Autizam kod djece – kako ga prepoznati, uzroci i liječenje

autizam

Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj koji se javlja u ranom djetinjstvu, obično prije treće godine života. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici utječu na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima.

Prema vremenu nastajanja, autizam možemo podijeliti na primarni i sekundarni. Primarni se obično manifestira unutar prvih mjeseci života, dok se sekundarni obično primjećuje oko druge godine života. 

Autizmu najsličniji poremećaj je Aspergerov sindrom, ujedno i jedan od nekoliko poremećaja autističnog spektra. Djeca koja pate od Aspergerovog sindroma imaju normalnu ili iznadprosječnu inteligenciju, ali im nedostaje vještina neverbalne komunikacije, fizički su nespretna i ne pokazuju empatiju. Istraživanja podupiru činjenicu da je Aspergerov sindrom rezultat genetske osnove. Poremećaj nema poseban način liječenja.

Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastuDefinicija autizma se znatno proširila, tako da danas autizmom često nazivamo i stanja koja ranije nisu bila dijagnosticirana kao autizam.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih, autizam je napokon došao pod povećalo javnosti i politike te su se u Americi i svijetu počeli donositi zakoni kojima se omogućava financiranje sredstava za pomoć u školovanju i životu djeci s dijagnosticiranim autizmom.

Premda su obrasci ponašanja autistične djece istraživani bezbroj puta, vrlo malo toga se može zaključiti o svijetu u kojem oni žive. Stoga, slobodno možemo reći da je autizam jedno veliko prostranstvo neznanja, unatoč brojnim istraživanjima koja su ipak urodila plodom kada je jedna grana u pitanju, a to je – terapija.

Iako ne postoji lijek za autizam, intenzivno, vrlo rano liječenje može napraviti veliku razliku u kvaliteti života mnoge djece s ovim poremećajem.

autizam

Foto:Photospin

Simptomi autizma

Djeca s autizmom obično imaju poteškoće u tri ključna područja razvoja – socijalna interakcija, komunikacija i ponašanje. No, budući da se simptomi i ozbiljnost autizma uvelike razlikuju, dvoje djece s istom dijagnozom mogu djelovati vrlo različito i imati različite vještine.

U većini slučajeva, djeca s teškim autizmom imaju vrlo izražene poteškoće ili potpunu nemogućnost komunikacije i interakcije.

Neka djeca pokazuju znakove autizma već u ranom djetinjstvu, dok se druga razvijaju normalno tijekom prvih nekoliko mjeseci ili godina života, no onda iznenada postaju povučena ili agresivna, odnosno, u nekim slučajevima, gube stečene kompetencije.

Premda u većini slučajeva djeca s autizmom imaju jedinstven uzorak ponašanja, postoje i neki zajednički simptomi autizma.

Gubitak socijalnih vještina:

  • djeca se ne odazivaju na svoje ime,
  • imaju slab kontakt očima,
  • ponekad se čini da vas dijete ne čuje,
  • dijete se opire maženju i držanju,
  • dijete nije svjesno tuđih osjećaja,
  • izbjegava igru s drugom djecom i povlači se u vlastiti svijet,
  • ne traži pomoć.

Smanjena sposobnost komunikacije:

  • dijete ne razgovara ili odgađa odgovore,
  • gubi prethodno stečenu sposobnost za izgovaranje riječi ili rečenica,
  • izbjegava kontakt očima prilikom razgovora,
  • govori neuobičajenim tonom ili ritmom (monoton glas),
  • ne možete započeti razgovor s djetetom,
  • ponavlja riječi ili fraze, ali ne razumije njihov značaj,
  • ne razumije jednostavna pitanja ili upute.

Poteškoće u ponašanju:

  • dijete ponavlja pokrete, primjerice ljuljanja ili zmahivanja rukom,
  • razvija određene rutine ili rituale i intenzivno reagira na svaku promjenu,
  • neprestano se kreće,
  • fascinirano je detaljima objekta, kao što je primjerice kotačić autića, ali ne razumije predmet u cjelini,
  • neobično je osjetljivo na svjetlost, zvuk i dodir, a ipak nesvjesno boli,
  • može imati neobične navike u prehrani, primjerice, konzumiranje samo nekoliko vrsta hrane ili sklonost prema neobičnim stvarima, poput krede ili prljavštine,
  • često radi stvari koje mogu dovesti do samoozljeđivanja, poput lupanja glavom od krevet ili zid.

