Usamljenost kod djece, adolescenata i odraslih – zašto je opasna i kako je pobijediti?

Usamljenost-kod-djece-adolescenata-i-odraslih

Usamljenost je univerzalna i složena ljudska emocija koju svaki pojedinac doživljava na jedinstven način. S obzirom na to da ne postoji specifičan uzrok usamljenosti, teško je procijeniti kakav oblik prevencije i liječenja bi mogao biti koristan u borbi protiv ovog potencijalno štetnog stanja uma.

Kako bi se usamljenost kod djece, adolescenata i odraslih mogla bolje razumjeti, važno je razjasniti što predstavlja usamljenost, koji su mogući uzroci i zdravstvene posljedice usamljenosti te kako pobijediti usamljenost u vlastitom životu.

Samoća
Foto: Unsplash

Samoća i tuga kao stanje uma

Opće definicije opisuju usamljenost kao stanje uma, odnosno osjećaj samoće, tuge, praznine i neželjenosti. Ljudi koji su usamljeni često žude za ljudskim kontaktom, ali im stanje uma otežava povezivanje s drugim ljudima.

Mnogi stručnjaci smatraju da usamljenost ne znači nužno biti sam. Naime, usamljenost je percepcija samoće i izolacije. Primjerice, student koji je tek upisao fakultet se može osjećati usamljeno unatoč tome što je okružen cimerima i brojnim drugim vršnjacima dok se, s druge strane, osoba koja ima samo dvoje bliskih prijatelja s kojima često provodi slobodno vrijeme uopće ne mora osjećati usamljeno i izolirano.

Drugim riječima, ljudi koji procjenjuju da su usamljeni često žele pronaći bliske prijatelje, ali im njihovo stanje uma to ograničava.

Porast usamljenosti

Istraživači smatraju da usamljenost postaje sve češći problem kod ljudi. Jedno istraživanje iz SAD-a je tražilo od ispitanika da upitnikom procijene koliko bliskih osoba imaju u svojem životu. Upitnik iz 1984. je pokazao da su ispitanici izvijestili da uglavnom imaju tri bliske osobe.

No, kada je isto pitanje ponovno postavljeno dvadeset godina kasnije, ispitanici su najčešće procjenjivali da imaju jednu ili nijednu blisku osobu u svojem životu. Ovaj trend porasta usamljenosti je zabrinjavajući, a stručnjaci vjeruju da se ljudi u današnje vrijeme ne izlažu dovoljno socijalnim interakcijama niti posvećuju previše vremena kvaliteti prijateljskih odnosa.

Smatra se da je porast usamljenosti djelomično povezan s porastom interneta i društvenih mreža. Naime, na društvenim mrežama mnogi ljudi imaju stotine prijatelja, što znači da je u pitanju samo kvantiteta bliskih odnosa, a ne kvaliteta koja se često zanemaruje. Upravo zbog toga su socijalne interakcije u stvarnosti svedene na minimum zbog čega nema dovoljno kvalitetnih odnosa, a osjećaj usamljenosti je sve češći.

Usamljenost-kod-djece
Foto: Unsplash

Uzroci usamljenosti kod djece, adolescenata i odraslih

Jedno zanimljivo istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Cognition & Emotion i provedeno od strane poznatog doktora Johna Cacioppa i njegovih suradnika ističe kako je usamljenost snažno povezana s genetikom. Drugi čimbenici su okolišne varijable, kao što je fizička izolacija, preseljenje u novo mjesto, razvod i slične situacije koje mogu biti povezane s usamljenosti. Smrt bliske osobe također može utjecati na porast usamljenosti u životu pojedinca.

Osim svega navedenog, usamljenost može biti simptom određenih psihičkih poremećaja, kao što je depresija. Također se može pripisati i određenim unutarnjim čimbenicima kao što je nisko samopouzdanje s obzirom na to da ljudi koji nemaju povjerenja u sebe često vjeruju da nisu dostojni pažnje drugih ljudi. Takvo mišljenje može dovesti do socijalne izolacije i kronične samoće.

