Antivirusna prehrana – zaštita i borba s virusnom infekcijom

Češnjak

2020. godina zasigurno će biti zapamćena u povijesti kao godina svjetske pandemije koronavirusa odnosno epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. Pojavom ove virusne infekcije ljudi su se bacili u potragu za čudotvornim lijekovima.

Dok liječnici i farmaceuti tragaju za potencijalnim lijekom i cjepivom, internet obasipaju informacije o blagotvornim biljkama i namirnicama za koje se tvrdi da mogu spriječiti, pa čak i izliječiti virusnu infekciju.

Međutim, imaju li te tvrdnje uporište u znanosti?

Antivirusna prehrana – može li se virusna infekcija spriječiti prehranom?

Trenutno ne postoje znanstveni dokazi o mogućnosti prevencije virusne infekcije specifičnom hranom ili njezinim sastojcima. Dakle, prehrana i sastojci u hrani ne mogu spriječiti pojavu virusne infekcije, pa tako i koronavirusa, ako se u isto vrijeme ne pridržavamo higijenskih praksi, tj. ako ne izbjegavamo kontakt s virusom.

Ipak, za uspješnu borbu protiv virusnih infekcija važan je jaki imunitet te općenito dobro zdravlje. Europsko vijeće za informiranje o prehrani (engl. EUFIC) naglašava upravo važnost pravilne prehrane bogate voćem i povrćem, a uz pravilnu prehranu za normalan rad imunosnog sustava važni su:

  • redovita tjelesna aktivnost,
  • smanjenje stresa,
  • dovoljna količina sna.

Pojedini nutrijenti, tj. sastojci u hrani, imaju osobito važnu ulogu u radu imunosnog sustava, zbog čega se naglašava važnost pravilne prehrane. Ti sastojci su:

Više informacija o pravilnoj prehrani u razdoblju virusnih infekcija možete pročitati i u člancima Jelovnik za jačanje imuniteta – što jača imunitet? i Važnost zdrave prehrane u razdoblju karantene.

Antivirusna prehrana – što sigurno može pomoći u zaštiti od virusne infekcije?

Iako je pravilna prehrana iznimno važna za održavanje zdravlja pa tako i normalan rad imunosnog sustava, ona ne može spriječiti ulazak virusa u organizam.

Zbog toga je potrebno pridržavati se nekih higijenskih praksi, kao i socijalnog distanciranja, kako bi se spriječila prilika za pojavu virusne zaraze. Općenite smjernice za zaštitu od virusa koji uzrokuju infekcije dišnih puteva su:

  • često perite ruke sa sapunom i vodom ili s 70%- tnim alkoholnim sredstvom za dezinfekciju ruku,
  • održavajte socijalnu distancu od minimalno 1 metra,
  • izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta,
  • prilikom kihanja i kašljanja pokrijte usta s maramicom ili savijenim laktom.

Antivirusni sastojci u hrani – koji su i kako djeluju?

Osim što hrana sadrži sastojke koji su nužni za normalno funkcioniranje imuniteta, neki sastojci pokazali su antiviralna svojstva. Takvi sastojci imaju sposobnost uništiti virus ili spriječiti njegovu replikaciju, tj. reprodukciju.

Međutim, to ne znači da se hrana može koristiti kao lijek protiv virusne infekcije, što naravno uključuje i infekciju koronavirusom. 

Antiviralni sastojci iz hrane mogu pomoći organizmu u borbi protiv infekcije, ali ono što je važno imati na umu je različita učinkovitost pojedinih bioaktivnih sastojaka iz hrane na raznovrsne viruse. Čestice virusa međusobno se razlikuju pa ono što djeluje štetno na jedan virus ne mora nužno imati jednak učinak i na drugu vrstu virusa.

Pri tome, najveći broj znanstvenih istraživanja proučavao je antiviralne učinke kod prehlade. Neki sastojci pokazali su se blagotvornima, ali oni možda ne djeluju tako i u slučaju infekcije koronavirusom.

Uz to, treba napomenuti da su mnogi prirodno prisutni antiviralni sastojci dobro istraženi te je potvrđeno njihovo djelovanje protiv virusa. Međutim, ta se istraživanja provode u svrhu izolacije tih spojeva iz hrane i ljekovitih biljaka te korištenja u proizvodnji lijekova. To znači da se oni koriste u formulaciji s drugim sastojcima te u puno većim koncentracijama od onih u kojima se nalaze prirodno prisutni u hrani.

Antivirusna prehrana – probiotici

Probiotici su pokazali potencijal djelovanja protiv sezonskih virusnih oboljenja, poput prehlade, gripe i crijevne viroze.

Bakterije koje se nalaze u crijevima i tako čine takozvanu crijevnu mikrobiotu imaju sposobnost utjecanja na imunosni sustav, kako kod zdravih osoba tako i kod oboljelih.

Probiotici mogu promijeniti sastav crijevne mikrobiote. Oni djeluju na urođenu i na stečenu imunost te tako mogu ublažiti intenzitet gastrointestinalne infekcije i infekcije gornjih dišnih puteva.

Probiotici su živi mikroorganizmi koje unosimo nekim vrstama hrane:

Pregledni rad objavljen 2018. godine su časopisu Current Pharmaceutical Design naveo je brojna istraživanja koja su pokazala profilaktički i terapeutski učinak primjene probiotika kod virusnih infekcija. U isto vrijeme, navedene su i mnoge studije koje taj učinak nisu pronašle.

U sklopu pravilne prehrane, koja može djelovati povoljno na imunitet i borbu protiv virusnih infekcija, ionako se potiče unos probiotika. Ipak, način njihova djelovanja kao i potrebna doza i vrsta kod tretiranja virusnih infekcija još uvijek nisu poznati.

Antivirusna prehrana – pileća juha

Pileća juha, iako nema antivirusna svojstva, pokazala se učinkovitom kod smanjenja jačine simptoma prehlade, koja je virusna infekcija respiratornog sustava.

Pileća juha, pripremljena s obiljem povrća, ima protuupalni učinak. Ona utječe na neutrofile – stanice imunosnog sustava koje su odgovorne za klasične simptome prehlade, poput začepljenog nosa i kašlja.

Upravo zbog svog učinka na stanice imunosnog sustava, pileća juha ublažava simptome virusne infekcije.

Antivirusna prehrana – češnjak

Češnjak iskazuje antiviralni i antimikrobni učinak zbog čega bi mogao biti koristan u borbi protiv virusnih infekcija.

U laboratorijskim uvjetima ekstrakt češnjaka pokazao je antiviralni učinak za viruse:

Međutim, istraživanja provedena na ljudima malobrojna su. Ipak, češnjak u obliku dodatka prehrani u jednom se istraživanju pokazao korisnim u sprječavanju ili skraćivanju trajanja prehlade. Jasan mehanizam još uvijek nije poznat, niti mogućnost ostvarivanja jednakog učinka unosom češnjaka u obliku cjelovite hrane umjesto suplemenata.

Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) upozorila je na to da za sada nije poznato može li češnjak zaštititi od infekcije koronavirusom.

U svakom slučaju, češnjak je vrlo poželjna namirnica u prehrani za kojega su dokazani brojni povoljni učinci. Može pomoći organizmu u borbi protiv virusne infekcije, ali kao i ostale namirnice, češnjak nije lijek.

Antivirusna prehrana – voće i povrće

Voće i povrće sadrži brojne antiviralne i protuupalne sastojke kojima podržava rad imunosnog sustava te može pomoći u borbi protiv virusnih infekcija.

Ranije su bili spomenuti sastojci koji su od iznimne važnosti za pravilan rad imunosnog sustava i jak imunitet. Voće i povrće bogato je mnogim navedenim sastojcima. Uz to, ono također sadrži i druge bioaktivne sastojke koji nisu nužni tijelu za normalno funkcioniranje, ali mogu imati povoljne učinke na zdravlje.

Voće i povrće obiluje vitaminom C koji je osobito važan za jaki imunitet. Vitamin C najviše je zastupljen u:

  • paprici,
  • citrusima,
  • kiviju,
  • jagodama,
  • soku od rajčice,
  • brokuli,
  • prokulicama.
Crvena bell paprika
Foto: Unsplash

Osim toga, voće i povrće sadrži flavonoide – bioaktivne spojeve koji uz razne druge povoljne učinke djeluju antiviralno. Flavonoidi su i pigmenti. Primjerice, to su antocijani iz bobičastoga voća ili kaempferol iz brokule. U svrhu unosa različitih vrsta flavonoida, potrebno je dnevno unijeti minimalno 5 serviranja voća i povrća različitih boja.

Uvrštavanje minimalno 5 serviranja voća i povrća dnevno u prehranu može povoljno djelovati na sprječavanje pojave virusne infekcije kao i uspješnu borbu protiv nje.

Antivirusna prehrana – začini

Osim za češnjak, i za mnoge druge uobičajene začine dokazan je antiviralni učinak. Ipak, oni ne mogu djelovati kao lijek protiv virusne infekcije niti će smanjiti vjerojatnost njezine pojave, osobito s obzirom na količine koje se dodaju hrani.

