Klice – kako klijati i uštedjeti?

klice1
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Klice naprosto vrve životom i samo čekaju da našem tijelu podare energiju i prijeko potrebne hranjive tvari

Puno vitamina C i enzima za zdravo tijelo

Život biljke počinje u klici. Sjemenka, koja nakon perioda mirovanja dolazi u uvjete pogodne za novu životnu fazu, aktivira se i započinje svoje putovanje prema površini zemlje, danjem svjetlu i zraku. U vrijeme klijanja, u zdravoj sjemenki aktiviraju se različiti metabolički putevi.

Dio sadržaja šećera pretvara se u vitamin C, koji služi kao antioksidans i štit od štetnih utjecaja koji prijete u novom okolišu. Također, započinje sinteza različitih enzima, od kojih su mnogi nužni u metabolizmu kisika koji je klici važan u svijetu nad zemljom.

Procesom klijanja sadržaj vitamina i minerala u klici se znatno povećava, a količina kalorija i ugljikohidrata se smanjuje. Gotovo 100 puta više enzima se nalazi u klicama nego u sirovom voću i povrću.

Zašto jesti klice?

Klice su zbog vitamina, minerala, aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina proglašene pobjednikom što se tiče pospješivanja rada organizma. Konzumacija klica je i izvrstan način da svojem organizmu osigurate optimalne doze hranjivih tvari.
 
Klice sadrže i vlakna koju su također pametan izbor ako želite smršavjeti. Vlakna klica za sebe vežu toksine i masti u našem tijelu te tako osiguravaju bržu razgradnju svih masnoća koje naše tijelo apsorbira.
 
Alfalfa klice sprječavaju nastanak karcinoma, srčanih bolesti te osteoporoze. Bademove klice povećavaju vitalnost organizma, klice brokule sprječavaju nastanak nekoliko vrsta raka. Klice pšenice uklanjaju stres, a klice slanutka utječu na rad srca, gušterače i želuca. 

Koliko klica smijemo dnevno unositi u organizam?  

Situacija je identična kao i kod bilo koje vrste hrane – nemojte pretjerivati. Ako ste krupnije građe, muku mučite s probavom, uvijek vam je vruće i imate visok tlak, klice možete konzumirati uz gotovo svaki obrok (ali ne samo klice). Klice imaju prirodan rashlađujući efekt na organizam.

Ako ste pak sitnije građe, uvijek vam je hladno, imate nizak krvni tlak – klice konzumirajte minimalno. Zimi nemojte uopće konzumirati. Premda je sirova prehrana definitivno ”šaka puna zdravlja” ona nažalost kao i bilo što drugo na svijetu – nije namijenjena svim ljudima – pogotovo ako im šteti ili ih ometa u dnevnim aktivnostima. (pokušajte zamisliti da cijeli dan trčite na wc i da se nikako ne možete odlijepiti od radijatora jer ćete ”umrijeti” od hladnoće).

Ne postoji univerzalno pravilo što se tiče unosa klica – sve ovisi o tipu organizma, godišnjem dobu i općem zdravstvenom stanju.

Klice povremeno možete jesti sirove i ne morate ih prokuhavati.

Kako su klice došle na naše stolove?

Blagodati klijanja opisane su čak i u Bibliji, u Knjizi o Danielu. Klice imaju dugu povijest primjene u prehrani i u medicini.
 
Liječnici u drevnoj Kini navodno su prepoznali i propisivali klice za liječenje raznih poremećaja. To je bilo prije pet tisuća godina. U novije doba, klice su postale vrlo popularna namirnica tek tijekom Drugog Svjetskog rata.

Naime, u ratu je poželjno imati hranu koja je lagana za pripremu, vrlo dostupna, a ima jako visoku nutritivnu vrijednost.

Dr. Clive M. McKay, profesor nutricionizma s Cornell University, dosjetio se da se klice uvrste u prehranu vojnika. Neki će reći da su klice zaslužne za američku pobjedu u ratu, ali oni vjerojatno pretjeruju.

Kako klijati?

Klijanje je jednostavno. Sve klice se uzgajaju na sličan način. Obično kad ih kupite s njima dobijete i upute o klijanju. Mi ćemo ovdje objaviti upute za klijanje soja klica, iste upute možete iskoristiti i za većinu drugih vrsta.

  • 1. Namakanje: sjemenke prvo trebamo namakati 8 do 12 sati. Zato ćemo sjemenke preko noći držati namočene u vodi.
  • 2. Klijanje: sljedeće jutro namočene klice prebacujemo u klijalicu (ako ne klijemo u posudi). Naredna tri dana klice redovno polijevamo vodom 2 do 3 puta dnevno.
  • 3. Skladištenje: klice će biti gotove za 3 do 5 dana. Kad odlučimo da su gotove preselimo ih u hladnjak gdje će još malo rasti sve dok ih ne pojedemo. Najbolje ih je što prije pojesti.

Koje sve klice koristimo?

Među mahunarke čije klice koristimo spadaju grah, soja, slanutak, grašak i leća. Žitarice koje pretvaramo u hranjive klice jesu pšenica, kukuruz, zob, sezam, raž i ječam, a ništa manje ukusne i hranjive nisu ni one od brokule, rotkvica, gorušice te luka i vlasca.

Klice većine biljaka su ukusne, iako su neke gorke ili kliju presporo, a nekolicina njih je i škodljiva, primjerice klice krumpira.

Klice u našem jelovniku

Klice možemo dodavati juhama, nadjevima, pirjanim jelima gdje djelomično zamjenjuju luk i gljive, prženim jelima i omletima. Dodajemo ih u pripremi jela od povrća, salata i mliječnih proizvoda. Od njih možemo raditi i namaze te obogaćivati sendviče.

Alfalfa je posebna kada su u pitanju salate i napitci, sitne klice najpogodnije su za dodavanje juhi, a pšenične klice možemo umijesiti u tijesto za kruh i pecivo ili palačinke.

Klijanjem možete za svega par kuna i uz minimalan trud doći do sjajnog obroka.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Sviđa li vam se članak? Ocijenite ga i podijelite:

4.67 / 5 (3 votes)
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: klice, jecmene klice, klice za jelo, posude za klijanje, klijanje vlasca, klijanje pšenice iskrica, klijanje lece, klijanje klice, klijalice, kako napraviti ulje od psenicnih klica,