Mindfulness meditacija – što je i kada se koristi?

Mindfulness-meditacija

Mindfulness je vrsta kognitivne psihoterapije usredotočenom svjesnošću, a predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije koja služi za održavanje stanja psihološke dobrobiti.

Osim što je jednostavna, mindfulness meditacija je prilično učinkovita, posebno kada su u pitanju depresivna i anksiozna raspoloženja.

Mindfulness
Foto: Unsplash

Mindfulness meditacija

Mindfulness (eng. Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT)  se jednostavno prevodi kao usredotočena svjesnost, odnosno aspekt svijesti koji nastaje kroz usmjeravanje naše pažnje i pozornosti na određene misli, emocije ili stvari prisutne u sadašnjem trenutku.

Umjesto automatskog pridavanja značenja određenoj misli ili emociji koju osjetimo ili stvari koju vidimo, naša svijest na jedan trenutak doživi mindfulness, odnosno potpunu usredotočenost na određenu misao, emociju ili stvar.

Mindfulness je trenutak koji traje jako kratko stoga ga je nemoguće primijetiti bez razvijanja i vježbanja metode meditacije. Iako meditacija kao metoda relaksacije vuče korijen iz budističke tradicije, važno je naglasiti da mindfulness kao psihoterapija ne uključuje nikakve duhovne, spiritualne i religijske tehnike što znači da ovakva vrsta terapije nije u sukobu s bilo kakvim vjerskim uvjerenjima i svjetonazorima.

Mir
Foto: Unsplash

Mindfulness kao psihoterapija – kada se koristi?

Mindfulness vježbe se najčešće koriste kod ljudi koji imaju poteškoće s depresivnim i anksioznim stanjima. Također su korisne za ljude koji:

  • imaju sklonost često razmišljati negativno,
  • pretjerano brinu o mogućim katastrofama u budućnosti,
  • previše su samokritični,
  • imaju nagle promjene u raspoloženju,
  • često preispituju svoje negativne reakcije i žele ih promijeniti,
  • imaju problema s održavanjem koncentracije,
  • često su preplavljeni neugodnim emocijama i ne znaju  kako se s njima nositi,
  • imaju problema sa štetnim ponašanjima (npr. prejedanje, izbjegavanje kontakata s drugima, socijalna izolacija, pretjerana konzumacija alkohola i sredstava za smirenje itd.),
  • pate od nesanice, glavobolje, bolova u leđima, trbuhu, vratu ili nekim drugima dijelovima tijela,
  • imaju poteškoća s prihvaćanjem dijagnoze iznenadne bolesti ili se teško nose s problemima liječenja i tjelesnim simptomima,
  • žele poboljšati svoje psihičko i fizičko stanje, pronaći unutarnji mir te tako spriječiti brojne bolesti,
  • živjeti život punim plućima.

Ako osoba pati od teške depresije, paničnih napadaja te straha i tjeskobe, korištenje mindfulnessa kao psihoterapije se preporučuje tek kada se simptomi barem malo ublaže zato što je učinak bolji. Ponekad je u takvim situacijama korisnije proći kratku individualnu psihoterapiju, a nakon toga započeti s tečajem mindfulnessa.

Mindfulness je također koristan za osobe koje imaju poteškoća sa suočavanjem sa stresom i reakcijama na stresne situacije. Osobe koje se teško nose i s najmanjim promjenama i zahtjevima iz okoline su često preosjetljive i imaju problema u odnosima s drugima stoga je za njih mindfulness tehnika izuzetno učinkovita metoda za bolju prilagodbu na životne zahtjeve. To su obično ljudi koji rade u stresnim radnim uvjetima te su često izloženi stresorima iz okoline.

Meditacija
Foto: Unsplash

Mindfulness tehnika

Tehnika i vježbe mindfulnessa se uče na posebnim tečajevima koje provode educirani i licencirani voditelji koji su obični psiholozi ili psihijatri, ali mogu biti i ostali stručnjaci (najčešće iz područja mentalnog zdravlja).

