Epilepsija kod djece – uzroci, simptomi i liječenje

Epilepsija kod djece

Epilepsija je neurološki poremećaj kojeg karakterizira pojava epileptičnih napada ili ataka. Epileptični napad se definira kao prolazno pojavljivanje znakova i/ili simptoma zbog nenormalne aktivnosti živaca u mozgu. Znakovi i simptomi epileptičnih napada ovise o tome gdje je izvor “epileptičnog izbijanja” u mozgu, ali najčešće uključuju prolazni poremećaj svijesti i nekontrolirane pokrete tijela.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu živi oko 50 milijuna ljudi koji boluju od epilepsije.

Oko 80% svih epilepsija se javlja prije 18. godine.

Električna aktivnost moždanih stanica
Foto: Pixabay

Klasifikacija epilepsija

U kliničkoj praksi zastupljena je podjela epilepsija na:

  • fokalne (žarišne) i
  • generalizirane napade tj. atake.

Kod fokalnih napada postoji ograničeno mjesto u kori mozga u kojem je došlo do naglih električnih izbijanja, dok su kod generaliziranih napada prisutna izbijanja u obje hemisfere velikog mozga.

Fokalni (žarišni) napadi

Žarišni napadaji mogu biti:

  • jednostavni, tj. oni kod kojih ne dolazi do gubitka svijesti i
  • kompleksni, kada dođe do gubitka svijesti.

Simptomi žarišnih napadaja mogu biti vrlo različiti i ovise o mjestu električnog izbijanja u kori mozga.

Mogu se javiti:

  • motoričke smetnje (kao što su ritmički trzaji mišića),
  • senzorne (utrnulost, mravinjanje…) ili
  • vegetativne (npr. nagli osjećaj mučnine).

Generalizirani napadi

Generalizirane napade dijelimo na:

  • toničko-kloničke,
  • mioklone,
  • apsanse i
  • atoničke napade.
Toničko-klonički napad (grand mal)

Generalizirani toničko-klonički napad (tzv. grand mal ili veliki napadaj) je napadaj koji dovodi do gubitka svijesti i grčenja tijela. Grčenje tijela ima svoju kloničku i toničku fazu. U toničkoj fazi dolazi do ukočenosti mišića, a u kloničkoj fazi dolazi do ritmičnih trzajeva mišića.

Za vrijeme napadaja je moguće da osoba ugrize vlastiti jezik ili počne nekontrolirano mokriti.

Dijete u nesvijesti
Foto: Pixabay
Apsans napadaj (petit mal)

Apsans napadaj (tzv. petit mal tj. mali napadaj) zna trajati svega nekoliko sekundi, a karakterizira ga prekidanje radnje koju je osoba do tada izvodila, bilo da se radi o govoru ili nekom fizičkom poslu. Promatraču to djeluje kao da se osoba “isključi” na trenutak da bi se vrlo brzo nakon toga opet “uključila”.

Atonički napad

Kod atoničkog napada dolazi do iznenadnog popuštanja normalne mišićne napetosti pa ako osoba sjedi ili stoji, može doći do pada i ozljede.  

Mioklona epilepsija se klinički prezentira kao iznenadan trzaj noge ili ruke.

Podjela epilepsija prema uzroku

Prema uzroku epilepsije se dijele na:

  • idiopatske,
  • simptomatske i
  • kriptogene.

Idiopatske epilepsije su one kojima je u podlozi genetski defekt.

Simptomatske epilepsije su one koje su posljedica strukturnih ili metaboličkih poremećaja. U strukturne poremećaje koji mogu uzrokovati epilepsiju ubrajamo neurotraumu, tumor i  infekcije. Simptomatske epilepsije imaju lošu prognozu i često su refrakterne na terapiju antiepilepticima tj. slabo reagiraju na lijekove.

Kriptogene epilepsije (grč. kruptos = skriven) su one kojima je uzrok nepoznat i u tu skupinu spadaju sve epilepsije koje ne možemo svrstati u idiopatske ili simptomatske.

