Rast djece po godinama

Rast djece

Djeca ubrzano rastu od rođenja do otprilike prve ili druge godine života kada rast postupno uspori. Brzina rasta i dobitak na tjelesnoj masi su umjereni sljedećih godina sve do puberteta kada ponovo dolazi do naglog uzleta.

Uz porast u visinu i porast tjelesne težine, dolazi do rasta unutrašnjih organa koji se razvijaju različitim tempom. Primjerice, mozak naraste do svoje konačne veličine tijekom prvih godina života, bubrezi do kraja prve godine, a reproduktivni organi tek u pubertetu.

Rast beba
Foto: Pixabay

Iako većinu djetinjstva dječaci i djevojčice rastu podjednakom brzinom, postoje razlike dok su još u maternici te prije samog puberteta. U trudnoći, dječaci rastu neznatno više nego djevojčice. U pubertetu razlika se očituje u nastupu početka rasta, naime djevojčice počinju rasti prije od dječaka i obično dostižu svoju konačnu visinu oko 16. godine dok dječacima rast započinje otprilike dvije godine kasnije i s 18 godina postignu konačnu visinu koja je u prosjeku 12.5 cm viša od pripadnica ženskog spola.

S obzirom da je dječji rast jedan od važnijih pokazatelja njihova zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija je osmislila tablice rasta koje prate visinu i tjelesnu težinu po spolu i dobi.

Pomoću tablice može se pratiti trend porasta te ima li kakvih odstupanja od zdrave djece istog spola i dobi.
Takve tablice mogu se naći na internetskim stranicama, ali preporuča se da liječnik ispuni potrebne podatke kako ne bi došlo do krivih rezultata i tumačenja. Dobivena krivulja ne mora izgledati savršeno “školska”, a dijete je usprkos tome zdravo i unutar referentnih vrijednosti.

Rast djece
Foto: Pixabay

Duljina i visina

Duljina novorođenčadi se prosječno poveća za 30% do 5. mjeseca i više od 50% do kraja prve godine. Visina s 5 godina je otprilike duplo viša nego duljina pri porodu.

Težina

Novorođenčad izgubi 5 do 8% svoje težine tijekom prvih par dana da bi za 2 tjedna vratili izgubljeno. Do kraja 5. mjeseca udvostruče, a do kraja prve godine utrostruče tjelesnu težinu.

Na rast utječu genetika, hormoni (hormon rasta, hormoni štitnjače, kortizol, spolni hormoni), prehrana te ostali vanjski čimbenici poput psihičkog stanja.

Kronična pothranjenost i neadekvatna prehrana siromašna bjelančevinama te okolina u kojem je dijete fizički ili psihički zlostavljano uzrokuju smanjen rast.

Zaostajanje u fizičkom rastu

Ukoliko dolazi do odstupanja u rastu prema krivuljama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je istražiti moguće razloge.

  • konstitucijski sporiji rast – sporiji rast od predviđenog, ali dosegne svoju predviđenu visinu sa zakašnjenjem,
  • kromosomske abnormalnosti – obično se jave uz neke druge dodatne fizički vidljive karakteristike (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Prader-Willijev sindrom),
  • hipotiroidizam – manjak hormona štitnjače, u ranoj dobi uzrokuje mentalnu retardaciju, kasnije u djetinjstvu umor, konstipaciju, povišenu tjelesnu težinu i usporeno razmišljanje,
  • povišena razina kortizola – najčešće posljedica terapija astme, zloćudnih tumora, autoimunih bolesti zbog unosa visokih doza glukokortikoida koji interferiraju s hormonom rasta, inzulinu-sličnom faktorom rasta i metabolizmom kosti,
  • manjak hormona rasta – najčešće se ne zna uzrok, a rijetko je posljedica neke prirođene malformacije ili štetnog procesa u mozgu (u hipotalamusu) otkuda dolazi stimulacija za proizvodnju,
  • periferna neosjetljivost (rezistentnost) na hormon rasta – razine hormona su normalne ili čak povišene, ali postoje defekti na receptorima na koje bi se hormon trebao povezati.
  • genetske nepravilnosti stvaranja hrskavice i kostiju (osteohondrodistrofije) – uzrokuje nepravilne tjelesne proporcije
  • kronična anoksija (nedovoljna opskrba kisikom) – zbog prirođene srčane bolesti
  • kronično bubrežno zatajenje,
  • nedovoljan unos prehrambenih tvari,
  • psihološki stres,
  • anoreksija.

Kako potaknuti rast djeteta?

Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno odmora i sna te odrastanje u normalnom poticajnom, psihološki stabilnom okruženju jedini su čimbenici koji vode zdravom napredovanju djece.

Članak uređen:

Ocjenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Rast djece po godinama

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.