Asertivna komunikacija – glavna obilježja i tehnike

Asertivna-komunikacija

Asertivna komunikacija je vrsta komunikacije koja odlikuje otvorenim i neposrednim izražavanjem misli i osjećaja vezanih za temu rasprave bez kršenja prava druge osobe. Uz to, asertivnu komunikaciju karakterizira često korištenje „ja poruka“.

Komunikacija
Foto:Photosecrets

Asertivna komunikacija – glavna obilježja

Asertivnost i asertivna komunikacija su riječi anglosaksonskog podrijetla (eng. assertive i assertive behaviour), a u prijevodu znače odgovorno i samopotvrdno ponašanje.

Iako su noviji termini u našem svakodnevnom jeziku, jako brzo su se proširili kao vrsta poželjnih komunikacijskih i socijalnih vještina.

Osobe koje asertivno komuniciraju nemaju problema s jasnim izražavanjem svojih želja, mišljenja, stavova i potreba, a svoje ciljeve nastoje ostvariti ne kršeći prava drugih nego ih uvažavajući. Asertivne osobe su odlučne i samouvjerene te se znaju izboriti za sebe bez da pritom nanesu štetu drugima.

Posebno je važno naglasiti da se asertivna komunikacija može naučiti, ali za to treba vremena i truda. Čak i kada se nauči asertivno komunicirati, javlja se problem pri prikladnom odabiru najkonstruktivnijeg ponašanja u određenoj situaciji što je još veći izazov od učenja same asertivnosti.

Razgovor
Foto:Photosecrets

Pasivna i agresivna komunikacija

Osim asertivne komunikacije kao vrste komunikacije, postoje i destruktivne vrste komuniciranja koje nanose značajnu štetu drugima.

Pasivna komunikacija

Pasivna komunikacija je vrsta komunikacije u kojoj se pojedinci boje izraziti svoje mišljenje misleći da bi mogli povrijediti osjećaje sugovornika. Takvi pojedinci nisu motivirani niti ambiciozni, a često su nesigurni, ne znaju se suprotstaviti niti obraniti svoj stav.

Uz to, radije prihvaćaju stanje poniženosti i inferiornosti. Ovakva vrsta komunikacije poželjna je jedino u situacijama kada je osoba s kojom komuniciramo bolesna, uzrujana, stara, loše raspoložena i sl.

Agresivna komunikacija

Agresivna komunikacija je vrsta komunikacije koje odlikuje kršenjem prava drugih u svrhu ostvarivanja vlastitih želja i interesa. Agresivni pojedinci su u svojoj komunikaciji nasilni, nasrtljivi, neprijateljski raspoloženi i napadački nastrojeni.

Sve što netko drugi kaže oni shvaćaju kao prijetnju ili izazov, a nerijetko prekidaju sugovornika ili mu upadaju u riječ. Osim što nedovoljno slušaju sugovornika, njegove riječi često krivo tumače zato što ih percipiraju kao napad.

Zbog toga se tijekom komunikacije žele obraniti pa nerijetko povisuju ton, koriste neprimjerene neverbalne geste ili pak napuštaju razgovor dok još nije zaključen.

Pasivno-agresivna komunikacija

S obzirom na to da je u stvarnom životu ponekad zaista teško razgraničiti stilove komunikacije i ostati dosljedan u apsolutno svakoj životnoj situaciji, komunikolozi naglašavaju postojanje kombinacije ova dva stila, odnosno pasivno-agresivnu komunikaciju.

Takvi pojedinci svoju agresivnost uglavnom uspijevaju prerušiti ili prikriti tako što tijekom komunikacije sugovornika potpuno ignoriraju ili mu pak upućuju ironične i sarkastične primjedbe.

Ovakve osobe često izbjegavaju obveze, a za svoj stil komuniciranja obično ne mare niti ga žele popraviti čak i kada im drugi za to prigovore. Ako se takvo ponašanje redovito javlja, možemo reći da osoba ima pasivno-agresivni stil komuniciranja.

Pasivno-agresivna-komunikacija
Foto:Photosecrets

Asertivna komunikacija – karakteristike

Asertivna komunikacija ima sljedeće karakteristike:

  • aktivno slušanje (gledanje u oči te pokazivanje razumijevanja i osjećaja),
  • jasno i direktno iznošenje svojih stajališta i osjećaja,
  • korištenje „ja“ poruka,
  • predlaganje rješenja,
  • poštivanje sugovornika,
  • pozitivno izricanje prigovora (kritika),
  • pohvale sugovorniku,
  • spremnost na kompromis,
  • spremnost ispričati se kada se pogriješi,
  • kontrola negativnih osjećaja.

Dugoročno ovaj stil komunikacije dovodi do osjećaja uvaženosti, povećanog samopoštovanja i unaprjeđenja odnosa s drugima.

Znanstvena studija objavljena u časopisu Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu ističe važnost neverbalne komunikacije. Važno je naglasiti da se asertivna komunikacija ne temelji isključivo na riječima tj. verbalnoj razini, nego važnu ulogu ima i neverbalna razina komuniciranja koja uključuje ton i boju glasa, kontakt očima, držanje tijela, mimiku, gestikulaciju itd.

Neverbalna je komunikacija često značajnija od verbalne, jer ju je vrlo teško kontrolirati i “cenzurirati”. Neusklađenost verbalne i neverbalne komunikacije (npr. govorite jedno, a u držanju i tonu glasa se vidi da zapravo ne mislite tako) je najčešći okidač za sukob.

Stoga je važno da tijekom komunikacije ravno sjedite ili stojite, gledate osobu u oči, imate ugodan, ali ozbiljan izraz lica te zadržite svoj glas smirenim i mekim, a ne prigušenim ili napadajućim.

Asertivnost
Foto:Photosecrets

Asertivna komunikacija – tehnike

S obzirom na to da se asertivna komunikacija može naučiti, tako postoje i određene tehnike u obliku formi i vježbi koje nam to olakšavaju. Pokušajte naučiti i usvojiti sljedeće tehnike u svojoj komunikaciji.

Korištenje „ja poruka“

„Ja poruke“ imaju jasnu formu što  pomaže da ih relativno lako naučimo koristiti. Za početak moramo naučiti govoriti o sebi, a ne o drugoj osobi.

Zatim moramo preuzeti odgovornost za ono što želimo. Upravo zbog toga asertivna komunikacija znači zauzimanje za svoju potrebu bez ugrožavanja druge osobe.

Da bi se to uspjelo prvenstveno osoba treba poznavati sebe, zatim svoje osjećaje i svoju potrebu, tj. što nama smeta, zbog čega nam to smeta i što želimo od druge osobe.

Obrazac za JA PORUKE izgleda ovako:

Osjećam se ____________________ (treba prepoznati kako se osjećamo) kada ti _____________________ (dati konkretan opis ponašanja, bez etiketa) zato što _____________________ (zbog čega nam to ponašanje izaziva taj osjećaj). Stoga želim (hoću, ne želim) ____________ (ne TI TREBAŠ, već JA želim, trebam, hoću, neću).

Primjer: Osjećam se ljuto kada ti ne pospremiš svoje stvari za sobom zato što onda osjećam da ne poštuješ naš dogovor. Želim da redovito pospremaš svoje stvari.

Nemojte zaboraviti da asertivna komunikacija treba postojati i u lijepim situacijama, odnosno i onda kada je potrebna pohvala ili neka druga vrsta pozitivne povratne informacije sugovorniku.

Primjer: Osjećam se sretno i poštovano kada me pitaš za mišljenje i savjete oko uređenja kuće zato što onda smatram da ti je stalo do mojega mišljenja. Molim te da me i ubuduće pitaš za savjet i mišljenje.

Pokvarena ploča

Pokvarena ploča je metoda koju koristimo kada druga osoba uporno zaboravlja obaviti određeni zadatak unatoč našem ponavljanju. Korištenje ove tehnike znači uporno i mirno ponavljanje zahtjeva drugoj osobi, ali uz pozitivne neverbalne geste (npr. osmijeh).

