Divergentno mišljenje i kreativnost – što obilježava kreativne pojedince?

Divergentno-mišljenje-i-kreativnost

Kreativnost je jedna od najkompleksnijih ljudskih kognitivnih funkcija te zbog svoje složenosti nema jednostavne definicije kojom bi se moglo objasniti što je to kreativnost. Stručnjaci promatraju kreativnost kao ljudsku kvalitetu koja ovisi o individualnim sposobnostima, stručnosti i motivaciji te se promatra u terminima izgradnje ideja ili proizvoda koji su novi i potencijalno korisni.

U pitanju je složeni konstrukt kojega karakterizira divergentno mišljenje i kojemu je glavno obilježje proizvodnja nečeg originalnog, a nastaje zahvaljujući karakteristikama ličnosti, kognitivnim sposobnostima i socijalnom okruženju.

U današnje vrijeme se prvenstveno promatra kreativnost kod djece kao nešto što je izrazito poželjno i važno za njihov razvoj te se pokušava poticati na različite načine, no kreativnost je također važna i u poslovnom sektoru, u području obrazovanja te u svakodnevnim aktivnostima. U svim područjima života je važno biti u nekoj mjeri kreativan, posebno kada je riječ o stvaranju nečeg novog.

Kreativnost-kod-djece
Foto:Unsplash

Divergentno i konvergentno mišljenje

Postoje dvije vrste kreativnog razmišljanja koje se nazivaju konvergentno i divergentno mišljenje.

Konvergentno mišljenje podrazumijeva da pojedinac ima sposobnost sužavanja višestrukih mogućnosti struktura unutar velike količine podataka. S druge strane, divergentno mišljenje je poseban oblik razmišljanja koji predstavlja važnu kognitivnu podstrukturu kreativnosti, a karakterizira ga sposobnost višestrukog stvaranja odgovora vezanih uz jedan problem.

Divergentno mišljenje je ujedno jedna od najvažnijih karakteristika kreativnosti zato što pojedinac može stvoriti pregršt broj kreativnih ideja za rješenje jednog problema. Drugim riječima, kreativnost se može opisati kao inovativno razmišljanje koje se očituje kroz stvaranje novih ideja ili novih veza između postojećih ideja kako bi se stvorilo nešto novo.

Cvijeće
Foto:Photosecrets

Što obilježava kreativne pojedince?

Kreativne pojedince obilježavaju fleksibilnost, divergentna produkcija te sposobnost da se proizvede više. Oni su više posvećeni kreativnom stvaranju nego manje kreativni pojedinci te postižu visoke rezultate na kreativnim slikovnim odgovorima te na testovima kreativnosti koji mjere raznolikost, brojnost i prikladnost odgovora na otvorena pitanja.

Zanimljivo je to da postoje i neurološke razlike između kreativnih pojedinaca i onih manje kreativnih, a one se očituju u kognitivnim sposobnostima kao što su trajna pozornost, učinkovita kontrola radnog pamćenja i kognitivna fleksibilnost koje se obično pripisuju prefrontalnom korteksu – moždanoj strukturi u kojoj se nalaze najsloženiji mentalni i kognitivni procesi.

Kreativni pojedinci talentirani su za određena područja, ali kreativnost se očituje ponajviše u njihovim karakteristikama ponašanja jer nisu svi talentirani pojedinci ujedno i kreativni. Smatra se da je kreativnost više ovisna o karakteristikama ličnosti i temperamenta osobe nego o njezinom talentu.

Kreativne pojedince najbolje opisuje otvorenost prema iskustvima, osjetljivost, trud, ustrajnost, sposobnost razmišljanja koja je nerijetko protiv logičkog mišljenja većine te izrazita spremnost za rast, razvoj i promjene.

Nažalost, postoje i određeni nedostaci kreativaca. Naime, kreativni pojedinci ponekad imaju problema s prilagođavanjem na društvene situacije zbog povišene introverzije, a pritom je važno spomenuti da su ponekad i agresivni, izrazito dominantni i teže prilagodljivi različitim društvima.

Kreativni-pojedinci
Foto:Photosecrets

Što utječe na kreativnost?

Smatra se da na kreativnost utječu kognitivni, konativni i okolišni čimbenici koji se razlikuju prema određenim karakteristikama. 

Kognitivni čimbenici kreativnosti

Kreativnost uključuje određene kognitivne sposobnosti kao što su:

  • pronalaženje, formuliranje i redefiniranje problema,
  • fleksibilnost,
  • sposobnost za proizvodnju mnogih ideja,
  • sposobnost reorganizacije informacija,
  • rješavanje složenosti,
  • sposobnost za procjenu.

Stručnjaci smatraju kako inteligencija, za koju istraživanja pokazuju da je općenitija domena nego kreativnost, može imati utjecaj na kreativnost u mnogim područjima, a neki čak navode da kreativni pojedinci nerijetko imaju kvocijent inteligencije iznad 120 zbog čega je utvrđena umjerena povezanost između inteligencije i kreativnosti.

Kreativno-dijete
Foto:Unsplash

Konativni čimbenici kreativnosti

Konativni čimbenici kreativnosti obuhvaćaju ličnost, motivaciju i emocije. Brojna istraživanja ističu važnost ličnosti u kreativnosti zbog toga što su kreativni pojedinci spremniji preuzeti rizik, oslanjaju se na intuiciju, otvoreniji su za novosti i tolerantniji prema različitostima u društvu. Nadalje, kreativne osobe nerijetko su visoko motivirane, širokog interesa te vrlo ustrajne unatoč preprekama na koje nailaze.

