Apatija – uzroci, simptomi i liječenje

Apatija

Apatija (od grč. ἀπάϑεıα – bezosjećajnost, ravnodušnost) se može opisati kao stanje sniženog osnovnog raspoloženja. Promatrajući opću psihopatologiju, apatiju ubrajamo u poremećaje afektivnosti i čuvstava, odnosno emocija.

Drugim riječima, apatiju također možemo opisati kao utučenost i ravnodušnost. Osoba koja pati od apatije se osjeća i djeluje prazno. Sve joj predstavlja izvor napora, a nema ni želja ni potreba.

Stručnjaci smatraju da se apatija javlja najčešće kod depresije, shizofrenije, ali i frontalnog oštećenja mozga.

Depresija
Foto:Unsplash

Apatija – poremećaj afektivnosti i čuvstava

U općoj psihopatologiji, apatija je jedan od poremećaja afektivnosti i čuvstava uz još brojne druge poremećaje. No, mnogima je teško predočiti o kakvim je točno poremećajima riječ stoga bi bilo dobro pojasniti što su zapravo čuvstva, odnosno emocije te afektivnost.

Čuvstva ili emocije su ugodni ili neugodni doživljaji koji su izazvani vanjskim ili unutarnjim čimbenicima. Drugim riječima, ako ostvarujemo ciljeve, riječ je o pozitivnim emocijama, a ako je ostvarivanje ciljeva zbog nekog razloga spriječeno, riječ je o negativnim emocijama.

Afektivnost dolazi od latinske riječi afectivus što bi u doslovnom prijevodu na hrvatski značilo čuvstven ili strastven. No, važno je znati da sve navedeno – emocije, čuvstva, strasti i afektivnost nisu sinonimi nego riječi kojima se pobliže može objasniti sveukupni emocionalni raspon.

Kao posebna čuvstvena stanja je važno spomenuti raspoloženje, koje možemo opisati kao čuvstveno stanje slabijeg intenziteta i dužeg, ravnomjernog trajanja, te afekt, odnosno kratkotrajno snažno čuvstveno stanje.

Što je zapravo apatija?

Nakon detaljnog opisa apatije sa stručne strane, vrijeme je objasniti apatiju s laičke strane. Naime, apatija se može jednostavnim rječnikom opisati kao neosjetljivost i ravnodušnost.

Engleski govornici često ovaj poremećaj opisuju s izrazom „feeling of not feeling“ što bi u doslovnom prijevodu upravo bio osjećaj neosjetljivosti. Svatko od nas se barem jedanput u životu susreo s takvim osjećajem, a on se obično javlja kada osjetite da vam u životu nedostaje „života“.

Drugim riječima, nedostaju vam osobni ciljevi i motivacija da ih ostvarite, a istovremeno ste toliko bezvoljni i demotivirani da ih ne možete niti izmisliti.

Neosjetljivost
Foto:Unsplash

Apatija – bezvoljnost i ravnodušnost prema svemu

Apatija doslovno znači izuzetak bilo kakvih osjećaja prema ičemu. Brojna psihološka istraživanja su dokazala da morate osjećati emocije prema nečemu ako to želite ostvariti i poduzeti smislene akcije koje će vas dovesti do toga. Bez ikakvih emocija prema određenoj radnji ili objektu, vaše ponašanje ne može biti usmjereno prema cilju jer jednostavno niste dovoljno potaknuti da učinite bilo što.

Paradoksalno je upravo to što je apatija također osjećaj, ali osjećaj ravnodušnosti prema svemu i bezvoljnosti. Takav osjećaj iz ljudi iscrpljuje toliko energije da s vremenom postaju ogorčeni zato što su paralizirani i blokirani za bilo kakvo djelovanje.

Zbog toga su apatični pojedinci lako prepoznatljivi po svojoj pasivnosti. Njihov interes za suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima je ozbiljno narušen te im nije stalno ni do čega. Još gore, nije ih niti briga što im nije stalo.

Apatija – uzroci

Brojni stručnjaci za mentalno zdravlje su godinama pokušavali otkriti uzroke apatije. No, s obzirom na to da u pitanju mogu biti različiti čimbenici, shvatili su da nema jednoznačnog uzroka.

Naime, apatija se može pojaviti kao simptom brojnih teških psihičkih poremećaja kao što je shizofrenija, a također može biti posljedica i moždanog udara. Također se javlja i kao simptom Parkinsonove, Huntingtonove i Alzheimerove bolesti te vaskularne i frontotemporalne demencije.

Neki stručnjaci smatraju da se uzrok apatije krije u problematičnom načinu života kojega karakteriziraju deprivacija spavanja, opći umor, iscrpljenost, loša prehrana i nedostatak tjelovježbe, dok drugi pak smatraju da u pitanju mogu biti organski deficiti kao što su problemi sa štitnjačom ili limbičkim sustavom.

Kada su u pitanju psihijatrijske dijagnoze, apatija se najčešće povezuje s depresivnim i bipolarnim poremećajem te s korištenjem određenih lijekova (npr. lijekova protiv bolova). Također, apatija može biti i posljedica konzumiranja marihuane i heroina te brojnih drugih supstanci koje uzrokuju ovisnost.

Neovisno o uzroku, treba napomenuti da se apatija ponekad može dogoditi i sama od sebe iako je najčešće prisutna kao popratni simptom navedenih poremećaja.

Bezvoljnost
Foto:Unsplash

Apatija – simptomi

Svi oni koji pate od apatije su izgubili temeljnu nadu da je osobna sreća i ispunjenje za njih moguće. Prestali su vjerovati u vrijednost ciljeva koje su prethodno postavili te su izgubili vjeru u vlastite sposobnosti da ostvare te ciljeve.

