Bullying u školi – fizičko i verbalno nasilje među vršnjacima

Bullying-u-školi

Bullying u školi je antisocijalna aktivnost čiji su sudionici gotovo svi učenici u školi bilo da promatraju nasilje, stresno proživljavaju suosjećanje sa žrtvom ili sami sudjeluju u bilo kakvoj vrsti zlostavljanja druge djece.

Posljednjih nekoliko godina pojavila se sve veća potreba za znanstvenim istraživanjima zlostavljanja u školama kako bi se na vrijeme moglo poduzeti sve mjere i zaustaviti takve vrste nasilja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Razlog tome je porast vršnjačkog zlostavljanja u školama, ali i želja za promjenama u budućnosti po pitanju sigurnosti djece u školama. Nasilje se podjednako događa u urbanim i ruralnim sredinama, u velikim i malim školama. Nažalost, mnoga djeca zbog toga dolaze u školu ispunjena strahom i nemirom, a nerijetko pokušavaju izbjeći školu na različite načine.

Učionica
Foto:Unsplash

Zlostavljanje u školi – tjelesno i verbalno

Zlostavljanje u školi se najčešće pojavljuje u dva glavna oblika: tjelesnom i verbalnom. Istraživanje iz 2011. godine upućuje da su među učenicima najčešći verbalni konflikti, ali znatan broj učenika navodi i fizičke sukobe.

Fizičko zlostavljanje među djecom

Fizičko zlostavljanje je najlakše primijetiti, a podrazumijeva guranje, udaranje, tučnjavu i sl. Ujedno je ovakva vrsta nasilja najopasnija zato što ponekad tučnjave mogu završiti tragičnim posljedicama.

Poznati znanstvenik Ken Rigby je 2006. godine proveo istraživanje u kojem je tražio da djeca nacrtaju što za njih predstavlja zlostavljanje. Ono što je posebno zanimljivo na crtežima je „neravnoteža moći“ što se ujedno smatra najvažnijom karakteristikom zlostavljanja.

Osoba koja je zlostavljač je uvijek bila fizički veća ili jača od druge osobe na crtežu. Toj drugoj osobi, onoj koja je zlostavljana, djeca su obično pridruživala nazive kao što su „mlakonja“, „štreber“ ili „bezveznjak“.

Najčešće su crteži prikazivali zlostavljanje kao fizičko, a u manjoj mjeri je bilo i psihičkih oblika zlostavljanja. Na tim crtežima su zlostavljači uglavnom u jednini, odnosno uglavnom jedan zlostavljač napada drugu osobu, a tek rijetko je prikazivana skupina zlostavljača.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Verbalno zlostavljanje

Verbalno zlostavljanje se najčešće pojavljuje uz tjelesno zlostavljanje, a čini se da je danas zbog razvoja društvenih mreža i aktivne uključenosti djece u iste, prisutnije i učestalije od tjelesnog zlostavljanja.

U pitanju su vrijeđanja, ogovaranje, širenje glasina i stalno zadirkivanje na temelju nekih nedostataka pojedinca. Verbalno zlostavljanje može rezultirati bolnim psihičkim posljedicama, problemima u prilagodbi i čestim izbjegavanjem škole.

Ono što je postao veliki problem današnjice je verbalno nasilje putem interneta što se danas naziva virtualnim nasiljem. Društvene mreže su ušle u život gotovo svakog učenika, a činjenica je da sve mlađa djeca pri polasku u školu dobivaju svoj pametni telefon.

To ujedno znači i da priključivanjem na društvene mreže automatski postaju izložena zlostavljanju, posebno ako nisu svjesna važnosti zaštite podataka na internetu i upravljanju postavkama privatnosti.

Bullying u školi – posljedice

Zlostavljana djeca, u usporedbi s drugom djecom, imaju značajnih psiholoških problema i poteškoća s kojima se ponekad nose sama ne želeći otkriti drugima što se događa. Najčešće se boje zlostavljača i ponovnih susreta sa zlostavljanjem, a karakterizira ih depresivnost, anksioznost, nesigurnost i sklonost suicidalnim djelima.

Istraživanja su pokazala da imaju nisko samopouzdanje, izrazito loše razvijene socijalne vještine u odnosu na drugu djecu te da su često introvertirani, pasivni, neasertivni i sebe okrivljuju za zlostavljanje koje su doživjeli.

Ono što je posebno izraženo kod zlostavljane djece kao emocionalna reakcija je kronična anksioznost i strah od nasilja, a većina djece je navela da nakon zlostavljanja imaju problema s koncentracijom te da se osjećaju usamljeno i nesretno. Pokazalo se da češće nego druga djeca imaju simptome kronične depresije.

Djevojčica
Foto:Unsplash

Izvori:

  1. Buljan Flander, G., Durman Marijanović, Z. i Ćorić Špoljar, R. (2007). Pojava nasilja među djecom s obzirom na spol, dob i prihvaćenost/odbačenost u školi. Društvena istraživanja Zagreb, 87-88(1-2), 157-174.
  2. Puzić, S., Baranović, B. i Doolan, K. (2011). Školska klima i sukobi u školi. Sociologija i prostor, 335–358.
  3. Rajhvajn Bulat, L. i Ajduković, M. (2012). Obiteljske i psihosocijalne odrednice vršnjačkoga nasilja među mladima. Psihologijske teme, 167-194.
  4. Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta Viridis.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   3
Facebooktwitterpinterestmail
26-03-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: empatija u prevenciji nasilja, nasilje među vršnjacima,