Prebiotici – zašto su važni za zdravlje i koji su prirodni izvori prebiotika

prebioticka-prehrana

Vjerojatno ste već čuli za probiotike, zdrave bakterije neophodne za optimalan rad vaše probave. No jeste li upoznati s ulogom prebiotika u vašem organizmu? Naime, probiotici su dobre bakterije, a prebiotici hrana za te bakterije. Činite li sami sebi štetu ako ne vodite računa o njihovom unošenju u organizam?

Što su prebiotici?

Prebiotici su neprobavljivi vlaknasti spojevi koji putuju probavnim traktom. Probavni enzimi i želučane kiseline ih ne mogu razgraditi. Kad prebiotici stignu do crijeva, postaju gorivo za zdrave bakterije u crijevima, odnosno probiotike. Prebiotici imaju ulogu u fermentaciji hrane.

Ona potiče normalan rad probavnog sustava i održava ravnotežu između dobrih i loših bakterija u crijevnoj flori.U crijevnoj mikroflori postoji više od tisuću različitih vrsta bakterija. Svaka od njih ima važnu i jedinstvenu ulogu u radu organizma. U ljudskom tijelu je više od 40 trilijuna bakterijskih stanica.

Ljudskih je samo 30 trilijuna. Mikrobi u vašem crijevu teže od 2 do 5 kg. Istraživači o njima govore kao o jednom organu, jer su toliko važni za rad organizma. Suvremeni način života usmjeren je na razaranje crijevne flore. Uništavaju je:

  • antibiotici i drugi lijekovi;
  • prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima;
  • gluten i toksini iz industrijskih ulja;
  • stres i oboljenja;
  • starost i fizički napori.

covjek-na-wcu

Koliko često vi mislite mikrobima i njihovoj važnosti? Pročitajte nekoliko vrlo dobrih razloga koji će vas navesti da razmislite o crijevnoj mikroflori, prebioticima i njihovom svakodnevnom konzumiranju.

6 razloga zašto biste u svoju prehranu trebali ubaciti više prebiotika

Zdrava crijeva i uredna probava

Već smo spomenuli da su prebiotici hrana za probiotike. Zbog toga što potiču rast i rad probiotika, oni imaju integralnu ulogu u zdravlju probavnog sustava. Istraživanja pokazuju da veći unos hrane koja sadrži prebiotike rezultira učinkovitijim probiotskim organizmima.

Kada je crijevna mikroflora u ravnoteži, probiotici se hrane neprobavljivim vlaknastim spojevima iz hrane koju jedemo i proizvode kratkolančane masne kiseline koje su korisne na više načine, uključujući jačanje stijenke crijeva.

One su odgovorne za regulaciju razina elektrolita među kojima su natrij, magnezij, kalcij i voda. Ovi elektroliti su neophodni za pravilnu probavu, održavanje ravnoteže u radu crijeva i sprečavanje proljeva. Tako prebiotici i probiotici pomažu u rješavanju niza probavnih problema, uključujući:

Anti-upalno djelovanje

Upale su uzrok mnogih ozbiljnih medicinskih stanja, uključujući bolesti srca. Konzumiranje hrane bogate vlaknima i prebioticima dokazano smanjuje upale i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Prebiotici i probiotici potiču metaboličke procese povezane s dijabetesom tipa 2.

Istraživanja pokazuju da zdrav probavni trakt isključuje autoimune reakcije i pomaže tijelu da bolje metabolizira hranjive sastojke. Osim toga, zdravom se probavom reguliraju hormonske i imunološke funkcije koje diktiraju kako i gdje tijelo pohranjuje masti, primjerice u arterije.

Prebiotici imaju hipokolesterolemijski učinak koji pomaže u sprečavanju razvoja ishemijske ili koronarne bolesti srca i autoimunih bolesti uključujući artritis. Kontroliranjem razine kalija i natrija, prebiotici kontroliraju i krvni tlak.

bolesti-srca

Jači imunitet

Unošenje probiotika i prebiotika prehranom smanjuje pH u želucu, a time se usporava rast patogenih ili loših bakterija. Tako osnaženi imunitet utječe na smanjivanje koncentracije enzima koji potiču rast stanica raka u crijevima i želucu.

