Hranom protiv užeglog mozga

Hrana protiv užeglog mozga

Može li mozak biti užegao? O da! Itekako! Pa kako je to moguće?

Ukratko: oksidacija masti!

Naširoko: naš mozak je 90% građen od različitih masti, pri čemu dominira kolesterol s udjelom od 60 do 70% od svih masti. Kolesterol lako može oksidirati (užegnuti). Zbog toga treba jako paziti da nam te masti (žargonom rečeno) – ne užegnu. Stoga je ipak točno da treba paziti da nam naš mozak ne užegne. E sad je pitanje od milijun dolara kako to izvesti?

Postoji opsežna znanstvena literatura koja opisuje pozitivan utjecaj biljnih spojeva u hrani na cjelokupno zdravlje i dugovječnost. Međutim, tek je postalo jasno da konzumiranje biljne hrane može utjecati protiv neuro-upala (upala mozga) što dovodi do lučenja staničnih zaštitnih i obnavljajućih proteina.

Upravo prije jednog desetljeća postignut je značajan napredak u spoznaji da su oksidativni stres i kronična, pritajena, tiha upala glavni uzročnici starenja mozga. Glavni kolovođe tih upalnih procesa su slobodni radikali i homocistein. Stoga ne čudi što antioksidativna i protuupalna hrana može pomoći.

Mozak je posebno ranjiv na oksidativni stres slobodnih radikala zbog visokog sadržaja masti i visoke metaboličke aktivnosti. Za naše svakodnevne misli i odluke potrebno je puno masti i metaboličke aktivnosti u mozgu pri čemu se živci “troše”. Stoga ne želite da mozak propadne.

Dakle, mogli biste pomisliti da bi jedan od glavnih antioksidansa iz hrane, topljiv u mastima, poput beta-karotena, bio dovoljan, ali glavni karotenoid koncentriran u mozgu je zapravo lutein; mozak ga samo nekako radije usisava.

Na listi traženih sastojaka koji bi mogli spriječiti oksidaciju su vitamini A, vitamin E, zeaksantin i lutein. Međutim, samo je lutein bio značajno povezan s boljim misaonim funkcijama ispitanika.

Bilo bi zgodno kad bismo mogli vidjeti direktno kako je razina oštećenja mozga povezana s količinom luteina u tijelu. Bez nekih invazivnih metoda. Na svu sreću postoji i takvo nešto. Jednostavno pogledate čovjeka u oči.

Lutein u makuli
Foto: Pexels

Doduše, treba ga pogledati uz malo bolju opremu i to ne baš u prednji dio oka, nego u zadnji. Znači kroz leću prema centru usred oka gdje se nalazi naš senzor za vid, a zove se makula. A ta makula je, gle čuda, krcata luteinom.

Retina, stražnja strana naše očne jabučice, zapravo je “produžetak” našeg središnjeg živčanog sustava – izbacivanje mozga tijekom razvoja, a točno u sredini nalazi se makula. To liječnik vidi kad jakom svjetlošću pogleda u oči. To mjesto, zvano makula, je naša HD-visoko kvalitetna ultra super jaka kamera, gdje dobivate vid najviše razlučivosti, a napunjeno je luteinom.

I doista, razine luteina u mrežnici gdje se nalazi makula odgovaraju razinama u ostatku mozga, tako da oči nisu samo “ogledalo duše”, već mogu biti prozor u naš mozak.

Dakle, sada napokon možemo napraviti studije na živim ljudima kako bismo vidjeli može li prehrana utjecati na razinu luteina u očima, što odražava razinu luteina u mozgu, i vidjeti poboljšava li povećanje količine luteina u hrani misaone funkcije mozga te usporava li starenje mozga.

I doista, istraživanja pokazuju da postoji značajna veza između količine makularnog pigmenta – tih biljnih pigmenata poput luteina u oku – i rezultata testova misaonih funkcija mozga. Neke pretrage mogu pokazati da lutein i srodni biljni pigment, zeaksantin, promiču misaone funkcije mozga u starosti povećavajući neuronsku učinkovitost – učinkovitost kojom naši živci komuniciraju.

Stoga, imaju li pacijenti koji boluju od Alzheimerove bolesti manje ovog makularnog pigmenta luteina u oku? Da, značajno je manje luteina u njihovim očima, značajno manje luteina u krvi i veća je pojava degeneracije makule, gdje se taj pigmentni sloj uništava lošom prehranom i slabom cirkulacijom.

Debljina ovog biljnog pigmentnog sloja u očima može se mjeriti, a može biti potencijalni marker za rani početak Alzheimerove bolesti. Stoga ne treba dugo čekati. Znamo da je gustoća makularnog pigmenta povezana s misaonim (kognitivnim) funkcijama kod starijih ljudi, ali što je s ljudima u srednjim godinama?

Kognitivne funkcije u srednjim godinama
Foto: Unsplash

Jedna očigledna posljedica starenja je gubitak nekih dijelova misaonih procesa, koja počinje rano, u srednjoj odrasloj dobi, ali ne svima – što nam pak govori da bi možda nešto poput prehrane moglo pokrenuti neke od tih razlika.

Stariji odrasli ljudi koji imaju visoku količinu makularnog pigmenta, puno luteina u retini oka, imaju znatno bolje misaone funkcije za svoju dob. Ovi rezultati govore da zaštitna uloga karotenoida poput luteina u mozgu može biti očita tijekom rane i srednje odrasle dobi. I to desetljećima prije početka očitijeg pada misaonih funkcija mozga kasnije u životu.

Možete uzeti 20-godišnjaka i pokazati vrhunsku slušnu funkciju u onih 20- godišnjaka s više makularnih pigmenata u očima. Slušni sustav, naš sluh, kao i ostatak središnjeg živčanog sustava, u konačnici je izgrađen i održavan prehranom, stoga ne iznenađuje da je osjetljiv na unos prehrane kroz cijeli život. Starije osobe ne čuju dobro, ne toliko zbog procesa starenja, koliko zbog ovapnjenja – kalcifikacije slušnog aparata – krvnih žilica.

Ovapnjenje nastaje zbog nedostatka vitamina K2 koji potiče odlaganje kalcija u kosti i zube, a bez K2, kalcij se odlaže u krvne žile gdje se lijepi na kolesterol kojim tijelo pokušava zalijepiti krvne žile. Koje su pak popucale zbog nedostatka vitamina C i kolagena u prehrani. 

Zujanje u ušima, ako nije povišen tlak, može biti nedostatak drugih minerala u prehrani. A sve se svodi na slabu želučanu kiselinu zbog koje nema dobre apsorpcije ni vitamina ni minerala niti ičeg drugog.

Viša koncentracija pigmenta u makuli se može izmijeniti i njome se može upravljati unosom kvalitetne hrane. Dobro, a gdje ima tog famoznog luteina?

Tamnozeleno povrće
Foto: Pexels

Industrije avokada i jaja vole se hvaliti koliko tih makularnih pigmenata imaju u svojim proizvodima, ali pravi superjunak je tamnozeleno lisnato povrće. Jaje ima otprilike 0.2 mg luteina, dok u 65 grama kelja ima 10 mg luteina. U salati od sirovog špinata (cca 38 grama) ima 4.5 mg luteina.

A što se ranije krene s konzumacijom luteina u prehrani, tim bolje. Iako se očekuje sa starenjem i određeni pad misaonih funkcija, ti će efekti možda biti manje izraženi među onima koji jedu više tamnozelenog lisnatog povrća. Veće količine luteina smanjuju oksidaciju masti u mozgu.

Članak uređen:

Ocjenite članak

4 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Hranom protiv užeglog mozga

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.