I u ovakvim situacijama možemo koristiti „ja poruke“ koje su temelj svake asertivne komunikacije pa tako i ove tehnike kojoj je glavni cilj izricanje određene potrebe prema drugoj osobi bez kršenja njezinih prava, ali uz jasan zahtjev kojega je potrebno ispuniti.

Selektivno ignoriranje

Ponekad je tijekom asertivne komunikacije teško cijelo vrijeme održavati pozitivne misli i izjave. To se posebno događa u situacijama kada je osoba s kojom razgovaramo sklona agresivnoj komunikaciji.

U takvim situacijama, nečije provociranje, inzistiranje ili napadanje moramo znati pametno ignorirati kako ne bi nastao  još veći problem. Ako uočite da je druga osoba previše uzrujana, odaberite radije ovu tehniku nego neku drugu.

Pokušajte jednostavno zašutjeti na nekim rečenicama ili započnite drugu neutralnu temu koja će smiriti situaciju.

Tehnika negativne tvrdnje

Tehnika negativne tvrdnje je vještina prihvaćanja kritike koja proizlazi iz činjenica. Ovu tehniku je ponekad najteže uvježbati zato što smo svi osjetljivi na kritike koje nam drugi upućuju, no posebnost je u prihvaćanju istih.

Ako zaista uočite da ste negdje pogriješili, kritiku koju dobijete od sugovornika pokušajte prihvatiti, a zatim učinjeno ispraviti. Jako je važno priznati pogrešku i ispričati se za nju, a zatim riječi prenijeti djela te popraviti stvari koliko god je moguće.

Nemojte se odmah braniti i uzvraćati kritikom zato što bi to moglo pogoršati stvar. Također, pazite da vaše ispričavanje ne bude preširoko zato što bi u tom slučaju osoba koja vam je uputila kritiku mogla pomisliti da ste učinili goru stvar nego što zapravo jeste, a time se narušava iskrenost i otvorenost u komunikaciji.

Kompromis

Svaka rasprava ili problematična situacija bi trebala završiti nekom vrstom kompromisa, odnosno obostranog dogovora u kojemu će se odlučiti da će se komunikacija nastaviti.

Pritom bi svaka strana trebala biti zadovoljna ishodom komunikacije koliko god to ponekad bilo teško, ali jedino tako kompromis može biti uspostavljen.

Izgradnja kompromisa naglašava slobodu u kojoj pojedinac može izraziti ono što ga smeta i što smatra najboljim rješenjem, a zatim se to rješenje treba analizirati i raspodijeliti na pozitivne ishode za sve strane uključene u raspravu.

Kompromis je zapravo situacija u kojoj svatko može dobiti, ali se pritom mora odreći jednog malog dijela koji je vjerojatno na samom kraju potpuno nebitan.

Korištenje humora

Jedan od najboljih načina opuštanja je upravo humor. Osim što uklanja stres, opušta i olakšava komunikaciju, humor izaziva brojne pozitivne emocije (npr. sreća, radost, zadovoljstvo) te povezuje pojedince tijekom razgovora.

Pritom je najbolje (i najsigurnije) uvijek se šaliti na vlastiti račun, a ne na tuđi zato što nas druga osoba može shvatiti na neke druge načine ili se uvrijediti. Pazite da humor ne prijeđe u cinizam zato što se onda cijela komunikacija može okrenuti u negativnom smjeru.

Više o asertivnosti i asertivnom ponašanju potražite ovdje.

Izvori:

  1. Alberti, R. i Emmons, M. (2017). Your perfect right: Assertiveness and equality in your life and relationships. New Harbinger Publications.
  2. Milivojević, T. i Dragović, K. (2012). Agresivnost i asertivnost u komunikaciji–nedostaci i ograničenja teorije asertivnosti. CM–Časopis za upravljanje komuniciranjem, 7(2), 95-116.
  3. Škrobica, V. (2008). Asertivnost kao važna komunikacijska vještina knjižničara u školskoj knjižnici. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 57(3.-4.), 391-403.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
11-02-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: psihološke promijene nakon poroda,