Mala djeca s autizmom također imaju poteškoće s dijeljenjem iskustava s drugima. Ipak, rani razvoj socijalnih vještina od presudne je važnosti za kasniji razvoj komunikacije i društveni razvoj.

Kako odrastaju, neka djeca s autizmom ostvaruju veći angažman s drugima i pokazuju manje poremećaja u ponašanju. Neki, obično oni s najblažim simptomima, s vremenom mogu voditi potpuno ili gotovo normalan život. Drugi, međutim, i dalje imaju poteškoća s komunikacijom ili socijalnim vještinama te u tinejdžerskim godinama imaju izražene probleme u ponašanju.

Jedan dio djece s autizmom sporo usvaja nova znanja i vještine, a neki imaju i umanjenu inteligenciju. Ipak, najčešće djeca s autizmom imaju normalnu do vrlo visoku inteligenciju.

Ta djeca brzo uče, ali imaju problema u komunikaciji i primjeni onoga što znaju u svakodnevnom životu i društvenim situacijama. Postoji i dio djece s autizmom koji su pravi mali “mudraci”. Ta djeca imaju izuzetne vještine u određenom području, kao što su umjetnost, matematika ili glazba.

Pročitajte više: Kako prepoznati autizam – prvi simptomi.

autizam terapija

Foto:Photospin

Kada posjetiti liječnika?

Djeca se razvijaju svojim tempom, a mnoga od njih ne slijede “rokove” koje možete pronaći u nekim “roditeljskim knjigama”. No, djeca s autizmom obično pokazuju neke znakove usporenog razvoja u prvoj godini života.

Ako sumnjate da vaše dijete ima autizam, razgovarajte o vašoj zabrinutosti sa svojim liječnikom. Simptomi povezani s autizmom mogu ukazivati i na druge poremećaje u ponašanju.

Znakovi zbog kojih biste se trebali posavjetovati s vašim liječnikom su:

  • Dijete ne pokazuje sretne izraze i ne smije se u dobi do 6 mjeseci.
  • Dijete ne oponaša zvukove i izraze lica do 9. mjeseca.
  • Dijete ne guguće do dobi od 12 mjeseci.
  • Dijete ne pokazuje nikakve geste (primjerice ne pokazuje na stvari ili maše) do dobi od 12 mjeseci.
  • Dijete uopće ne govori do dobi od 16 mjeseci.
  • Dijete ne izgovara nikakve fraze do dobi od 2 godine.
  • Dijete gubi stečene vještine komunikacije ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi.

Uzroci autizma

Autizam nema poznatih uzroka. S obzirom na složenost ovog stanja, kao i činjenicu da se simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju, vjerojatno postoji više mogućih uzroka. Genetika i okolina mogu igrati ulogu.

Genetski problemi koji utječu na autizam

Čini se kako je nekoliko gena uključeno u autizam. Neki mogu učiniti da su djeca osjetljivija na poremećaje, drugi utječu na razvoj mozga, odnosno na način na koji moždane stanice komuniciraju. Također, neki geni mogu odrediti težinu simptoma. 

Utjecaj gena se razlikuje u svakom individualnom slučaju, no sigurno je da je vrlo bitan, bez obzira je li riječ o nasljednom genetskom poremećaju ili onom koji se razvio spontano. Prema najnovijim procjenama objavljenim u poznatom znanstvenom časopisu Behavioural brain research, postoji 200 do 400 gena koji utječu na razvoj autizma te je zbog toga gotovo nemoguće postaviti granice ovog poremećaja.

Genske mutacije se mogu dogoditi prilikom začeća i razvoja, čak i ako ne postoji genska podloga za razvoj autizma u obitelji. U tom se slučaju ne radi o nasljednim promjenama iako se radi o urođenoj mani.

Genetski utjecaj je najlakše promatrati unutar obitelji. Što se tiče autizma, posebno su zanimljiva tri primjera koju donosi studija objavljena u časopisu Nature reviews genetics. Naime, riječ je o jednojajčanim blizancima, dvojajčanim blizancima i ”normalnoj” braći i sestrama.

Kod jednojajčanih blizanaca postoji 77% šanse da će i drugi blizanac biti autističan. Kod dvojajčanih blizanaca postoji 31% šanse da će i drugi blizanac biti autističan ako je prvi. I na kraju postoji 20% šansi da će dijete biti autistično ako ima brata ili sestru s istom dijagnozom. 

