Glukozno fruktozni sirup – njegov utjecaj na zdravlje

Glukozno fruktozni sirup

Glukozno fruktozni sirup je zaslađivač koji se najčešće koristi u osvježavajućim bezalkoholni pićima, ali dodaje se i u razne druge prehrambene proizvode, poput slatkiša i zaslađenih žitarica za doručak.

U zadnjih 40 godina naglo se povećala njegova konzumacija te se vrlo često povezuje s pojavom pretilosti i nekih bolesti, kao što su:

Štetni učinci glukozno fruktoznog sirupa prvenstveno se pripisuju fruktozi. Međutim, ne postoje dokazi koji bi ukazali na to da je ona jedini krivac u priči, ako krivac uopće postoji.

Također, povlači se pitanje postoji li uopće razlika između unosa glukozno fruktoznog sirupa i saharoze, odnosno običnog stolnog šećera.

Glukozno fruktozni sirup – kako se dobiva?

Glukozno fruktozni sirup proizvodi se iz kukuruza. Nakon omekšavanja i mljevenja sjemenki kukuruza, glukozno fruktozni sirup dobiva se zahvaljujući djelovanju tri enzima – alfa-amilaze, glukoamilaze i glukoza izomeraze. Sva tri enzima podrijetlom su iz mikroorganizama.

Razgradnjom škroba koji se nalazi u kukuruzu dobiva se prvo glukozni sirup, ali djelovanjem posljednjeg enzima glukoza se pretvara u fruktozu pa se glukozni i fruktozni sirup miješaju kako bi se proizveo glukozno fruktozni sirup.

On se prvenstveno proizvodi i koristi u SAD-u, gdje 85 % tržišta kontroliraju četiri velik proizvodna poduzeća.

Proizvedeni glukozno fruktozni sirup poželjan je zbog svoje niske cijene, ali i sljedećih povoljnih svojstava:

  • slađeg je okusa od saharoze, 
  • bolje je topljivosti od saharoze,
  • nema tendenciju stvaranja čestica kristala u prehrambenim proizvodima,
  • tekućina je,
  • lako ga je transportirati kao sirovinu,
  • kiseo je pa smanjuje potrebu za korištenjem konzervansa.
Glukozno fruktozni sirup
Foto: Unsplash

Glukozno fruktozni sirup – učinci na zdravlje

Glukozno fruktozni sirup mješavina je glukoze i fruktoze u omjeru 45:55. Njegova energetska i nutritivna vrijednost proizlaze isključivo iz glukoze i fruktoze te je jednaka saharozi, tj. stolnom šećeru. To znači da 1 gram glukozno fruktoznog sirupa sadrži 4 kcal.

Konzumacija glukozno fruktoznog sirupa naglo se povećala u SAD-u početkom 1970-ih godina. U isto vrijeme došlo je do porasta pretilosti, metaboličkog sindroma i nealkoholne masne jetre. Međutim, povezanost ne znači nužno i da je glukozno fruktozni sirup bio uzrok tih zdravstvenih problema.

Kada se govori o štetnim učincima glukozno fruktoznog sirupa na zdravlje čovjeka, najčešće se spominju osvježavajuća bezalkoholna pićaMeta-analiza objavljena 2010. godine u znanstvenom časopisu Diabetes Care navodi povezanost unosa osvježavajućih bezalkoholnih pića s:

Povećan unos osvježavajućih bezalkoholnih pića povezan je još i s povećanjem:

Osvježavajuća bezalkoholna pića djeluju na povećanje unosa energije. Zbog toga što se radi o piću, mozak ne percipira taj unos energije onoliko koliko bi da je u pitanju hrana. Kao posljedica dolazi do manjeg osjećaja sitosti što može dovesti do nakupljanja viška tjelesne mase i pretilosti.

Fruktoza kao tihi ubojica

Mnogi negativni učinci glukozno fruktoznog sirupa pripisuju se upravo prisutnosti fruktoze. Ona ima jednaku energetsku vrijednost te broj i vrstu atoma kao glukoza. Međutim, apsorbira se i metabolizira na drugačiji način.

Fruktoza se još naziva i voćni šećer jer je u većim količinama prirodno prisutna u voću, ali i povrću. Ona sama po sebi nije problem, osobito kada se unosi s voćem i povrćem koji obiluju vitaminima i mineralima. 

Ipak, u zadnjih se nekoliko desetljeća znatno povećao unos šećera pa tako i fruktoze te se smatra da je upravo to povećanje količine rezultiralo brojnim zdravstvenim problemima. Glavni izvori tih neuobičajeno visokih količina fruktoze su osvježavajuća bezalkoholna pića i voćni sokovi.

Upravo zbog razlike u metabolizmu, smatra se uzročnikom steatoze odnosno masne jetre. Naime, fruktoza se u jetri ne metabolizira korištenjem svih istih enzima poput glukoze. Njezin metabolizam nije tako strogo kontroliran pa ona može lakše ući u proces lipogeneze odnosno pretvorbe u masti. Prekomjeran unos fruktoze dakle može dovesti do nakupljanja masti u jetri.

Općenito, prehrana bogata mastima i šećerima smatra se uzročnikom masne jetre.