Isto tako, motivacija ima veliku ulogu u kreativnoj produktivnosti, no pri tome treba uzeti u obzir o kojem tipu motivacije se govori.

Intrinzična motivacija potiče kreativnost jer pojedinci uživaju u procesu kreativnog stvaranja koji im je sam po sebi nagrađujući, dok ekstrinzična motivacija nerijetko može loše djelovati na kreativnost te ju spriječiti, posebice kada se radi o složenijim problemima.

Okolišni čimbenici kreativnosti

Među okolišne čimbenike koji povoljno utječu na kreativnost ubrajaju se prirodna okruženja te rad u ugodnom obiteljskom okruženju ili društvu prijatelja.

Okolišni čimbenici ponekad poprilično otežavaju kreativne procese zato što su kreativni pojedinci uvijek korak ispred ostalih zbog čega su često neshvaćeni i zanemareni. Međutim, njihove originalne ideje se kad tad razviju i prepoznaju u društvu u kojemu se kreću, no nije čudno što su mnogi kreativci kroz povijest bili prepoznati tek nakon svoje smrti.

Umjetnost
Foto:Photosecrets

Procjena kreativnosti pomoću psiholoških testova

U psihologiji, kreativnost je detaljno proučavan pojam za kojega su napravljeni i brojni psihološki testovi koji pouzdano mogu utvrditi je li nekad osoba kreativna ili ne.

Testovi su takvog tipa da je na njih moguće odgovoriti s više točnih odgovora, a upravo se u tome prepoznaje kreativnost kod osoba koje ponude inovativne, originalne i korisne odgovore.

Nadalje, testovi ocjenjuju sposobnost sudionika da generiraju mnoge različite ideje kao odgovore (npr. da navedu što je moguće više zanimljivih i neobičnih načina na koje se može koristiti konzerva).

Divergentno mišljenje i kreativnost u rješavanju problema

Kada se pred pojedinca stavi određeni problem ili zadatak, on prolazi kroz određene korake ciklusa rješavanja problema kako bi došao do cilja. Pritom je izrazito važno divergentno mišljenje za koje se nerijetko kaže da je jedna od ključnih komponenata kreativnosti jer je u pitanju proces generiranja ideja i sposobnost pronalaženja različitih mogućih rješenja nekog problema. Zapravo, divergentnim mišljenjem nastojimo doći do što više različitih mogućih načina rješavanja problema.

Stoga je u procesu rješavanja problema vrlo je važno kreativno razmišljanje. Kreativni pristup rješavanju problema odnosi se na mogućnost pojedinca da pokuša učiniti nešto novo, do sada neisprobano, iako bi to moglo rezultirati i neuspjehom.

Zahvaljujući kreativnosti, pojedinci mogu na problem gledati s različitih pozicija, osmisliti mnogobrojne načine kako nešto riješiti te generirati nešto posve novo.

Rješavanje-problema
Foto:Photosecrets

Kako nagrade utječu na kreativnost?

Iako su nagrade i priznanja većini važne i potrebne, one ponekad mogu negativno utjecati na divergentno mišljenje i kreativnost. Istraživanja objavljena u poznatom znanstvenom časopisu The Journal of Creative Behavior su pokazala da, ukoliko za visoki stupanj divergentnog mišljenja slijedi mala nagrada, kreativnost se poboljšava. No, ta ista mala nagrada smanjuje kreativnost ako je dana za niski stupanj divergentnog mišljenja.

Drugim riječima, umjereno davanje manjih nagrada i priznanja koji su važni za pojedinca može pozitivno utjecati na kreativnost, dok je davanje velikih nagrada za kreativne ideje često bespotrebno i loše zato što se tako smanjuje razina kreativnosti kod pojedinaca te dolazi do tzv. naučene lijenosti koja smanjuje kreativnost.

Također je važno uzeti u obzir kakva je vrsta zadatka ili problema kojega je potrebno riješiti. Ako nakon jednostavne izvedbe uslijede potkrepljenje ili nagrada, pojedinci su skloni na sljedećim zadacima biti jednako tako nekreativni i riješiti problem na jednostavan i uobičajen način.

S obzirom na to da se kreativni proces razmišljanja ne može poticati različitim vrstama potkrepljenja, općenito se govori da nagrade kao jedna vrsta potkrepljenja djeluju negativno na kreativnost. Ukratko, stručnjaci su zaključili da često potkrepljivanje ometa proces kreativnosti jer dolazi do ponavljanja određenih postupaka te ograničenja i sužavanja misli i ponašanja što bi ujedno značilo da je od ključne je važnosti naučiti što, kako i kada ispravno potkrepljivati.

Izvori:

  1. Arar, L. i Rački, Ž. (2003). Priroda kreativnosti. Psihologijske teme, 12(1), 3-22.
  2. Isaksen, S.G, Dorval, K.B i Treffinger, D.J. (2011). Creative Approaches to Problem Solving: A Framework for Innovation and Change. SAGE Publications. 
  3. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Stokes, P. D. (2014). Thinking inside the tool box: Creativity, constraints, and the colossal portraits of Chuck Close. The Journal of Creative Behavior, 48(4), 276-289.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
04-04-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni