Klice – vrste, uzgoj i priprema za jelo

klice

Dok svježe ubrano povrće dospije na naše tanjure, od trenutka ubiranja, pripremanja za transport, dostave do dućana, pa i stajanja na policama dućana neko vrijeme, ono gubi mnogo hranjivih i nutritivnih vrijednosti, vitamina i ostalog.

Jedna pak klica sadrži, ne samo povećanu količinu vitamina, minerala, vlakana, bjelančevina i ostalih hranjivih sastojaka u većoj mjeri nego obična sjemenka, nego i ima impuls rasta i snagu cijele biljke, te  izuzetno snažnu vitalnu i kreativnu energiju u sebi. Pa tako klice imaju veliku energetsku vrijednost, dok im je kalorična niska, što ih čini idealnom zdravom hranom, uz to lako probavljivom. A i naše tijelo mnogo bolje prima vitamine i minerale iz klica nego iz različitih vitaminskih tableta ili prašaka.

kliceKlice nemaju samo hranjive vrijednosti, već se koriste i u medicinske svrhe, u borbi protiv različitih poremećaja i bolesti, a da pri tome ne izazivaju razne zdravstvene nus posljedice. Tako se danas koriste i u liječenju bolesti kao što je rak, arterioskleroza, dijabetes, srčana oboljenja…To su znali i stari Kinezi prije 5000 godina, kada su klice različitih sjemenki koristili u liječenju kožnih oboljenja, probavnih smetnji, mišićnih oboljenja itd. Često su ih koristili i rimski legionari u osvajačkim pohodima jer im je to bila najdostupnija namirnica koju je bilo vrlo jednostavno uzgojiti. Engleski mornari su jeli klice na dugim i zamornim putovanjima te ih koristili i u preventivne svrhe, protiv skorbuta.

Vitalna energija na vašem tanjuru

Sjeme je pravo čudo prirode! Može stajati i do 200 godina u stanju mirovanja, kao što je dokazano određenim testovima sa sjemenkama grahorice, te se ustanovilo da čak i tada može proklijati, ako je dobro uskladišteno.

Znanstveno je dokazano da u stanju mirovanja sjemenke imaju toliko usporen metabolizam da je gotovo nemjerljiv, a i disanje im je gotovo zanemarivo. No, ona je ipak živa! Kada im se omoguće određeni životni uvjeti, one dobivaju impuls rasta i mogu proklijati. Tako je i poznato da npr. sjemenke jabuke gotovo nikad neće proklijati u samoj jabuci, već nakon što ih pojede neka životinja i izbaci ili kada sam plod jabuke istrune.

Sama sjemenka ima potencijal biljke, ali kada proklija, sve njene nutricionističke vrijednosti naglo rastu. Osim što su klice bogat izvor vitamina (A, B, C, D, E i K), bogate su i mineralima (magnezij, željezo, cink, kalcij), vlaknima, bjelančevinama, tijaminom, riboflavinom, nijacinom, folnom kiselinom i još mnogo drugih hranjivih vrijednosti. Izuzetno su bogate vitaminom C.

Vrste klica

Sjemenke koje se koriste za uzgoj klica, za kasniju primjenu na našim jelovnicima, možemo svrstati u nekoliko kategorija: klice žitarica, klice mahunarki, klice povrća, klice orašastih plodova.

Mahunarke pak posebno karakterizira tvrda opna, ali vodo propusna, stoga su vrlo praktične za kućni uzgoj bez puno napora.

Tako klice mahunarki možete raditi od graha, azuki graha, leće, slanutka, soje, graška; klice žitarica možete raditi od pšenice, raža, prosa, pira, kukuruza, heljde, ječma, riže, zobi; klice povrća od sjemenki potočarke, rotkvice, brokule; a klice orašastih plodova od badema.

Uzgoj klica

uzgoj klicaUzgoj klica je zaista izuzetno jednostavan, a dobrobiti su mnogobrojne.

Gotovo općenito pravilo za klice koje ćemo uzgojiti u kućnoj primjeni vrijedi da se namakaju u vodi. Tim postupkom aktiviraju se enzimi u sjemenci, i započinju vrlo složeni procesi promjena koje na kraju vode ka novoj biljci. Kako proklijalo sjeme povećava svoju prvobitnu veličinu nekoliko puta u nekoliko dana klijanja, očito je izuzetno bogato aktivnim tvarima. Tako npr. klica Mungo graha povećava količinu bjelančevina sa 25 na 37 %. Da bi uzgojili klice, potrebna vam je staklena posuda (može i obična staklenka), malo gaze da prekrije vrh staklenke i gumica koja će učvrstiti gazu. Za neke veće sjemenke, poput graha ili soje, posuda treba  biti malo veća, šira i dublja da klice imaju mjesta da se razviju.