Genetika igra veliku ulogu u razvoju autizma, međutim ne znamo radi li se o jednom genu ili kombinaciji gena.

Okolišni čimbenici koji utječu na autizam

Znanstvenici trenutno istražuju imaju li na autizam utjecaj čimbenici poput virusnih infekcija, komplikacija u trudnoći ili štetnih tvari.

Jedna od najvećih kontroverzi u autizmu je tvrdnja da postoji veza između autizma i nekih dječjih cjepiva, osobito MMR cjepiva protiv ospica – zaušnjaka – rubeole. Unatoč opsežnim istraživanjima, nema pouzdanih studija koje pokazuju vezu između autizma i cjepiva.

autisticno dijete

Foto:Photospin

Faktori rizika nastanka autizma

Autizam jednako zahvaća svu djecu, ali neki čimbenici povećavaju rizik:

  • Spol djeteta – dječaci imaju četiri do pet puta veću vjerojatnost razvijanja autizma od djevojčica.
  • Obiteljska anamneza – obitelji koje imaju jedno dijete s autizmom imaju povećan rizik da će i drugo dijete razviti poremećaj.
  • Ostali poremećaji – djeca s određenim medicinskim poteškoćama imaju veći rizik od autizma. Ti poremećaji uključuju Fragile X sindrom, nasljednu bolest koja uzrokuje intelektualne probleme, gomoljastu sklerozu, stanje u kojem se u mozgu razvijaju benigni tumori te neurološki poremećaji kao što je Touretteov sindrom i epilepsija, koja uzrokuje napadaje.
  • Dob roditelja – postoje indikacije da dob roditelja predstavlja faktor rizika za nastanak autizma, odnosno da je autizam češći kod djece koja imaju starije roditelje. Ipak, nije provedeno dovoljno istraživanja kako bi se potvrdile ove teze.

Liječenje autizma

Ne postoji lijek za autizam pa čak ni terapija koja bi odgovarala svima. Liječenje je vrlo individualno, a cilj je prvenstveno povećanje djetetovih sposobnosti smanjivanjem simptoma i podrška u razvoju i učenju. Autističnim osobama primarno se bave defektolozi ili stručnjaci drugih područja – logopedi, radni terapeuti, fizioterapeuti itd.

Liječenje autizma može uključivati terapije usmjerene na:

  • Ponašanje i komunikacijske terapije – mnogi programi su usmjereni na rješavanje niza socijalnih, jezičnih i bihevioralnih poteškoća povezanih s autizmom. Terapija je djelomično usmjerena na smanjenje problema u ponašanju i stjecanje novih vještina, dok je drugi fokus na tome kako postupati u društvenim situacijama ili pomoći djetetu da ostvari bolju komunikaciju.
  • Obrazovanje – djeca s autizmom mogu vrlo dobro usvajati nova znanja u sklopu strukturiranih obrazovnih programa. Razvijeni programi stručnjaka i razne aktivnosti poboljšavaju djetetove socijalne i komunikacijske vještine, ponašanje i vještinu improvizacije. Predškolska djeca koja su upućena na intenzivnu, individualnu terapiju vrlo dobro napreduju.
  • Obiteljska terapija – tijekom obiteljske terapije roditelji i članovi obitelji mogu naučiti kako razviti interakciju i komunicirati s djetetom na način koji njemu odgovara, kako rješavati probleme u ponašanju te kako razviti vještine koje su potrebne da bi pomogli djetetu u njegovom razvoju.
  • Lijekovi – premda se autizam ne može izliječiti, određeni lijekovi mogu pomoći vašem djetetu u kontroli simptoma. Primjerice, antidepresivi mogu biti propisani za anksioznost ili antipsihotici za probleme u ponašanju. Lijekovi se propisuju i ako je autizam popraćen hiperaktivnošću djeteta.

Zahvaljujući brojnim istraživanjima u posljednjih nekoliko godina, uzroci autizma se sve više sortiraju što ujedno uključuje nova saznanja o liječenju i bitnim karakteristikama uspješne terapije. Znanstvena studija objavljena u časopisu Autism Research posebno naglašava važnost obiteljske terapije koja može pomoći svim članovima obitelji, a ne samo djetetu koje boluje od autizma.