Usamljenost može pogoditi bilo koju dobnu skupinu, no uzroci nastanka usamljenosti su različiti kod djece, adolescenata i odraslih. Kod djece usamljenost može predstavljati problem zbog mogućih zdravstvenih rizika čiji rani razvoj može uzrokovati brojne probleme u budućnosti. Djeca koja u ranoj dobi nisu razvila zdravu privrženost prema svojim roditeljima češće doživljavaju usamljenost pri polasku u osnovnu školu zato što ni sama ne znaju kako uspostaviti bliske odnose i pronaći prijatelje.

Ako se taj problem ne riješi na vrijeme, može razviti kroničnu usamljenost koja će potrajati i u adolescenciji te tako uzrokovati probleme i u odrasloj dobi. Nažalost, adolescenti se danas češće osjećaju usamljeno zbog sve veće prisutnosti na društvenim mrežama, a sve manjeg broja izravnih socijalnih kontakata.

Kod odraslih su razlozi usamljenosti također drugačiji, a često je riječ o fizičkim barijerama s obzirom na to da mnogi odrasli često mijenjaju mjesto stanovanja zbog fakulteta, posla ili obitelji. Uzrok usamljenosti kod odraslih također može biti povezan sa sve većim brojem poslovnih i obiteljskih obveza zbog čega nemaju dovoljno vremena za rad na kvaliteti odnosa s drugim ljudima ili širenju društvene mreže.

Kronična usamljenost

Pojam kronične usamljenosti gotovo uvijek dolazi u kombinaciji s ozbiljnim psihičkim problemima. Osobe koje osjećaju kroničnu usamljenost gotovo da i nemaju bliskih prijateljskih odnosa, a nerijetko su im narušeni i obiteljski i partnerski odnosi. Njihova usamljenost traje već duže vrijeme, a zbog nemogućnosti stupanja u odnose s drugima se često razvijaju teže psihičke poteškoće kao što su depresija ili anksioznost.

Kronična usamljenost može biti i simptom, ali i uzrok psihičkih poremećaja, a s obzirom na duljinu njezinog trajanja, postupak liječenja traje mjesecima ili čak godinama. Od velike pomoći mogu biti psihoterapijski tretmani ili grupe podrške, a svakako je potrebno prije toga dijagnosticirati koji su mogući problemi u pozadini utjecali na pojavu takvog stanja kako bi se mogli liječiti.

Samoća-i-tuga
Foto: Unsplash

Usamljenost u braku

Usamljenost u braku, kao i u ostalim bliskim odnosima, uvelike objašnjava i samu definiciju usamljenosti kao percepcije samoće pojedinca. U ovom slučaju to znači da osoba osjeća i percipira samoću iako je okružena s drugim ljudima, odnosno partnerom, djecom, prijateljima itd.

U braku se usamljenost može javiti zbog raznih uzroka. Često su u pitanju poslovni razlozi koji su povezani s manjkom prisutnosti u obitelji, čestim izbivanjem iz kuće, dugim radnim vremenom, prekovremenim satima na poslu, poslovnim putovanjima i sličnim čimbenicima.

Nažalost, ponekad je u pitanju i manjak komunikacije i rada na kvalitetnom odnosu. Naime, mnogi partneri danas nekvalitetno provode svoje slobodno vrijeme u braku ili su previše okupirani djecom ne mareći tako za vlastiti odnos. U takvim situacijama dolazi do manjka interesa za drugu osobu, razilaženja u odlukama i nezainteresiranosti za zajednička druženja.

Stoga bi bilo dobro da, ukoliko osjećate usamljenost u braku, pokušate spoznati koji je mogući uzrok tome kako biste na vrijeme poradili na odnosu i komunikaciji s partnerom te počeli kvalitetnije provoditi vrijeme.

Zdravstveni rizici povezani s usamljenošću

Usamljenost ima širok spektar negativnih učinaka na fizičko i psihičko zdravlje ljudi uključujući:

  • depresiju i suicidalne radnje,
  • kardiovaskularne bolesti i moždani udar,
  • povećanu razinu stresa,
  • otežano pamćenje i učenje,
  • antisocijalno ponašanje,
  • probleme s donošenjem odluka,
  • nisko samopoštovanje,
  • zlouporabu droga i alkohola.

Stručnjaci tvrde da postoji još niz zdravstvenih rizika koji su povezani s usamljenošću. Također smatraju da se usamljeni odrasli nezdravo hrane, nedovoljno kreću, slabije spavaju te brzo umaraju. Usamljenost također može poremetiti regulaciju staničnih procesa u tijelu zbog čega ljude predisponira za prerano starenje.

Zahvaljujući brojnim istraživanjima u ovom području, stručnjaci su došli do rezultata kako je niska razina usamljenosti povezana s brakom, višim primanjima te višim obrazovnim statusom. Pritom su otkrili i da je visoka razina usamljenosti povezana sa simptomima raznih fizičkih i psihičkih bolesti, nerazvijenim društvenim mrežama te nekvalitetnim društvenim odnosima.

Kronična-usamljenost
Foto: Unsplash

Usamljenost može biti zarazna

Jedna istraživačka studija u kojoj je sudjelovalo preko pet tisuća ljudi otkrila je da usamljenost može biti zarazna i širiti se poput virusa.

Naime, istraživanje je trajalo deset godina, a istraživači su ispitivali kako se usamljenost širi u društvenim mrežama tako što su zamolili ispitanike da popune upitnik o usamljenosti, daju informacije o povijesti bolesti te pristanu na fizički pregled svake dvije godine tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Sudionici su također trebali označiti tko su im prijatelji i rođaci, a mnogi od njih su također sudjelovali u istraživanju.

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su bili blisko povezani s nekim tko doživljava usamljenost imali 52% veću vjerojatnost da i sami postanu usamljeni. Studija je također pokazala da se ljudi u prosjeku osjećaju usamljeno otprilike 48 dana u godini te da žene više osjećaju usamljenost od muškaraca.

Stručnjaci smatraju da se usamljenost može proširiti kroz skupine ljudi putem negativnih društvenih interakcija, a dosadašnja istraživanja su pokazala da usamljeni ljudi imaju tendenciju djelovati sramežljivije, neprijateljski raspoloženo, tjeskobno i društveno neugodno. Oni također negativno tumače društvene interakcije, a često ponašanja drugih procjenjuju kao odbacivanja.

Kako pobijediti usamljenost?

Prije svega – usamljenost se može pobijediti! No, to zahtijeva svjesni napor osobe prema postizanju promjene u vlastitom životu. Napraviti promjenu na bolje po pitanju usamljenosti, dugoročno gledano, može vas učiniti sretnijima i zdravijima te vam omogućiti da na pozitivan način utječete na ljude oko sebe.

Sljedećih nekoliko savjeta vam možda može u tome pomoći:

  • shvatite da je osjećaj usamljenosti znak da se nešto u vašem životu mora promijeniti – to bi moglo značiti da radite previše ili da općenito premalo vremena posvećujete obitelji i prijateljima, što znači da je potrebno nešto mijenjati,
  • shvatite kakve fizičke i psihičke posljedice usamljenost može imati u vašem životu – nemojte zanemarivati usamljenost koju osjećate već se educirajte o tome koji su mogući uzroci, ali i posljedice,
  • razmislite o uključivanju u aktivnosti u zajednici u kojoj živite – ovakve situacije predstavljaju brojne prilike za upoznavanje ljudi te njegovanje bliskih odnosa,
  • usredotočite se na razvoj kvalitetnih odnosa s ljudima koji s vama dijele slične stavove, interese i vrijednosti,
  • promijenite pogled na svijet – usamljeni ljudi su skloni pesimizmu te često očekuju odbacivanje od drugih ljudi, stoga bi bilo dobro da se usmjerite na pozitivne misli i stavove u vašim društvenim odnosima, a u tome vam može pomoći i članak o tome kako misliti pozitivno kojega možete pronaći ovdje,
  • provodite vrijeme s prijateljima – prijateljstvo može udvostručiti radost i prepoloviti tugu, a istraživanja su potvrdila da oko 58% varijance sreće objašnjavaju upravo odnosi s prijateljima.

ususamIzvori:

  1. Cacioppo, J. T., Cacioppo, S. i Boomsma, D. I. (2014). Evolutionary mechanisms for loneliness. Cognition & Emotion, 28(1), 3-21.
  2. Cherry, K. (2019). What You Should Know About Loneliness? Verywell mind.
  3. Hendrick, B. (2009). Loneliness Can Be Contagious. WebMD.
  4. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP-D2.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   2
Facebooktwitterpinterestmail
01-07-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni