nanometara, UVC zračenja 280-315 nanometara, dok valna duljina UVB zračenja pada negdje između toga.

Dopiranje UV zračenja do Zemljine površine uvelike ovisi o refleksiji na atmosferskim česticama, primjerice na ozonskom sloju. S obzirom na to da je sloj atmosfere najtanji iznad Ekvatora, a emitiranje sunčevih zraka na zemljinu površinu gotovo okomito, tamo je opasnost od oštećenja kože UV zrakama najveća.

Međutim, ljudi koji obitavaju na tom geografskom položaju zapravo imaju najmanji rizik od razvoja melanoma ili raka kože, upravo zbog evolucijske prilagodbe kože na opasnost od sunčevog zračenja.

Ako bi netko s veoma svijetlom kožom primjerice došao na odmor negdje oko ekvatora, bez adekvatne zaštite bi pretrpio opasne posljedice po zdravlje kože. Rizik od razvoja malignih oboljenja kože se povećava s udaljavanjem od linije ekvatora.

Više o malignim oboljenjima kože pročitajte ovdje.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
sunceve zrake
Foto: Photospin

Indeks UV zračenja

Svi smo čuli da je UV indeks zapravo pokazatelj kolikog je tog dana sunčevo zračenje štetno i da bismo trebali izbjegavati izlaganje sunčevom svjetlu u razdobljima dana kad je UV indeks najviši. Međutim, što je to zapravo UV indeks? To je broj koji se dobije složenim izračunavanjem pomoću kompjuterskih modela koji koriste matematičke funkcije koje opisuju djelovanje UV zračenja na kožu.

U obzir se uzimaju i energetski spektri koji određuju emitiranje energije po posebnim valnim duljinama UV zračenja te se vrijednosti integriraju za određene vremenske periode, ističu stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda

Od cijelog računa je bitno zapamtiti da se koriste podaci posebno za svaku geografsku regiju, vremenski period u godini te po satima u danu. UV indeks bi se trebao shvatiti ozbiljno, posebno kod njegovih viših vrijednosti. Najviše vrijednosti UV indeksa se pojavljuju na ljeto, posebno od 12 do 14 h s visokom vrijednosti UV indeksa sat vremena prije i poslije.

Danas možete vrlo lako naći vrijednosti UV indeksa na mnogim web stranicama te čak i na samom zaslonu svog mobilnog uređaja. Brojevi iza UV indeksa znače sljedeće:

  • 1-2 – nizak,
  • 3-5 – umjeren,
  • 6-7 – visok,
  • 8-10 – vrlo visok,
  • >10 – ekstreman.

Za vrijednosti UV indeksa niže od 3 se općoj populaciji ne preporučuje nekakva posebna zaštita, ali fotoosjetljivi ljudi i mala djeca ipak trebaju stalnu zaštitu u obliku kreme za sunčanje ili lagane odjeće dugih rukava i nogavica. UV indeks od 3 ili više zove na obaveznu zaštitu, dok UV indeks od 6 i više označava veoma visoku opasnost od UV zračenja.

Zanimljivo je istaknuti da kod UV indeksa 8-10 djeca mogu dobiti opekline već nakon 10 minuta direktne izloženosti sunčevom svjetlu, a kod vrijednosti 10 ili više, djeca mogu dobiti opekline već nakon 5 minuta!

UV zračenje – nedostaci

UVB zrake mogu uzrokovati opekline tako što uzrokuju programiranu smrt stanica kože kada ih stanice više ne mogu tolerirati, odnosno ne mogu popraviti nastala oštećenja. Tada se aktivira kaskadni signalni put do stanica imunološkog sustava te dolazi do razvoja upale koja se očituje simptomima crvenila te boli na dodir. Stanice epiderme se počinju što više dijeliti kako bi nadomjestile gubitak, a usto se javlja i pigmentalizacija.

Mutacije u staničnoj DNA mogu dovesti do povećanog rizika od razvoja melanoma, malignog oboljenja kože. Tamniji ten koji nastaje nakon sunčanja je zapravo reakcija kože na stanična oštećenja nastala djelovanjem UV zraka. Koža ta oštećenja shvaća kao prijetnju te nastoji proizvesti što više melanina, kožnog pigmenta, i tako nastane tamniji ten.

Stanice koje proizvode melanin se zovu melanociti te upravo u njima može doći do kancerogenih promjena, koje se onda razvijaju u melanom ili zloćudni tumor.

sunce
Foto: Photospin

UV svjetlo može i potaknuti ubrzano starenje kože, ističe Svjetska zdravstvena organizacija. UVB zrake utječu na vanjski sloj kože tako što ubrzavaju stanično dijeljenje što naposljetku rezultira u debljanju samog epiderma. UVA zrake mogu proći u dublje slojeve kože i tamo, zbog mutacija koje uzrokuju u staničnoj DNA, mogu uzrokovati probleme u vezivnom tkivu te će koža izgubiti na elastičnosti.