Alternativne metode liječenja autizma

U liječenju autizma koriste se mnoge alternativne i komplementarne metode kojima se nastoje smanjiti simptomi autizma. Primjer su kreativne terapije, koje su usmjerene na smanjenje djetetove osjetljivosti na dodir ili zvuk kroz glazbu ili slikanje, terapije bazirane na poboljšanju senzornih sustava i sl. Art terapije se koriste za mnoga druga stanja i poremećaje. 

Djeca s autizmom različito reagiraju na ovakve oblike terapija i zato se preporučuje savjet potražiti od stručne osobe.

Što bi vam dijete s autizmom reklo, kada bi se moglo izraziti poput vas? 

Autizam je aspekt nečijeg ponašanja, ali nipošto ne smije biti odrednica jedne osobe. Kod djece s autizmom možete uočiti prekomjernu težinu, kratkovidnost, nespretnost i neke druge fizičke osobine koje odudaraju od ”zadovoljavajućeg kalupa” – međutim nikada nećete biti sigurni tko je točno ispred vas – budući da je još uvijek dijete koje se otkriva – već sutra može biti tražena osoba za velike međunarodne znanstvene projekte.

Nikada, ali nikada nemojte podcjenjivati dijete s autizmom koje se nalazi ispred vas, jer bi ste se mogli posramiti ne samo neispravnog stava već i svojeg znanja i stečenih vještina. 

Kada se dijete s autizmom ponaša neprikladno u nekoj situaciji, nemojte ga bezrazložno kažnjavati. Senzorna integracija definitivno spada među najteže aspekte autizma. Osjetila djece koja pate od autizma mogu biti toliko pojačana da im uzrokuju tegobe. U novom okruženju koje se nama čini sigurnim, npr. livada, dijete može proživljavati traumu jer nije u stanju spoznati objekte kao cjelinu nego je usredotočeno na svaki pojedini aspekt svojeg okruženja.

Naučite se komunicirati s autističnim djetetom. Dijete vas ne može čuti kako ga primjerice zovete na ručak – za njega to je nešto poput formule koju ne razumije. Morate mu se obratiti smireno i usredotočeno. Ponekad ćete morati biti istinski kreativni da biste doveli dijete do stola kako bi doručkovalo.

Ponekad su djeca s autizmom (zbog vokabularnog ograničenja) vizualno orijentirana – pokušajte ga učiti rutinama koje koriste ostali ukućani, ali nikako nemojte zanemariti njegovu potrebu. Promatrajte dijete – ono će vam prije ili kasnije na određeni način signalizirati jasnu potrebu za nečim – ali na svoj jedinstven način.

Budite strpljivi s autističnom djecom, fokusirajte se na one stvari koje djeca uspješno izvršavaju kao i one koje ih odlikuju kao istinske genijalce. Fokusirajte se na njihov napredak, a ono što ne mogu učiniti neka vam bude poticaj da daljnji rast i razvoj. Na sve napisano dodajte još jedno – bezuvjetnu ljubav – koja je zapravo najveći faktor uspjeha pred nepoznatom planinom zvanom Autizam.

Ako imate iskustvo s autizmom u obitelji ili ste otkrili neki oblik terapije koji pomaže – ostavite komentar ili nam na e-mail redakcije pošaljite vašu jedinstvenu priču. 

Izvori:

  1. Abrahams, B. S. i Geschwind, D. H. (2008). Advances in autism genetics: on the threshold of a new neurobiology. Nature reviews genetics, 9(5), 341.
  2. De Rubeis, S., He, X., Goldberg, A. P., Poultney, C. S., Samocha, K., Cicek, A. E. i Singh, T. (2014). Synaptic, transcriptional and chromatin genes disrupted in autism. Nature, 515(7526), 209.
  3. O'Roak, B. J. i State, M. W. (2008). Autism genetics: strategies, challenges, and opportunities. Autism Research, 1(1), 4-17.
  4. Persico, A. M. i Napolioni, V. (2013). Autism genetics. Behavioural brain research, 251, 95-112.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.57 / 5   76
Facebooktwitterpinterestmail
21-02-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: autizam, sta je autizam, autizam liječenje, kako prepoznati autizam kod djece, sta je autizam i kako ga prepoznati, autizam kod djece od 2 godine, sta je autizam kod djece, autizam kod djece uzroci, lijecenje autizma, autizam kod djece terapija,