Najčešća dječja epilepsija

Benigna Rolandova epilepsija djetinjstva tj. BREC (benign rolandic epilepsy of childhood) javlja se u oko 20% djece s epilepsijom i zbog toga je jedna od najčešćih epilepsija dječje dobi koja se javlja u dobi od 2 do 13 godina.

Naziva se benignom tj. dobroćudnom jer se kod većine djece povuče u dobi od 14 do 18 godina.

Klinički se ova epilepsija prezentira jednostranim motornim i/ili senzornim (osjetilnim) fenomenima u području lica, posebice jezika, zbog čega se govor narušava i dolazi do nakupljanja sline. U većini slučajeva svijest je očuvana.

Dijagnoza epilepsije

Jedan doživljeni epileptični napad ne mora značiti da osoba boluje od epilepsije. O epilepsiji govorimo kada osoba proživi 2 ili više neprovocirana napada uz patološki tj. abnormalni nalaz EEG-a (elektroencefalografije).

EEG je neinvazivna dijagnostička metoda, što znači da je neagresivna i bezbolna. Izvodi se pomoću elektroda koje se stave na površinu glave, a koje mjere električnu aktivnost moždanih stanica. U dijagnostičku obradu ulazi i pregled od strane neurologa i psihologa, krvne pretrage te neuroslikovne pretrage.

Epilepsija – liječenje

Antiepileptici
Foto: Unsplash

Cilj terapije antiepilepticima je suzbiti abnormalno električno izbijanje moždanih stanica. Iz tog razloga antiepileptici ne djeluju na uzrok, već služe kao simptomatska terapija.

Antiepileptike ugrubo možemo podijeliti na lijekove starije i novije generacije.

U antiepileptike starije generacije ubrajamo:

  • fenobarbital,
  • fenitoin,
  • etosuksimid,
  • karbamazepin,
  • valproat.

U antiepileptike novije generacije ubrajamo:

  • vigabatrin,
  • gabapentin,
  • pregabalin,
  • lamotrigin,
  • topiramat,
  • levetiracetam.

Određivanje lijeka prve linije ovisi o vrsti epilepsije i dobi djeteta.

Lijekovima se može kontrolirati između 70 i 80% epilepsija, a kod preostalih slučajeva, gdje se napadi ne mogu kontrolirati, treba razmotriti mogućnost neurokirurškog liječenja.

U oko 50 % pacijenata je za kontrolu epileptičnih napada dovoljno je uzimati jedan lijek (monoterapija), dok je u ostalih potrebno kombinirati 2 ili više antiepileptika.

Urednim uzimanjem antiepileptične terapije, kao i izbjegavanjem stresa, dovoljnom količinom sna te izbjegavanjem alkohola može se smanjiti frekvencija epileptičnih napadaja.

Kako postupiti s osobom koja ima epileptični napad?

Prije svega bitno je da ostanete mirni i budete uz osobu dok napad ne završi, a osoba dođe k svijesti. Jednako tako je i bitno da započnete mjeriti vrijeme napada. Ako se osoba počne grčiti ili nije pri svijesti, okrenite je na bočnu stranu. Pod glavu bolesnika stavite nešto mekano da se ne ozlijedi.

Hitna pomoć
Foto: Pexels

Zovite 194 ili 112: ako napad traje dulje od 5 minuta, ako se ponovi novi napad ili ako je osoba ozlijeđena jer tijekom pada mogu nastati ozbiljne traume glave ili tijela. Napadaj koji traje dulje od 5 minuta se naziva epileptičkim statusom i on se smatra hitnim stanjem u medicini.

Nije samo bitno što ćete napraviti, već i što nećete napraviti pa tako nemojte osobi stavljati ništa u usta jer time možete potaknuti povraćanje, ali i dovesti sebe u opasnost od ozljede. Ujedno nemojte fizički pokušavati spriječiti osobu da se grči.

Za svako je dijete koje boluje od epilepsije bitno prevladati strah od ponovnog napadaja te početi živjeti kao i ostala djeca njegove/njezine dobi, ali pridržavajući se svih mjera opreza koje odredi njegov neuropedijatar.




Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
25-03-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni