Klice – kako klijati i uštedjeti?

klice1

Klice su danas pronašle svoje zasluženo mjesto u prehrambenim navikama mnogih ljudi s obzirom na njihovu nutritivnu vrijednost. Naime, radi se o lako probavljivoj namirnici koja obiluje čitavim bogatstvom vitamina i minerala, a njihovo konzumiranje i uvrštavanje u svakodnevnu prehranu pruža mnoge zdravstvene prednosti.

M. M´arton et al. proveli su istraživanje na Sveučilištu u Transilvaniji i Fakultetu animalnih znanosti na Sveučilištu u Kaposv´ar-u 2010. godine u kojem su dokazali pozitivne učinke klica na organizam. Između ostalog su dokazali da klice sadrže mnoge spojeve (sulforane, sulforene, izotiocijanate, glukozinolate, enzime, antioksidanse, vitamine) koje znanstveno dokazano pomažu u prevenciji raka ili prilikom liječenja raka. Konzumacija Brassica klica, posebno brokulinih klica pokazala se učinkovita u prevenciji raka dojke kod žena u predmenopauzi, dok je kod žena u postmenopauzi bilo vrlo malo ili pak nikakvog učinka.

Puno vitamina C i enzima za zdrav organizam

Može se reći kako zapravo sami život biljke počinje od trenutka kada se iz sjemenki počinje formirati klica. Naime, rast i razvoj biljke započinje tek kad postoje odgovarajući uvjeti za to, a prvi korak u tom procesu je klijanje.

Ukoliko se radi o neoštećenoj sjemenci u procesu klijanja dolazi do aktivacije različitih metaboličkih puteva. Neki od njih su pretvaranje određene količine ugljikohidrata u vitamin C koji kao snažan antioksidans doprinosi zaštiti odrasle biljke od štetnih učinaka iz okoliša.

Drugi važan metabolički proces je sinteza enzima od kojih je velikih broj odgovoran za metabolizam kisika bez kojeg biljka ne može normalno funkcionirati. 

Steve Meyerowitz u svojoj knjizi iz 2010. godine ‘’Klice, čudesna hrana: kompletni priručnik za klijanje’’ navodi  kako je upravo sjemenka mjesto gdje se pohranjuju vitamini, minerali, enzimi i esencijalne masne kiseline, a također je to i najveći izvor proteina u svijetu povrća. Klijanje potiče iduće promjene u sjemenci:

  • Nutrijenti se razgrađuju na svoje sastave dijelove: proteini na aminokiseline, lipidi na esencijalne masne kiseline, škrob u jednostavnije šećere, minerali se počinju spajati s proteinima.
  • Proteini, vitamini, enzimi, minerali i elementi u tragovima povećavaju svoj postotak s 300% na 1200%.
  • Počinje razvoj klorofila.
  • Veličina i udio vode se povećava drastično.

Procesom klijanja sadržaj vitamina i minerala u klici se znatno povećava, a količina kalorija i ugljikohidrata se smanjuje. Gotovo 100 puta više enzima se nalazi u klicama nego u sirovom voću i povrću.

Prednosti konzumiranja klica – zašto jesti klice?

S obzirom na njihov bogat nutritivni sastav, konzumacija klica može doprinijeti sveukupnom poboljšanju rada organizma te osigurati potrebne dnevne doze za vitaminima i mineralima.

Redovitom konzumacijom klica moguće je nadomjestiti nutritivne deficite koji se mogu pojaviti zbog neuravnotežene prehrane. Zanimljivo je kako klice sadrže više vitamina C od zrelog voća, povrća ili žitarica u koje se tek trebaju pretvoriti, a energetski su povoljnije s obzirom da je njihova kalorijska vrijednost manja od one koju ima zrela biljka. 

Uz sve navedeno klice obiluju i prehrambenim vlaknima čiji je pozitivan učinak na naš organizam mnogobrojan. Glavna uloga prehrambenih vlakana jest povećanje volumena sadržaja u crijevima što doprinosi boljoj peristaltici, tj. pomicanju sadržaja kroz crijeva. Upravo tako prehrambena vlakna reguliraju probavu.

Može se zaključiti kako su klice idealan izbor za one koje imaju probavnih tegoba kao što su konstipacija, nadutost i zatvor. Osim navedenog pozitivnog učinka na peristaltiku crijeva, prehrambena vlakna vežu na sebe žučne soli i kolesterol. Vezanje kolesterola dovodi do smanjenja njegove koncentracije u krvi, stoga se prehrana bogata prehrambenim vlaknima preporučuje i osoba s povišenim kolesterolom.  

Alfalfa klice, bademove klice, klice brokule, klice slanutka i klice pšenice neke su od najpoznatijih klica za koje postoje dokazani pozitivni učinci na zdravlje.

Prema bazi podataka iz Ministarstva poljoprivrede SAD-a 100 grama alfalfa klica sadrži:

  • 23 kcal (96 kJ),
  • 3.99 g proteina,
  • 0.69 grama masti,
  • 2.10 grama ugljikohidrata,
  • 1.9 grama prehrambenih vlakana,
  • 32 mg kalcija,
  • 70 mg fosfora,
  • 27 mg magnezija.

Vidljivo je kako se radi o niskokaloričnoj namirnici bogatoj proteinima i prehrambenim vlaknima sa smanjenim udjelom ukupnih masti. 