Postupak:

Svaka jestiva sjemenka može proklijati, ali je važno obratiti pažnju da koristite kemijski neobrađene sjemenke i naravno genetski nemodificirano sjeme. Prvo proberemo sjemenke i dobro ih operemo. Zatim ih namočimo u vodi na nekoliko sati i ostavimo na tamnom i toplom mjestu. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura manja, usporen je i rast klica. Najpraktičnije je da ostavimo tako klice preko noći. Na ovaj način se sjemenke bude, odnosno preko vode dobiju impuls za rast, nabubre, a vanjska opna im popušta i puca. Ujutro ih procijedimo tako da vodu očuvamo (jer voda u kojoj su se namakale sadrži mnogo otopljenih minerala i vitamina pa je odlična za zalijevanje sobnog bilja) a sjemenke stavimo u staklenku koju zatvorimo odozgora sa gazom. Staklenku okrenemo s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može izaći. Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se mogla razviti plijesan na njima. Ako se razvije plijesan, onda sjemenke ili klice bacite.  Nemojte se obeshrabriti i pokušajte ponovo. Postupak je toliko jednostavan i kratkotrajan, a dobrobiti velike da treba pokušati dok ne uspijemo. Također je važno da se sjemenke ispiru svaki dan, ovisno o vrsti, dva do tri puta. To se radi zato da se ispere plijesan i potencijalni štetni mikroorganizmi. Ispiru se tako da se dva do tri puta ulije voda u posudu (staklenku) i pažljivo procijedi kroz gazu. Kada je vrijeme hladno i vlažno, onda ispiremo rjeđe, a kada je sušno i vruće, onda češće. Gazu zatim dobro isperite i vratite na staklenku koju postavite ponovo ukoso prema dolje. Staklenke sa klicama držite na mračnom mjestu, jer im je to prirodno (inače se prirodno razvijaju u zemlji). Zadnji dan, prije konzumiranja možete staviti klice na sunce da im se razviju mali listići.

Potrebno je prosječno oko 4 dana da se sjemenka razvije u klicu idealnu za konzumiranje.

Primjena klica za razna jela

Svakako imajte na umu da su klice najsvježija hrana, koja u trenutku kada ju uzimamo još uvijek ima proces rasta u sebi, i nisu još počeli procesi raspadanja hranjivih sastojaka.

Jer što je duži period između ubiranja i konzumiranja biljke, vitamini i ostale nutritivne tvari će se više umanjiti u samoj biljci. Pogotovo se vitamin C uništava pri suvišnom izlaganju namirnice toplini (kuhanje, pečenje…), pa tako vrijedi i za klice. Stoga je klince uvijek poželjnije uzimati sirove, ili što manje termički obrađivati, smrzavati, konzervirati, kiseliti, sušiti itd. Većina klica je odlična namirnica sama po sebi, ili kao dio jela. Neke klice, kao što su klice rotkvice, kopra, gorušice, celera i peršina su ljutog okusa, pa ih koristimo više kao začin. Klice po svojoj prirodi imaju svojstva sjemenke, pa stoga svrhu njihove upotrebe uvijek možete ravnati prema svrsi za koju bi koristili same sjemenke. Tako je npr. klice žitarica najbolje koristiti u jelima u kojima se i inače koristi zrnje ili brašno, kao što je tjestenina, kruh i slično. Od proklijalih mahunarki, uvijek će biti dobra variva, juhe ili dodatak salati. Klice alfa alfe odlično će zamijeniti list zelene salate u bilo kojem sendviču. Poznato je i da se može raditi mlijeko od klica prosa ili badema, dok je možda još najpoznatije hranjivo i nutritivno energetsko jelo musli od klica zobi, pšenice, prosa itd.

Izdvajamo nekoliko klica za jednostavan uzgoj:

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.20 / 5   20
Facebooktwitterpinterestmail
20-09-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: klice uzgoj, uzgoj klica, chia sjemenke uzgoj, klice pšenice, kako uzgojiti chia sjemenke, klice zitarica, zobene klice s posijama priprema za jelo, uzgoj leće, recepti za klice, klice kao hrana,