Bobičasto voće i pozitivni učinci na zdravlje

bobicasto voce

Bliži se lijepo vrijeme, a s njim i veći izbor voća na tržnicama. Bobičasto voće je ono koje većina nas s nestrpljenjem očekuje i vjerojatno ne postoji nitko tko ne obožava barem jednu vrstu ovog zdravog voća.

U bobičasto voće ubrajamo:

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
  • maline,
  • kupine,
  • borovnice,
  • ribiz,
  • brusnice.
  • jagode,
  • aroniju i drugo.

Ono što je zajedničko svim vrstama bobičastog voća je bogatstvo flavonoidima, antioksidativnim spojevima koji djeluju protiv staničnih oštećenja.

U nastavku članka pronađite zanimljive informacije o raznim vrstama bobičastog voća.

Što su flavonoidi?

Flavonoidi su spojevi koji imaju funkciju antioksidansa. Štite voće od djelovanja slobodnih radikala, kao što to u našem organizmu čine npr. vitamin C i E. Smatra se da tim antioksidativnim mehanizmom flavonoidi pomažu i u očuvanju našeg zdravlja.

Posljednjih godina se provode brojna istraživanja vezana za povoljan učinak flavonoida. Ono u čemu su privukli najviše pažnje je prevencija kardiovaskularnih i zloćudnih oboljenja.

Iako još nije otkriven točan mehanizam djelovanja, definitivno je potvrđeno da je veći unos flavonoida povezan s manjim rizikom od nastanka aterosklerotskih plakova koji mogu dovesti do začepljenja krvnih žila.

Pokazali su se povoljnima u prevenciji kroničnih bolesti poput bolesti srca. Osim toga, djeluju povoljno i na zdravlje živčanog sustava, posebno mozga.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

“Kliničke studije provedene na zdravim ispitanicima te na dijabetičarima, pušačima, ljudima s visokim krvnim tlakom i kolesterolom, pokazuju da konzumacija bobičastog voća dovodi do smanjenja rizičnih faktora za razvoj bolesti srca i krvožilnog sustava, ističu američki znanstvenici sa Sveučilišta u Oklahomi. 

Bobičasto voće

Postoji mnogo vrsta bobičastog voća, a u nastavku pročitajte nešto o:

  • malinama, 
  • kupinama,
  • ribizu,
  • borovnicama,
  • brusnicama,
  • jagodama.

Maline (lat. Rubus idaeus)

Ono što je manje poznato je da se u ljekovite svrhe koriste i plod i list maline koji su bogati vitaminima A i C.

Osim vitaminom C kao moćnim antioksidansom, maline su bogate i vitaminima B skupine, vitaminom E te brojnim mineralima.

raspberries

Foto: Photospin

Maline blagotvorno djeluju na sluznicu želuca i crijeva jer su izvor dijetalnih vlakana.

Preporučuju se kod liječenja proljeva, pogotovo kod male djece u obliku sirupa. Pokazale su se odličnima kao voće izbora kod dijabetičara.

Neka istraživanja su potvrdila ljekovita svojstva malina u prevenciji, ali i liječenju zloćudnih bolesti. Sadrže elaginsku kiselinu za koju se smatra da djeluje preventivno na stanična oštećenja.

Kupine (lat. Rubus fruticosus)

Od dijelova kupine, u prehrani se koriste list, korijen te plod. Kupina, kao i svo ostalo bobičasto voće, sadrži elaginsku kiselinu, ali u manjoj količini nego malina.

Djeluje blagotvorno na probavne organe za što se koristi u obliku čaja od njenog lišća.

Bogata je:

  • željezom,
  • kalcijem,
  • magnezijem,
  • vitaminom C i A.

Od davnina je poznato da se kupinov sok i vino koristi za liječenje anemija i poboljšanje imuniteta. Preporučuje se i za regulaciju krvnog tlaka te poboljšanje cirkulacije.

Borovnice (lat. Vaccinium myrtillus)

Borovnice su bogate pigmentima antocijaninima od kojih i potječe njihova boja. Isto tako, sadrže i pektin koji prirodno smanjuje kolesterol u krvi.

Zajedničko djelovanje flavonoida, antocijanina i vitamina C kao antioksidanasa ukazuje na povoljno djelovanje borovnica u borbi protiv malignih bolesti. 

Manje je poznato da i listovi borovnica imaju ljekovita svojstva i imaju blagotvorno djelovanje kod probavnih smetnji, šećerne bolesti te infekcija mokraćnog sustava.

Ribiz (lat. Ribes)

Razlikujemo crni i crveni ribiz. Crni ribiz uz flavonoide sadrži i terpene, tanine i vitamin C.

Uz ljekovita svojstva ploda, koriste se i ljekovita svojstva listova (čaj). Koristi se kod probavnih tegoba (proljev, opstipacije) te Chronove bolesti.

ribiz

Foto: Photospin

Sjemenke unutar plodova crnog ribiza sadržavaju gama – linolensku kiselinu koja povoljno djeluje na psorijazu te predmenstrualni sindrom. Imaju dobro djelovanje u obliku gela kod tegoba reumatoidnog artritisa i osteoartritisa.

Crvena boja crvenog ribiza potječe od karotenoida koji služe organizmu za stvaranje vitamina A. Crveni ribiz bogat je:

  • vitaminom C,
  • vitaminom K,
  • mineralima: kalijem, natrijem, fosforom, magnezijem, željezom.

Lišće crvenog ribiza koristi se u obliku čaja za liječenje tegoba jetre, a korijen kod liječenja smetnji mokraćnih puteva.

Brusnice (lat. Vaccinium vitis-idaea)

Sok i čaj brusnice se od davnina koriste za ublažavanje tegoba mokraćnih puteva. Otkriveno je da se u brusnici nalazi kemijski spoj koji utječe na vezanje bakterije Escherichia coli, najčešćeg uzročnika mokraćnih infekcija te tako onemogućuje njeno prianjanje za sluznicu mokraćnog sustava.

Neka istraživanja pokazuju i da ekstrakti brusnica mogu djelovati protiv infekcija bakterijom Helicobacter pylori, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.

Danas je moguće kupiti tablete ili kapsule koje sadrže ekstrakt brusnice, a njihovom redovitom uporabom se može značajno smanjiti broj bakterija i kod već postojećih infekcija.

Sok od brusnica se pokazao djelotvoran kod prirodnog reguliranja razine kolesterola te šećera u krvi.

Jagode (lat. Fragaria vesca)

Šumske jagode sadrže:

  • vitamine C, B1 i B2,
  • željezo,
  • bakar,
  • kalij.

jagode

Foto: Photospin

Jagoda jača vezivno tkivo, štiti zglobove, čini kožu mlađom te održava elastičnost krvnih žila. Plod šumske jagode je dobar u sprječavanju ateroskleroze i prevencije visokog krvnog tlaka.

Obične jagode u plodu sadržavaju oko 90 posto vode, ali i brojne vitamine, minerale i antioksidanse.

Osim toga, sadrže:

  • antocijanine – koji ih štite tijekom sazrijevanja,
  • katehine – koji djeluju antibakterijski,
  • folnu kiselinu – važna za stvaranje krvnih stanica,
  • kalij – koji potiče diuretičko djelovanje,
  • mangan – nedostatak izaziva umor, razdražljivost te bolove u zglobovima i mišićima.

Svakodnevna ili barem učestala konzumacija jagoda pomaže u uništavanju slobodnih radikala, štetnih produkata našeg organizma.

Djeluju protuupalno i antibakterijski zbog djelovanja katehina. Prirodni su diuretik jer sadrže kalij, a time su i blagi antihipertenziv.

Izvori:

  1. Basu, A., Rhone, M., Lyons, T.J. (2011) Berries: emerging impact on cardiovascular health. Nutr Rev. 68(3): 168–177.
  2. Spritzler, F. (2016) 11 Reasons Why Berries Are Among the Healthiest Foods on Earth. Healthline.
  3. Wright, B.W. (2008) The Total-Body Benefits of Berries. Eating Well.
  4. Robertson, R. (2017) The 8 Healthiest Berries You Can Eat. Healthline.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.50 / 5   6
Facebooktwitterpinterestmail
07-05-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: maline ljekovitost, bobicasto voce, šumsko voce, crni ribiz ljekovitost, bobicasto voce zdravlje, maline zdravlje, voce, sta sve spada u bobicasto voce, vrste voća, zdravo bobičasto voće,