To se osobito odnosi na rak debelog crijeva koji često uzrokuje upravo preopterećenost toksinima. Istraživanja pokazuju da nakon konzumiranja hrane s prebioticima dolazi do smanjenja razvoja stanica raka i pojave tumora. Kombinacija probiotika i prebiotika nudi dvostruki udarac za različite infekcije:

Pozitivan učinak na raspoloženje

Iako je ova teorija nedovoljno istražena, čini se logičnim da su stanja poput depresije i anksioznosti blisko vezana uz zdravlje crijeva. Na vaše raspoloženja utječe niz čimbenika, zdravlje crijeva je samo jedan od njih. Naime, crijeva su odgovorna za apsorpciju i metabolizaciju hranjivih tvari iz hrane koju jedemo.

One potiču neurotransmiterske funkcije koje proizvode hormone, primjerice serotonin, koji reguliraju raspoloženje i pomažu ukloniti stres. Istraživanja pokazuju da prebiotici utječu na mozak upravo tako što snižavaju razinu kortizola, hormona stresa.

Gubitak kilograma

Kada je riječ o gubitku kilograma, zamijeniti osjećaj gladi sitošću najveći je izazov. Hrana koja sadrži prebiotike regulira vašu energiju i istovremeno vam, utječući na proizvodnju hormona gladi, grelina, pomaže da se osjećate punima te tako potiče mršavljenje.

Zdravlje i zaštita kostiju

Prebiotici pomažu tijelu da apsorbira minerale od kojih smo neke već spomenuli: magnezij, kalcij i željezo. Oni imaju važan zadatak sprečavanja osteoporoze i prijeloma. U jednom je istraživanju dokazano da samo osam grama prebiotika na dan ima značajan utjecaj na apsorpciju kalcija u tijelu, što dovodi do povećanja gustoće kostiju.

Najbolji izvori prebiotika

Za razliku od probiotika koje pronalazimo u fermentiranoj hrani kao što su kombucha čaj, kimchi i kefir, prebiotike nalazimo u povrću, cjelovitim žitaricama i sirovom medu.

korijen-cikorije

Među najboljim prirodnim izvorima prebiotika su:

  • sirovi češnjak;
  • sirovi ili kuhani luk;
  • sirovi plodovi jicama voća;
  • sirove šparoge;
  • sirove artičoke;
  • sirovi korijen maslačka;
  • zelene banane;
  • sirovi korijen cikorije;
  • sirovi med;
  • arapska guma od akacije.

luk-i-cesnjak

Ako ne znate kako ove namirnice ubaciti u svoju prehranu, izvolite nekoliko savjeta:

  1. Dodajte luk obrocima! Luk, sirov ili kuhan, nudi velike količine prebiotika. Osim toga, on je vrlo ukusan i pun antioksidansa koji jačaju imunitet. Dodajte ih juhama, gulašima, salatama ili jelima s roštilja.
  2. U salate, juhe i umake dodajte i malo sirovog češnjaka! On ne samo da je dobar izvor probiotika, već je i snažno antifungalno, antivirusno, antibiotsko i protuupalno sredstvo.
  3. Pravite smoothieje od banane! Najbolje banane su one malo zelene, bez mrlja.
  4. Jedite fermentirane šparoge! Mnogi ljudi ne vole jesti sirove šparoge. No trebali bi isprobati fermentiranu. Ona je vrlo ukusna i hranjiva, a izvrsno se slaže s drugim povrćem.
  5. Sjeckajte artičoke! Njihov okus se poboljšava kada su isjeckane na manje komadiće. Ubacite ih u salate, smoothieje i umake.

salata-od-articoka

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   2
Facebooktwitterpinterestmail
07-05-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: prebiotici, prebiotici hrana, prebiotici su, prirodni prebiotici, što su prebiotici, prirodni probiotici, prirodni prebiotici u hrani, prirodni izvori elektrolita, prebiotik, prebiotici u hrani,