Iako su antiviralni učinci primarno dokazani na ekstraktima i izoliranim pojedinim spojevima iz začina, korištenjem začina možemo povećati količinu antiviralnih sastojaka u prehrani, ali i povećati sigurnost hrane s obzirom na to da oni mogu djelovati na uništavanje patogena prilikom pripreme hrane.

Začini koji su pokazali antiviralno djelovanje su:

Antivirusna prehrana
Foto: Unsplash

Antivirusna prehrana – dodaci prehrani

Neki se dodaci prehrani, osobito dodaci prehrani s vitaminom D i C, spominju u kontekstu borbe protiv virusnih infekcija. Međutim, svi vitamini i minerali esencijalni su te nedostatak bilo kojega od njih može imati neželjene posljedice na ljudsko zdravlje i dobrobit.

Isto tako, treba imati na umu da nepotrebno uzimanje velikih doza pojedinih vitamina i minerala može djelovati nepovoljno. U slučaju vitamina, treba biti osobito oprezan s vitaminima topljivim u mastima jer se njihov suvišak ne izlučuje mokraćom, već skladišti u masnom tkivu.

Korištenje dodataka s megadozama vitamina C (> 200 mg) pokazalo je potencijal u ublažavanju simptoma obične prehlade. Međutim, i dalje nije u potpunosti jasno djeluje li suplementacija vitaminom C na sve pojedince na jednak način i ima li učinka na druge viruse, osim virusa prehlade.

Sljedeći mikronutrijent koji se često spominje u vidu prevencije i liječenja virusnih infekcija je vitamin D. Razlog tome je široko rasprostranjen nedostatak ovoga vitamina zbog njegove slabe zastupljenosti u namirnicama, a u isto vrijeme vrlo je važan za funkcioniranje imunosnog sustava.

Zbog toga je, osobito u zimskom periodu i razdoblju učestalijeg boravka na zatvorenom, važno uvrstiti namirnice bogate vitaminom D u prehranu. To su:

  • masnija riba (tuna, losos, sardina),
  • goveđa jetra,
  • žumanjak jajeta,
  • neki sirevi,
  • obogaćeni prehrambeni proizvodi (poput mlijeka).

Suplementacija bi mogla pomoći onima koji ne uspijevaju zadovoljiti svoje potrebe umjerenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili unosom namirnica bogatih vitaminom D.

Što se tiče infekcije koronavirusom, ne postoji dokaza da bilo koji dodatak prehrani može imati povoljan učinak u prevenciji ili liječenju infekcije.

Ono što je najvažnije je unositi adekvatnu količinu svih vitamina i minerala, za što određenim pojedincima može biti potrebna suplementacija. Ipak, suplementaciju ne bi trebalo provoditi na svoju ruku i bez savjetovanja sa stručnim osobama jer je moguća intoksikacija s prevelikim dozama.

Članak uređen:

Izvori:

  1. EUFIC (2020) Food and coronavirus (COVID-19): what you need to know. EUFIC.
  2. WHO (2020) Coronavirus disease (COVID-19) advice for the public. WHO.
  3. Kanauchi, O., Andoh, A., AbuBakar, S., Yamamoto, N. (2018) Probiotics and Paraprobiotics in Viral Infection: Clinical Application and Effects on the Innate and Acquired Immune Systems. Current pharmaceutical design, 24(6), 710–717. 
  4. American College Of Chest Physicians (2000) New Study Supports Chicken Soup As A Cold Remedy. ScienceDaily.
  5. Bayan, L., Koulivand, P. H., Gorji, A. (2014) Garlic: a review of potential therapeutic effects. Avicenna journal of phytomedicine, 4(1), 1–14.
  6. Butler, N. (2019) Foods to eat and avoid with the flu. MedicalNewsToday.
  7. Kubala, J. (2019) 15 Impressive Herbs with Antiviral ActivityHealthline.
  8. Teymoori-Rad, M., Shokri, F., Salimi, V., & Marashi, S. M. (2019). The interplay between vitamin D and viral infections. Reviews in medical virology, 29(2), e2032.
  9. Kubala, J. (2020) The 15 Best Supplements to Boost Your Immune System Right Now. Healthline.
  10. Gruber-Bzura B. M. (2018) Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? International journal of molecular sciences, 19(8), 2419.

Ocjenite članak

4.80 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Antivirusna prehrana – zaštita i borba s virusnom infekcijom

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.