Mentalne mape – zašto su korisne i kako ih izraditi?

Mentalne-mape

Ljudski mozak teži jednostavnosti i poznatosti. Upravo zbog toga sve informacije pokušava sintetizirati i kategorizirati kako bi smanjio složenost okoline, eliminirao potrebu za stalnim učenjem, pohranio podatke u pamćenju te omogućio lakše razumijevanje svijeta.

To čini pomoću mentalnih mapa, odnosno vrlo jednostavnih prikaza koji se temelje na asocijacijama, kreativnosti i mašti. U nastavku članka saznajte zašto je dobro koristiti mentalne mape te kako ih pravilno napraviti.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kognitivne-mape
Foto: Photosecrets

Mentalne mape – kognitivna psihologija

Kognitivna psihologija ističe kako ljudski mozak većinu informacija koje prima iz okoline kategorizira i razvrstava po određenim shemama, odnosno mentalnim okvirima za organizaciju znanja koji stvaraju smislenu strukturu povezanih pojmova.

Mentalni okviri ili sheme predstavljaju jedan od glavnih pristupa razumijevanja načina na koji su pojmovi povezani u umu, a vrlo su slične mentalnim ili kognitivnim mapama koje mnogi često koriste u svojem radu, posebno tijekom učenja mnoštva informacija koje je potrebno shvatiti, povezati i zapamtiti.

Što su mentalne mape?

Mentalne ili kognitivne mape su vrste slikovnih prikaza i specifičnih formi pomoću kojih ljudi nastoje strukturirati određene informacije, organizirati ih u mozgu te lakše zapamtiti. Pamćenje takvih slikovnih prikaza se u našem mozgu drugačije prezentira u odnosu na pamćenje verbalnih sadržaja.

Naime, takvim prikazom sadržaja se jednostavnije povezuju informacije u našem mozgu, a cijeli proces izrade mentalne mape se temelji na radu svih kognitivnih funkcija mozga. Ono što je posebno važno naglasiti kod mentalnih mapa je određena razina slobode koja dopušta pojedincu korištenje vlastitih asocijacija, uključivanje mašte te oslobađanje kreativnosti.

Mentalne mape nisu korisne samo za brže pamćenje informacija, već općenito za lakše sistematiziranje bilo kakvog sadržaja u mozgu. To znači da vam mentalne mape mogu pomoći i u izradi planova (npr. za putovanje), određivanju koraka pri postavljanju ciljeva, rješavanje problema i donošenje odluka.

Vjerojatno ste se barem jedanput u životu našli u situaciji u kojoj ste trebali riješiti određeni problem, a niste mogli odlučiti kako postupiti i koju stranu zauzeti. Ponekad je u takvim situacijama najbolje sve staviti na papir, odnosno grafički prikazati sve prednosti i nedostatke, rasporediti i kategorizirati sve dostupne informacije te donijeti odluku. Osim toga, rješavanje problema i donošenje odluka na taj način vam mogu puno olakšati u shvaćanju situacije u kojoj se nalazite, ali i jednostavnije primjenjivanje teorije u praksi.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Organizacija-znanja
Foto: Photosecrets

Pravila za izradu mentalne mape

S obzirom na to da izrada mentalnih mapa dozvoljava određenu razinu slobode i autonomije, važno je naglasiti da neka pravila ipak postoje, no ona nisu toliko strogo određena i dopuštaju vam improvizaciju. Korištenje svih kreativnih i logičkih vještina vam dozvoljava uporabu vlastitih asocijacija, slika, brojeva, boja, riječi i crteža pomoću kojih lakše pamtite informacije, a upravo to vam omogućuje brzo i djelotvorno učenje, pamćenje, kreiranje, rješavanje i organiziranje mnoštva informacija.

