Jesu li kokice zdrava užina?

Jesu li kokice zdrava užina?
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Kukuruz je poslije pšenice druga najrasprostranjenija žitarica, a jedina čija su zrna jestiva i prije nego sazru, te se nezrela mogu koristiti i kao povrće. Uz to postoji oko 300 vrsta kukuruza (kukuruz kokičar, kukuruz šećerac, prehrambeni i tvrdi, meki itd).

Od mnogobrojnih jela koja se mogu napraviti od raznih vrsta kukuruza, možda najpoznatiji obrok su omiljene nam kokice, koje se dobivaju od kukuruza kokičara.

Teško je povjerovati da ovako ukusan zalogaj za užinu, može biti zdrav obrok, kada su u ponudi gotove kombinacije kokica obogaćene sa raznoraznim slatkim ili slanim okusima a koje ustvari dovode kokice na loš glas. Jer dodatak primjerice ulja smanjuje njihovu hranjivu vrijednost, pri tome povećavajući i broj kalorija koje se unose.

Kokice ipak predstavljaju savršen međuobrok jer šalju mozgu signal sitosti, pa se naredni obrok dosta odlaže. Uz to predstavljaju jedine grickalice koje sadrže 100% neobrađeno cjelovito zrno, pa samo jedna porcija kokica može zadovoljiti čak 70% dnevne ljudske potrebe za cjelovitim žitaricama.

Ostala zrna se prerađuju i miješaju s drugim sastojcima, te iako se žitarice zovu “cjelovitima”  one to ustvari nisu, kako se samo 51% njihove težine sastoji od cjelovitih žitarica.

Najveći dio kokica, čak 78 % čine ugljikohidrati, ali kompleksni ugljikohidrati koji čine najkvalitetniji izvor energije za naš organizam. Ostali sastojci u kokicama čine proteini, masti i vlakna. Od vitamina sadrže vitamine B grupe, a od minerala imaju dobar izvor kalija, fosfora i magnezija, dok u manjim tragovima ima željeza, kalcija, natrija i cinka.

Kukuruz kokičar

kukuruz-kokicarKukuruz kokičar je jedina vrsta kukuruza koja „puca“ i tako stvara poznate omiljene grickalice. Ovu vrstu kukuruza su gajili Indijanci u Južnoj i Sjevernoj Americi. Prenošenjem i širenjem kukuruza u svijetu, povećava se i proizvodnja kokičara.

Upotreba ove vrste kukuruza postala je komercijalna prije više od 100 godina, a popularnost i njegova potrošnja se naglo povećala 1940.godine.

Kukuruz kokičar ima ekstremno tvrda zrna, a sastoji se od endosperma, klice i perikarpa. Perikarp je čvrst zaštitni sloj oko zrna, koji je važan faktor u kvaliteti procesa pretvaranja kukuruza u kokice tzv. kokanja. No klica je ta koja najviše doprinosi fenomenu kokanja.

Raspucavanje zrna događa se kada je temperatura unutar zrna oko 177 stupnjeva celzija, pri čemu zagrijana voda u zrnu prelazi u paru koja stvara pritisak od oko 2.5 t/cm3 zbog čega dolazi do proširenja i puknuća zrna.

Dvojaka vrijednost

S jedne strane  kokice su dobre zbog antioksidansa, dok s druge strane pripremljene na ulju imaju veliku kalorijsku vrijednost i ustvari tako pripremljene gube svoje zdrave sastojke.

Pogledajmo prvo zašto su kokice zdrave…

Tim naučnika sa pensilvanijskog Univerziteta „Skrenton“ tvrdi da kokice sadrže više antioksidanata od voća i povrća. Ističu da jedna porcija kokica ima oko 300 miligrama antioksidanata, što je skoro dvostruko više od 160 miligrama, koliko sadrži porcija bilo kojeg voća.

Koncentrat antioksidanata kokice imaju u sebi jer ustvari sadrže samo 4 % vode, dok u pojedinim vrstama voća i povrća taj postotak dostiže 90. Pri tome se upravo u hrskavoj opni kokice nalazi najveća doza antioksidanata i vlakana.

kokice-2

S druge pak strane, pazite kako pripremate kokice da ne izgube svoje zdrave sastojke…

To je potvrdio i profesor kemije, dr. Joe Weinson sa Scranton sveučilišta (Scranton University), te u svojim istraživanjima navodi da ako su kokicama dodane masnoće kao što je ulje, njihova energetska vrijednost raste, a količina zaštitnih čimbenika opada.

Pa tako, ako ih pripremamo s uljem, zeaksantin i lutein koji se nalaze u kukuruzu, a predstavljaju pigmente iz grupe karotenoida, opadaju sa 1087 mcgna na 829 mcgu u 100 g kukuruza, što znači i da opadaju hranjive vrijednosti.

Ako pak kokice radimo na zraku, što se najčešće radi u aparatu za kokice, bez dodane masnoće i soli, onda se vrijednosti zaštitnih čimbenika penju, pa se tako beta-karoten koji se također nalazi u kukuruzu, a predstavlja biljni pigment bogat antioksidansima penje na 66 mcg, dok kombinacija luteina i zeaksantina na 1087 mcg.

Prosječna masnoća kokica bez dodatka ulja ili maslaca iznosi 9,5 g na 100 gr, dok se ona penje dodatkom ulja na čak 43,5 g. Što se energetske vrijednosti tiče, 100 grama kokica pripremljenih u aparatu za kokice bez dodataka masnoća ima 382 kalorije.

Ako dodamo samo jednu žlicu ulja, broj kalorija u kokicama se povećava na 517, dok ih maslac povećava na čak 536 kalorija.

Nije stoga teško zaključiti da iako su kokice spravljene na ulju bogatijeg okusa, pripazite na njihov količinski unos jer time ustvari unosite i puno kalorija.

Saznajte kako pripremiti zdraviju varijantu kokica sa ghee-om ovdje.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF
Saznajte više o - kalorije - kokice

Sviđa li vam se članak? Ocijenite ga i podijelite:

4 / 5 (2 votes)
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: kokice zdravlje, kukuruz kokičar, jesu li kokice zdrave, kokice ugljikohidrati, kokice su dobre za, kokice su zdrave, kokice protiv masnoce, kokice vrijednost, kokice zasto su dobre, kukuruzne kokice,