Osobe koje pate od apatije često imaju sljedeće simptome:

  • osjećaj izgubljenosti i otuđenosti,
  • manjak interesa za aktivnosti koje su im dosad izazivale uzbuđenje i entuzijazam,
  • nedostatak motivacije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti,
  • osjećaj ravnodušnosti i bezvoljnosti,
  • uzaludno trošenje vremena na gledanje televizije, igranje videoigara ili besmisleno surfanje internetom,
  • nedostatak bilo kakve fizičke aktivnosti,
  • nemogućnost postavljanja ciljeva i održavanja koncentracije i fokusa na postojeće,
  • osjećaj besmisla, bespomoćnosti i bezvrijednosti,
  • izbjegavanje socijalnih kontakata.

Ponekad je glavni razlog apatije pesimizam kojega osoba osjeća u vezi vlastite budućnosti, a takav samoporažavajući stav često svoj početak ima u ranom djetinjstvu što je navelo osobe da nikada neće moći uspjeti bez obzira na to koliko se trude i mijenjaju. Bilo kakav životni gubitak može biti uzrok apatije, ali i posljedica ako ovakvi simptomi potraju bez ikakvog liječenja.

Apatija – dijagnoza

Ako apatija traje već tjednima ili mjesecima, vrijeme je da potražite stručnu pomoć. Pomoću stručnih psihijatrijskih i psiholoških metoda, psihijatar može dijagnosticirati apatiju i odrediti njezin uzrok. Najčešće je pojava apatije vezana uz neki drugi primarni poremećaj, ali može biti izazvana određenim događajem, odnosno traumom (npr. gubitak voljene osobe, dijagnoza teške bolesti). U svakom slučaju, apatija se može liječiti, ali je potrebno reagirati.

Najčešće se osobe koje pate od apatije neće same javiti liječniku zato što za to nemaju volje, ali zato su njima bliske osobe uglavnom oni koji ih nagovore na traženje pomoći jer vide da im sami ne mogu pomoći.

Ako imate u blizini nekoga tko bi možda mogao patiti od apatije bez nekog vidljivog uzroka u okolini, pokušajte ga nagovoriti da potraži pomoć kako bi se mogao na vrijeme početi liječiti i oporavljati.

Ravnodušnost
Foto:Unsplash

Kako se riješiti apatije?

Apatija se može liječiti i izliječiti, a najvažnije je definirati glavni uzrok njezinog nastanka. Ako je u pozadini apatije neki teži psihički poremećaj, onda je potrebno primijeniti lijekove (npr. ako je u pitanju depresija, potrebni su antidepresivi kako bi se stabiliziralo stanje osobe).

Neovisno o tome jesu li potrebni lijekovi ili ne, najvažnije je promijeniti način razmišljanja osobe za što je svakako najbolja opcija psihoterapija. Najbolja psihoterapija za rješavanje apatije je kognitivno-bihevioralna terapijakoja utječe na promjenu mišljenja i ponašanja pojedinca pomoću različitih psiholoških metoda.

Bez obzira na uzrok apatije, najvažniji zadatak osobe je promijeniti takav pogled na sebe i svoju okolinu. Iako se osjećate bespomoćno, jadno i demotivirano, morate se prisiliti raditi na sebi i mijenjati svoju percepciju vlastitog života kako biste se riješili ove ravnodušnosti.

Ako apatija potraje, njezine posljedice mogu biti ogromne. Ako odustanete od svojih ciljeva i želja, vaš život ostaje bez svrhe i smisla što značajno narušava kvalitetu života i dovodi od uznemirujućih osjećaja bezvrijednosti, krivnje i sramote.

Sljedećih nekoliko savjeta vam može biti od koristi u rješavanju apatije:

  • definirajte uzrok apatije i počnite gledati na sebe iz drugačije perspektive – ako se apatija pojavila zbog neke vaše pogreške ili neuspjeha, oprostite sebi i shvatite da ste samo čovjek koji će uvijek imati uspone i padove,
  • izađite iz pasivnosti i krenite aktivno rješavati probleme – pokušajte spoznati koji je najvažniji korak kojega možete poduzeti kako biste poboljšali situaciju u kojoj se nalazite,
  • promijenite rutinu – s obzirom na to da rutine brzo postaju dosadne i zamorne, bilo bi dobro da pronađete način da ih se oslobodite te da uvedete određene novine u svakodnevicu (npr. upoznajte nove ljude, promijenite režim vježbanja, napravite promjene u prehrani, otiđite na izlet, potražite drugi posao, upišite se na neku novu aktivnost itd.),
  • suočite se i borite s vlastitom apatijom – pokušajte si posvijestiti kako je izgledao vaš život prije apatije te potražite mjesta i ljude koji su vas inspirirali i poticali na akciju kako biste se aktivno mogli boriti protiv apatije i suprotstaviti joj se,
  • usmjerite svoju pozornost na ciljeve koje trenutno možete ostvariti – odaberite bilo koji cilj koji vam može pomoći da se trenutno aktivirate i ponovno uključite u život, odnosno da ga odmah ostvarite i osjetite se živim,
  • potražite stručnu pomoć – uključite se u psihoterapiju, grupe podrške i savjetovanja te potražite nekoga tko može razumjeti dinamiku vaših problema i ponuditi vam korisne strategije za rješavanje apatije.

Izvori:

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4 / 5   4
Facebooktwitterpinterestmail
25-02-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: apatija simptomi, manjak volje i motivacije uzrok,