Kako prepoznati autizam kod djece – prvi simptomi

autizam

Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj koji se najčešće manifestira unutar prvih 30 mjeseci života, odnosno unutar prve tri godine života. Ovaj poremećaj se javlja u periodu kada dijete postaje svjesno svoje okoline i samog sebe. Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastuDefinicija autizma se znatno proširila, tako da danas autizmom često nazivamo i stanja koja ranije nisu bila dijagnosticirana kao autizam.

Devedesetih godina prošlog stoljeća smatralo se kako je autizam poremećaj kojeg uzrokuju emotivne smetnje cijele obitelji. U doslovnom prijevodu bi to značilo da dijete nije steklo nikakvu socijalnu interakciju ili se povuklo u sebe (granice svijeta koje je samo kreiralo koje do dana današnjeg nisu poznate niti znanstvenicima koji su cijeli svoj rad posvetili istraživanju autizma) prije nego je nastala bilo kakva socijalna interakcija

U novije vrijeme proširile su se razne popularne teorije koje dovode u vezu cjepivo i razvoj autizma. Međutim, to je nemoguće sa sigurnošću potvrditi budući da postoje slučajevi djece koja nisu cijepljena u ranijoj dobi, a svejedno pate od nekog poremećaja autističnog spektra.

Sve što se o autizmu može sa sigurnošću reći jest da većina slučajeva autističnog spektra ponašanja nije povezana s bolestima koje zahvaćaju mozak, Neki slučajevi su se pojavili uz sindrom prirođene rubeole, bolesti citomegaličnih inkluzija, fenilketonuriju i sindrom lomljivog x – kromosoma.

Neka djeca a autizmom imaju proširene moždane komore, neka imaju hiperplaziju vermisa malog mozga, dok druga imaju poremećaje jezgre moždanog debla. Stoga možemo sa sigurnošću reći da se radi i o poremećaju građe i funkcije mozga.

Do dana današnjeg nije u potpunosti jasno što je uzrok razvoju autizma, Zbog čega se autizam javlja već u prvim mjesecima života, te zašto se djeca koja su se sasvim normalno razvijala (prvih mjeseci ili godinu dana) iznenada povlače u nama sasvim nepoznat svijet – ostat će misija budućih istraživanja.

Bitno je naglasiti kako promjene ne moraju biti vidljive nakon rođenja, već se mogu pojaviti u svega nekoliko tjedana tijekom druge ili treće godine života. Premda su djeca inače vrlo svojeglava i nezainteresirana, bolje rečeno ”očarana” svijetom koji moraju upoznati, autističnu djecu ipak je nakon nekog vremena lako uočiti.

Ono što u ovom tekstu nastojimo iskazati nije diskriminacija prema djeci s autizmom ili njihovim roditeljima već skretanje pozornosti na kompleksnost poremećaja koji je potrebno prepoznati i kontinuiranom terapijom pokušati ostvariti napredak.

autizam

Prvi znakovi autizma. Dijete:

  • ne pruža očni kontakt (npr. kod hranjenja ali i zamjetno izbjegava očni kontakt s roditeljima i drugim ljudima u svojoj okolini)
  • može pokazivati privrženost samo jednoj osobi npr. majci, ocu, sestri, bratu ili nekoj drugoj osobi s kojom se osjeća sigurno (postoji mogućnost ali nije pravilo)
  • se teško navikava na obavljanje nužde
  • ne uzvraća osmjeh (čak ni kada su roditelji u pitanju) 
  • ne reagira na svoje ime ili na glas bliske osobe
  • ne prati pogledom predmet koji mu pokazujete
  • ne koristi nikakve pokrete za komuniciranje
  • ne započinje maženje niti reagira na maženje
  • ne imitira pokrete i izraze lica roditelja
  • ne pokazuje interes ili sreću pri interakciji s drugima
  • nerazumljiv govor (može se javiti govor vlastitim jezikom, te eventualno bezrazložno ponavljanje istih riječi bez poante ili neprimjereno situaciji)
  • jednak odnos prema ljudima, životinjama i stvarima – dijete koje pati od autizma jednako percipira sve pred sobom i jednako se odnosi prema svemu. (ili mu je sve jednako bitno, ili mu je sve jednako nevažno).  
  • ne uspijeva ocijeniti situaciju – npr. ne boji se pretrčati cestu prepunu automobila, ali se boji ili je iznimno agresivno u prostoru koji je za njega bezopasan npr. livada.

Navedeni simptomi se ne moraju javiti kod sve djece s autizmom. Manifestacija simptoma ovisi o autističnom poremećaju od kojeg dijete pati. U prošlom desetljeću je došlo do naglog porasta dijagnoze autističnog spektra ponašanja, djelomice i zbog promjena dijagnostičkih mjerila. 

Kasniji znakovi autizma

  • nesposobnost stvaranja prijateljstva i bliskih odnosa
  • nesposobnost igranja u društvu (može biti nepredvidivo nasilno) 
  • ponavljajuća ponašanja (npr. vrćenje u krug) i neuobičajena upotreba jezika (npr. vrištanje i čudni zvukovi)
  • prevelika okupiranost određenim objektima i aktivnostima 
  • nemogućnost obavljanja nekih rutina (može satima sjediti potpuno mirno i u čudnom položaju) 

autizam poremecaj

Boluje li moje dijete od autizma?

Uzroci autističnih poremećaja nisu potpuno razjašnjeni. Radi li se o jedinstvenom uzroku, ili više njih, još nije jasno. No većina stručnjaka koji se bave ovim problemom smatra da je riječ o više uzroka.

Važno je znati da niti jedan od gornjih simptoma odnosno znakova ponašanja sam po sebi nije znak autizma. Također, nije lako odrediti npr. koliko je smijanja normalno, a koliko premalo. Neki gornji simptomi odnosno znakovi ponašanja mogu biti uzrokovani drugim problemima, na primjer neodazivanje na ime može biti uzrokovano problemom sa sluhom.

Autizam češće zahvaća dječake nego djevojčice. Najbolje što možete napraviti sumnjate li na autizam kod djeteta je da posjetite liječnika. Postoje stručni testovi koji mogu dati detaljniju sliku o tome radi li se o autizmu ili nečemu drugome. Obično će vas pedijatar uputiti psihijatru na daljnju obradu.

Više o autizmu doznajte u članku: Autizam kod djece – kako ga prepoznati, uzroci i liječenje!

Autističnu djecu nije lako testirati. Na testovima inteligencije obično postižu bolji uspjeh na zadacima koji zahtijevaju neko izvođenje, nego na verbalnim zadacima, te usprkos zaostajanju u mnogim područjima, na nekim pitanjima mogu pokazivati rezultate koji odgovaraju njihovoj dobi. Pomoću testa inteligencije pod vodstvom iskusnog ispitivača često se može predvidjeti ishod.

Liječenje

Autizam nije moguće u potpunosti izliječiti, međutim brojnim terapijskim metodama on se može kontrolirati.

Čim se postavi dijagnoza, obično se dogovara detaljni razgovor sa specijalistima (dječji psihijatar, neurolog, logoped, psiholog i otorinolaringolog itd). Što više pažnje, ohrabrenja i njege posvetite djetetu veći su izgledi za kakav takav pomak. Veliki je korak ako dijete učini ono što ste od njega tražili ili vas nešto upita. Premda se stanje već sljedeće minute može promijeniti, ipak je dijete pokazalo određenu razinu socijalne interakcije – što znači da bi uz rad s terapeutima trebalo postići i više. 

Premda vam se situacija (pogotovo kada su djeca iznimno mala) čini potpuno beznadnom – neka djeca se kroz brojne tretmane gotovo potpuno oporave i odrastu kao razmjerno savjesni i normalni članovi društva.

Kada kažemo normalni , to ne znači da su djeca s autizmom manje vrijedna ili nisu normalna, nego da je njihova komunikacija drukčija – većini društva nezamisliva i nerazumljiva. Autistično dijete može biti prosječno ili čak iznadprosječno inteligentno – ponekad se autistična djeca ”otvaraju” kreativnim radom ili slaganjem nekakve konstrukcije. 

Međutim, u nekim slučajevima potrebna je doživotna skrb primjerice kod Rettovog sindroma.

Pogledajte video dokumentarac o autizmu:

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.25 / 5   36
Facebooktwitterpinterestmail
28-10-2017
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: autizam simptomi, autizam kod djece, autizam kod dece, autizam kod djece simptomi, autizam kod dece simptomi, simptomi autizma, kako prepoznati autizam, kako prepoznati autizam kod beba, znakovi autizma, autizam kod beba,