Iako je izrada vrlo jednostavna, organizacija znanja pomoću mentalnih mapa ima nekoliko koraka koje bi bilo dobro slijediti kako bi vaša mentalna mapa zaista bila upečatljiva, lako pamtljiva te strukturirana:

  • odredite glavnu temu, odnosno ključni problem,
  • glavnu temu smjestite na sredinu papira upisanu u obliku crteža,
  • od sredine papira, odnosno glavne teme razgranajte ključne riječi prema krajevima papira,
  • na linijama koje se protežu od glavne teme prema ključnim riječima upišite značenja koja opisuju ključne riječi,
  • dužina linija bi trebala biti jednaka dužinama riječi koje na nju upisujete,
  • koristite različite simbole i veličine slova pri izradi dijagrama,
  • koristite različite boje kako biste lakše povezivali i pamtili određene riječi i značenja,
  • najvažnije dijelove istaknite određenim znakovima (npr. strelicama, okvirima),
  • koristite vlastite asocijacije za pamćenje određenih riječi i značenja,
  • držite se zrakaste strukture mentalne mape koja se temelji na grananju informacija iz sredine, odnosno glavne teme,
  • oslobodite maštu i budite kreativni – razvijte vlastiti stil izrade mentalne mape.
Umne-mape
Foto: Photosecrets

Zašto su mentalne mape korisne?

Prema istraživanjima i saznanjima kognitivnih psihologa, naš mozak teži pojednostavljivanju informacija koje prima iz okoline. Sve nove informacije koje primamo iz okoline pokušavamo svrstati u neku od već postojećih kategorija u našem umu.

Međutim, te kategorije se također sastoje od određenih razina. Tako postoji osnovna razina (npr. pas) koju naš mozak najviše preferira u odnosu na druge razine, ali i nadređena razina (npr. životinja) te podređena razina (npr. zlatni retriver). Na sličan način kategoriziramo većinu informacija, a upravo zbog toga smo sposobni stalno učiti i pamtiti nove sadržaje.

Upravo na tim temeljima su nastale i mentalne mape koje uvijek kreću od ključne teme koja predstavlja osnovnu razinu, a zatim se grana u sve ostale razine koje trebamo zapamtiti i strukturirati u mozgu. Iako se sve prikazuje u obliku dijagrama, globalno gledajući tvori cjelinu koja se sastoji od niza elemenata. Zahvaljujući mentalnim mapama, razumijevanje, organizacija i pamćenje određenog sadržaja postaje lakše, brže i jednostavnije.

Mentalne-mape-za-djecu
Foto: Photosecrets

Mentalne mape za djecu

Iako se mentalne mape mogu koristiti u različitim područjima (npr. brainstorming u poslovnim organizacijama, sažimanje određenih sadržaja u obrazovnim sustavima, pojašnjavanje sadržaja, mnemotehnika i sl.), najčešće se o njima govori kada je riječ o učenju u obrazovnim područjima.

Mentalne mape su jedna od glavnih metoda koje se predstavljaju djeci na različitim radionicama o uspješnim načinima učenja. S obzirom na velik broj školskih predmeta te mnoštvo novih informacija, djeci postaje sve teže organizirati sadržaj u lako razumljive cjeline zbog čega dolazi do tzv. „štrebanja“, odnosno kratkoročnog pamćenja informacija bez ikakvog logičkog slijeda te bez razumijevanja. Kako bi se izbjegli takvi krivi načini učenja, učiteljima se preporučuje poučavati djecu izrađivanju mentalnih mapa od prvog razreda osnovne škole.

Mentalne mape se mogu vrlo jednostavno koristiti za sve školske predmete, a posebno za one koje dijete teže savladava. Kako bi se kvaliteta učenja podigla na višu razinu te kako bi djeca mogla jednostavnije strukturirati informacije koje primaju, učitelji bi trebali pomoći djeci u organizaciji informacija u logički povezane cjeline.

Osim što se mentalne mape mogu crtati na ploči ili folijama na grafoskopu, njihovo izrađivanje je jednostavno i na računalima pomoću brojnih online aplikacija koje nude pregršt ideja i dizajna za izradu mentalnih mapa. No, svakako se savjetuje poticanje djece na osmišljavanje vlastitih stilova izrade mentalnih mapa kako bi se oslobodila kreativnost i mašta. Pritom se preporučuje koristiti što više boja, simbola i crteža koji olakšavaju djetetu stvaranje asocijacija o određenim informacijama, a ujedno im omogućuju jednostavnije i učinkovitije usvajanje novih sadržaja.

Izvori:

  1. Matulić, D. (2018). Mentalne mape – put do lakšeg učenja. Logoped.hr.
  2. Ramsland, K. (2016). Mental Maps and Cognitive Gaps. Psychology Today.
  3. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

3 / 5   2
Facebooktwitterpinterestmail
19-08-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: mentalne mape,