Unos osvježavajućih bezalkoholnih pića povezuje se s pojavom kolorektalnog karcinoma, tj. karcinoma debelog crijeva. Nije bilo jasno je li uzrok tome glukozno fruktozni sirup u pićima ili pretilost i metabolički sindrom koji su posljedica njihovog prekomjernog konzumiranja.

Znanstveno istraživanje iz 2019. godine pod vodstvom američkog znanstvenika Marcusa D. Goncalvesa djelomično je rasvijetlilo ovo pitanje. Uklonivši utjecaj pretilosti i metaboličkog sindroma kod pokusnih miševa pokazalo se da je broj tumora uslijed unosa glukozno fruktoznog sirupa jednak, ali se u isto vrijeme povećao broj velikih adenoma ili polipa i tumora visokog gradusa.

Razlog tome je nepotpuna apsorpcija fruktoze u tankom crijevu koja potom dospijeva do debelog crijeva. Fruktoza se iz tankog crijeva u krvotok transportira na drugačiji način od glukoze. Već 5 g fruktoze može dovesti do zasićenja njezinih transportera i povećati količinu fruktoze koja dospije u debelo crijevo. Tumori locirani na distalnom ili krajnjem dijelu tankog crijeva i u debelom crijevu mogu uzeti i metabolizirati tu fruktozu.

Ovo je istraživanje potvrdilo da kombinacija glukoze i fruktoze koja je prisutna i u glukozno fruktoznom sirupu kod pokusnih životinja potiče razvoj stanica raka. Za sada, ipak, nema ovakvih dokaza za ljude.

Glukozno fruktozni sirup – razlikuje li se od konzumnog šećera?

Kao što je već spomenuto, glukozno fruktozni sirup sadrži glukozu i fruktozu u omjeru 45:55. Za usporedbu, saharoza ili stolni šećer sadrži glukozu i fruktozu u omjeru 50:50. Dakle, razlika nije velika.

Američki znanstvenici Rippe i Angelopoulus u preglednom radu objavljenom 2013. godine u znanstvenom časopisu Advances in Nutrition zaključili su da „ne postoji razlika u metaboličkom ili endokrinom odgovoru između glukozno fruktoznog sirupa i saharoze povezanim s pretilošću ili nekim drugim negativnih zdravstvenim ishodom.“

U Hrvatskoj vodeći zaslađivač i dalje je obični stolni šećer. Na pitanje treba li radije posezati za napitcima koji sadrže obični šećer ili samo glukozu umjesto glukozno fruktoznog sirupa, odgovor je negativan. Dodani šećer u prehrani u svakom slučaju treba ograničiti.

Američka udruga za srce preporučuje ograničenje unosa dodanog šećera na 9 žličica ili 150 kcal dnevno za muškarce odnosno 6 žličica ili 100 kcal dnevno za žene. Pri tome, dodani šećeri su oni koji nisu prirodno prisutni (primjerice u voću ili mlijeku), već su dodani prilikom proizvodnje prehrambenih proizvoda ili pripreme jela.

Na kraju, glukozno fruktozni sirup povezuje se s raznim nepovoljnim učincima na ljudsko zdravlje. Međutim, prehranu treba gledati kao cjelovitu i ne zaboraviti na nepovoljne učinke prekomjernog unosa šećera u bilo kojem obliku.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Mawer, R. (2019) 6 Reasons Why High-Fructose Corn Syrup Is Bad for You. Healthline.
  2. Gunnars, K. (2018) Is Fructose Bad for You? The Surprising Truth. Healthline.
  3. Goncalves, M. D., Lu, C., Tutnauer, J., Hartman, T. E., Hwang, S.-K., Murphy, C. J., Pauli, C., Morris, R., Taylor, S., Bosch, K., Yang, S., Wang, Y., Van Riper, J., Lekaye, H. C., Roper, J., Kim, Y., Chen, Q., Gross, S. S., Rhee, K. Y., Cantley, L. C., Yun, J. (2019) High-fructose corn syrup enhances intestinal tumor growth in mice. Science, 363, 1345–1349.
  4. Lee, O., O’Brien, P. J. (2010) Modifications of Mitochondrial Function by Toxicants. Comprehensive Toxicology (Second Edition), 411-445.
  5. Bray, G. A. (2013) Potential Health Risks From Beverages Containing Fructose Found in Sugar or High-Fructose Corn SyrupDiabetes Care, 36(1), 11–12.
  6. Malik, V. S., Popkin, B. M., Bray, G. A., Després, J. P., Willett, W. C., Hu, F. B. (2010) Sugar-sweetened beverages and risk of metabolic syndrome and type 2 diabetes: a meta-analysis. Diabetes Care, 33, 2477–2483.

  7. Rippe, M. J., Angelopoulos, T. J. (2013) Sucrose, High-Fructose Corn Syrup, and Fructose, Their Metabolism and Potential Health Effects: What Do We Really Know? Advances in Nutrition, 4(2), 236–245.
  8. Parker, K., Salas, M., Nwosu, V. C. (2010) High fructose corn syrup: Production, uses and public health concerns. Biotechnology and Molecular Biology Review, 5(5), 71 – 78.
  9. AHA (2018) Added Sugars. American Heart Association.

Prestanite jesti slatko

Ocjenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Glukozno fruktozni sirup – njegov utjecaj na zdravlje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.