Međutim rezultati istraživanja provedenog na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. pokazali su kako su upravo sjemenke alfalfe česti izvor zaraze salmonelom s obzirom na moguću kontaminaciju sjemenki. Alfalfa klice (lucerna – djetelina sedmača) u više su navrata bile vehikulumom (nositelji) salmoneloza, osobito u SAD, u kojima je, za razliku od naše zemlje, konzumacija svježih sirovih klica uobičajena.

Iz sigurnosnih razloga je poželjno je klice prokuhati prije konzumacije.

Koliko klica smijemo dnevno unositi u organizam?  

Situacija je identična kao i kod bilo koje vrste hrane – nemojte pretjerivati. Ako ste krupnije građe, muku mučite s probavom, uvijek vam je vruće i imate visok tlak, klice možete konzumirati uz gotovo svaki obrok (ali ne samo klice). Klice imaju prirodan rashlađujući efekt na organizam.

Ako ste pak sitnije građe, uvijek vam je hladno, imate nizak krvni tlak – klice konzumirajte minimalno. Zimi nemojte uopće konzumirati. Premda je sirova prehrana definitivno ”šaka puna zdravlja” ona nažalost kao i bilo što drugo na svijetu – nije namijenjena svim ljudima – pogotovo ako im šteti ili ih ometa u dnevnim aktivnostima.

Ne postoji univerzalno pravilo što se tiče unosa klica – sve ovisi o tipu organizma, godišnjem dobu i općem zdravstvenom stanju.

Ukoliko se klice konzumiraju sirove potreban je poseban oprez pri rukovanju s njima s obzirom na to da kao sirova hrana predstavljaju izvor zaraze brojnih bolesti. Zbog sigurnosti prilikom njihove konzumacije ipak je potrebno pridržavati se preporuke da se kratko prokuhaju.

Kako su klice došle na naše stolove?

Blagodati klijanja opisane su čak i u Bibliji, u Knjizi o Danielu. Klice imaju dugu povijest primjene u prehrani i u medicini.

Liječnici u drevnoj Kini navodno su prepoznali i propisivali klice za liječenje raznih poremećaja. To je bilo prije pet tisuća godina. U novije doba, klice su postale vrlo popularna namirnica tek tijekom Drugog Svjetskog rata.

Naime, u ratu je poželjno imati hranu koja je lagana za pripremu, vrlo dostupna, a ima jako visoku nutritivnu vrijednost.

Dr. Clive M. McKay, profesor nutricionizma s Cornell University, dosjetio se da se klice uvrste u prehranu vojnika. Neki će reći da su klice zaslužne za američku pobjedu u ratu, ali oni vjerojatno pretjeruju.

klice
Foto: Photospin

Kako klijati?

Klijanje je jednostavno. Sve klice se uzgajaju na sličan način. Obično kad ih kupite s njima dobijete i upute o klijanju. Mi ćemo ovdje objaviti upute za klijanje soja klica, iste upute možete iskoristiti i za većinu drugih vrsta.

  • 1. Namakanje: sjemenke prvo trebamo namakati 8 do 12 sati. Zato ćemo sjemenke preko noći držati namočene u vodi.
  • 2. Klijanje: sljedeće jutro namočene klice prebacujemo u klijalicu (ako ne klijemo u posudi). Naredna tri dana klice redovno polijevamo vodom 2 do 3 puta dnevno.
  • 3. Skladištenje: klice će biti gotove za 3 do 5 dana. Kad odlučimo da su gotove preselimo ih u hladnjak gdje će još malo rasti sve dok ih ne pojedemo. Najbolje ih je što prije pojesti.

Koje sve klice koristimo?

Među mahunarke čije klice koristimo spadaju grah, soja, slanutak, grašak i leća. Žitarice koje pretvaramo u hranjive klice jesu pšenica, kukuruz, zob, sezam, raž i ječam, a ništa manje ukusne i hranjive nisu ni one od brokule, rotkvica, gorušice te luka i vlasca.

Klice većine biljaka su ukusne, iako su neke gorke ili kliju presporo, a nekolicina njih je i škodljiva, primjerice klice krumpira.

Klice u našem jelovniku

Klice možemo dodavati juhama, nadjevima, pirjanim jelima gdje djelomično zamjenjuju luk i gljive, prženim jelima i omletima. Dodajemo ih u pripremi jela od povrća, salata i mliječnih proizvoda. Od njih možemo raditi i namaze te obogaćivati sendviče.

Alfalfa je posebna kada su u pitanju salate i napitci, sitne klice najpogodnije su za dodavanje juhi, a pšenične klice možemo umijesiti u tijesto za kruh i pecivo ili palačinke.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Pavić S., Smoljanić M., Ropac D., Laštre D., Cetinić E., Hadžiosmanović M., Mioković B., Kozačinski L., (2005.) Povrće i voće kao vehikulumi salmoneloza, Infektološki glasnik, Vol. 25 No. 1, 2005.
  2. M´arton M., M´andoki Zs., Csap´o-Kiss Zs., Csap´o J., (2010.) The role of sprouts in human nutrition. A review
  3. Meyerowitz S., (2010.) Sprouts, The Miracle Food: The Complete Guide to Sprouting

Saznajte više o vegetarijanstvu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

4.60 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: klice, jecmene klice, klice za jelo, kako klijati slanutak, posuda za uzgoj klica, posude za uzgajanje klica, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Klice – kako klijati i uštedjeti?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Koje se klice mogu jesti sirove, i u kojim kolićinama jer to nigdje ne piše