Tečaj traje nekoliko tjedana i fokusiran je na kognitivnu terapiju usredotočene svjesnosti te usvajanje vježbi koje pomažu u suočavanju sa stresom, negativnim mislima i ostalim poteškoćama. Provodi se u raznim gradovima Hrvatske, ovisno o tome gdje se nalazi voditelj koji je prošao edukaciju mindfulnessa.

Iako su znanstvena istraživanja pokazala da je mindfulness tehnika prvenstveno namijenjena ljudima koji pate od čestih depresivnih epizoda, također se pokazala učinkovitom u anksioznim i paničnim stanjima, ali i poremećajima kao što je opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Osobe koje nemaju nikakve psihičke smetnje također mogu imati brojne koristi od mindfulness tehnike (npr. poboljšanje koncentracije, održavanja pažnje, učenja, suočavanja sa stresom).

Osim učenja meditacije, mindfulness uključuje određene elemente terapije prihvaćenosti i prednosti (eng. Acceptance and Commitment Therapy – ACT) koja je usko vezana uz metode kognitivno-bihevioralne terapije, jedne od najpoznatijih psihoterapija.

Glavni cilj ACT metode je učenje prihvaćanja prepreka i poteškoća koje su neizbježne, ali su izgrađujuće i mogu se gledati iz druge perspektive. Na taj način se stvara smisao i svrhovitost života zasnovanog na određenim životnim vrijednostima.

Mindfulness-tehnika
Foto: Unsplash

Je li mindfulness zaista učinkovit?

Kao i svaka druga psihoterapija, mindfulness je učinkovit samo ako se njegove metode ispravno i redovito provode ne samo tijekom tečaja već i nakon njega. Ono što je odlično kod tečaja mindfulnessa je činjenica da, osim što tijekom tečaja naučite korisne metode i tehnike relaksacije, također dobijete priručnike i zvučne zapise vježbi koje služe za svakodnevno vježbanje kod kuće i nakon trajanja tečaja mindfulnessa.

Mindfulness meditacija podrazumijeva svakodnevni rad na sebi, ne samo tijekom, već i nakon tečaja. Ako smatrate da vam je to previše i da nećete moći pronaći sat vremena dnevno za ove vježbe, bilo bi bolje potražiti individualno psihološko savjetovanje koje će vam prvenstveno pomoći u organiziranju vašeg vremena kako biste znali svaki dan pronaći najbolje vrijeme za mindfulness vježbe.

Glavni i konačni cilj ove psihoterapijske tehnike je pomoći osobama živjeti u sadašnjem trenutku bez opterećivanja određenim brigama i strahovima te negativnim mislima i emocijama. S obzirom na to da ljudi ponekad prirodno reagiraju autodestruktivno, ova tehnika im može pomoći u zauzimanju drugačijeg stava prema mislima, osjećajima i stvarima koje ih previše uznemiruju, a uz to im može olakšati suočavanje sa situacijama s kojima se dosad nisu znali nositi.

Sve to podiže razinu psihološke i tjelesne dobrobiti pojedinca, razvija njegove potencijale i snage, kao i njegov odnos s ljudima koji ga okružuju.

Izvori:

  1. Barbarić, D. (2019). O Mindfulness centru. KBT opcija.
  2. Davidson, R. J., Kabat-Zinn, J., Schumacher, J., Rosenkranz, M., Muller, D., Santorelli, S. F. i Sheridan, J. F. (2003). Alterations in brain and immune function produced by mindfulness meditation. Psychosomatic medicine, 65(4), 564-570.
  3. Moore, A. i Malinowski, P. (2009). Meditation, mindfulness and cognitive flexibility. Consciousness and cognition, 18(1), 176-186.

 

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   5
Facebooktwitterpinterestmail
04-03-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: mindfulness, mindfulness tehnike,