Određeni postotak ljudi je i nešto više fotoosjetljiviji na UV zračenje nego ostatak populacije pa bi se mogao suočiti s iznenadnim crvenilom te svrbežom i osipom pri samom izlaganju sunčevom svjetlu. Neki lijekovi, poput nekih antibiotika i antidepresiva, mogu učiniti kožu nešto više osjetljivom na UV zračenje.

Više o opeklinama od sunca saznajte ovdje.

UV zračenje – prednosti

Iako se UV svjetlo smatra jednim od najvećih kancerogena, u nekim iznimkama može pružiti i određene prednosti. Najveća prednost djelovanja UV zračenja je kataliziranje sinteze vitamina D i endorfina. Prekursor za sintezu vitamina D je 7-dehidrokolesterol koji se uz pomoć enzima i UVB zračenja konvertira u kolekalciferol ili vitamin D3.

Manja koncentracija vitamina D, ali u obliku ergokalciferola, se može unijeti prehranom, ali je već 5 do 15 minuta dnevnog izlaganja ruku i lica sunčevom svjetlu dovoljno da bi se zadovoljile potrebne količine vitamina D za pravilno funkcioniranje organizma. Male bebe je dovoljno sunčevom svjetlu izlagati pola sata tjedno, a djecu do 2 sata tjedno.

Kao što je već rečeno, UVA zrake, koje su komponenta UV svjetla, mogu prodirati u dublje slojeve kože i uzrokovati mutacije. Međutim, u slučajevima kad u koži, odnosno u tijelu, već postoje određene mutacije koje mogu uzrokovati autoimune bolesti ili promjene na koži, terapija UV svjetlom ih potencijalno može “ispraviti”.

Terapija UV svjetlom se pruža pacijentima koji pate od:

Što je sa solarijima?

Umjetno unutrašnje sunčanje putem solarija, uređaja u kojem kratko ležite i za 30 minuta imate savršen ten, je postalo nevjerojatno popularno krajem 20. stoljeća. Solarij emitira UV zračenje i postiže se efekt sličan sunčanju.

U solarijima se obično koriste fluorescentne lampe koje emitiraju vidljivo, infracrveno te UVA i UVB zračenje. Omjeri količine UVA prema UVB zračenju se određuju količinom fosfora koji se nalaze unutar lampe. Postoje lampe visokog i niskog intenziteta, a već lampe niskog intenziteta premašuju količinu Sunčevog UV zračenja za 2 do 5 puta!

solarij-stetnost
Foto: Photospin

Bez obzira na mnoge proizvođače i distributore koji se kunu u sigurnost solarija, istraživanja nepogrešivo dokazuju da sunčanje u solariju povećava rizik od razvoja melanoma. Studija objavljena još 2007. godine u znanstvenom časopisu International Journal of Cancer dokazala je da se incidencija pojave raka kože kod ljudi mlađih od 35 godina povećala za čak 35% uslijed upotrebe solarija.

Također, umjetno sunčanje u solariju se može pretvoriti u svojevrsnu ovisnost, što samo povećava rizik od razvoja kožnih bolesti. Nekim ljudima, koji već imaju povećani rizik od razvoja melanoma, se nikako ne preporučuje upotreba solarija. Rizični čimbenici su:

  • jako svijetla koža,
  • pjegice,
  • riđa kosa,
  • svijetle oči,
  • više od 20 postojećih madeža na tijelu.

Više o solarijima možete pročitati ovdje.

Izvori:

  1. Davis, M.D.P. (2010) Ultraviolet Light Offers Benefits for Some Skin Conditions. Mayo Clinic.
  2. Ultraviolet radiation (UV). (2019) World Health Organisation.
  3. D’Orazio, J., Jarrett, S., Amaro-Ortiz, A., Scott, T. (2013) UV Radiation and the Skin. Int. J. Mol. Sci. 14, 12222–12248.
  4. O UV-indeksu. (2019) Državni hidrometeorološki zavod.
  5. Why Does the Sun Burn Us? (2019) SpacePlace. NASA Science.
  6. Indoor Tanning: The Risks of Ultraviolet Rays. (2019) Food and Drug Administration.
  7. Nemeth Blažić, T. (2006) Izlaganje suncu, zaštita od sunca i vitamin D. PLIVA Zdravlje.
  8. Wolf, R., Matz, H., Orion, E., Lipozencić, J. (2003) Sunscreens--the ultimate cosmetic. Acta Dermatovenerol. Croat. 11(3):158-62.
  9. What Does SPF Stand For? (2015) Sun Safety. Consumer Reports.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
06-09-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni