Grafomotorika – značenje, razvoj i aktivnosti za poboljšanje

Grafomotorika

Grafomotorika je motorička sposobnost pisanja, odnosno sposobnost držanja olovke i pisanja. Iako se ova tema najčešće spominje neposredno prije djetetovog polaska u školu, njezin razvoj započinje od samog rođenja.

Drugim riječima, grafomotorika se u školi samo usavršava, a do polaska u školu bi se trebale utemeljiti osnovne grafomotoričke sposobnosti kod djece.

Grafomotorne-vještine

Razvoj motorike – podjela 

Motorika za djecu se može podijeliti na razvoj fine motorike i na razvoj grube motorike.

Razvoj grube motorike podrazumijeva kontrolu pokreta koji djetetu omogućuju kretanje u okolini (npr. puzanje, stajanje i hodanje). Razvoj fine motorike obuhvaća manje i preciznije pokrete (npr. dohvaćanje i hvatanje), a obuhvaća grafomotoriku.

Sažimajući obje podjele, općenito možemo zaključiti da grafomotorika obuhvaća:

  • finu motoriku šake – dohvaćanje i hvatanje,
  • vizualnu percepciju, pamćenje i pažnju – razumijevanje, analiziranje i interpretacija okoline, učenje čitanja, računanja i drugih vještina (može se vježbati uočavanjem sličnog, istog i različitog te uočavanjem razlika na slikama),
  • koordinaciju oko-ruka – precrtavanje oblika, bojanje unutar zadanih okvira, vizualna predodžba zadatka,
  • korištenje dominantne ruke – dijete samostalno odabire dominantnu ruku pokazujući sklonost korištenju jedne ruke u većini aktivnosti do pete godine života,
  • glasovnu analizu i sintezu – interpretacija okoline.

Razvoj grube motorike – sjedenje i puzanje

Sva prethodno navedena obilježja grafomotorike dijete može savladati tek nakon što uspješno prođe kroz cijeli razvoj grube motorike. Gruba motorika podrazumijeva aktivnosti kao što je samostalno sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, igre loptom itd.

Proces razvoja grube motorike se s vremenom prebacuje na razvoj fine motorike kada dijete usvoji hvatanje cijelom šakom, a zatim i hvatanje kažiprstom i palcom. Sa svakom novom motoričkom vještinom djeca na nov način ovladavaju vlastitim tijelom i svojom okolinom.

Razvoj-grafomotorike

Razvoj fine motorike – dohvaćanje i hvatanje

Od svih motoričkih vještina, dohvaćanje je najvažnije za kognitivni razvoj jer omogućuje potpuno novi način istraživanja okoline. Hvatajući stvari, okrećući ih i promatrajući što se događa kada se ispuste, djeca jako puno uče o izgledu predmeta, zvukovima koje oni proizvode i osjetima dodira koje izazivaju.

Prema predmetu koji se nalazi ispred njega, novorođenče čini slabo usklađene zamahe i udarce rukama koji se nazivaju prethvatanjem. Budući da ne može kontrolirati svoje ruke i šake, novorođenče vrlo rijetko taj predmet dodirne.

U dobi od približno tri mjeseca, pojavljuje se voljno dohvaćanje čija se preciznost postupno povećava. U dobi od sedam mjeseci, ruke postaju nezavisnije, dijete može dohvatiti predmet samo jednom rukom i ne mora više pružati obje.

U sljedećih nekoliko mjeseci, djeca postaju uspješnija u dohvaćanju predmeta koji se kreću. Novorođenački refleks hvatanja zamjenjuje se ulnarnim hvatanjem (hvatanjem iz lakta), nespretnim pokretom kod kojega se prsti zatvaraju nasuprot dlanu.

Krajem prve godine života, djeca koriste palac i kažiprst kod izvođenja vrlo koordiniranog pincetnog hvatanja (hvatanja pomoću kažiprsta i palca) što znači da se sposobnost baratanja predmetima značajno poboljšava. S vremenom se razvija i grafomotorika za djecu koja predstavlja dio razvoja fine motorike.

Hvatanje

Razvoj grafomotorike – individualne razlike

Unatoč tome što je slijed motoričkog razvoja kod sve djece uglavnom isti, postoje velike individualne razlike u brzini tog razvoja.

U djetetovim motoričkim postignućima postoji organiziranost i određeni smjer razvoja, a očit je cefalokaudalni trend (motorička kontrola glave ostvaruje se prije kontrole ruku i trupa koje se pak ostvaruju prije kontrole nogu) i proksimodistalni trend (kontrola pokreta glave, trupa i ruku prethodi koordinaciji šaka i prstiju).

Ove sličnosti između tjelesnog i motoričkog razvoja upućuju na genske utjecaje na motorička postignuća. No, motorički razvoj ne može biti potpuno genski određen zato što je motiviran istraživanjem i željom za ovladavanjem novim zadacima, a nasljedni činitelji ga mogu samo zacrtati na jednoj općenitoj razini.

Grafomotorne-sposobnosti

Grafomotorika – vježbe

Grafomotorika je motorička sposobnost koja se godinama vježba zahvaljujući aktivnostima i zadacima koji kod djeteta potiču korištenje fine motorike, vizualne percepcije itd. Stoga bi bilo odlično kad bi roditelji imali na umu da ne rade stvari umjesto djece i ne pružaju im pomoć u zadacima koje mogu obaviti sama.

Opravdana pomoć je onda kad dijete samo ne može nikako savladati zadatak ili kada neki zadatak potpuno pogrešno obavlja. U takvim situacijama je roditeljska intervencija nužna kako bi se na samom početku ispravilo ono što je pogrešno. Sljedeća tablica prikazuje što bi dijete i u kojoj dobi trebalo moći napraviti samo:

godina danapočinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom, počinje šarati po papiru, knjigu lista tako da okreće nekoliko listova odjednom
2 godine može listati knjigu tako da okreće list po list, olovku pokušava držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom, može povlačiti okomite i vodoravne linije
3 godineolovku uspijeva stabilno držati s tri prsta, prilikom pisanja pomiče cijelu šaku, može nacrtati krug
4 godineolovku drži s tri prsta, može nacrtati kvadrat, neka slova i brojeve
5 godinahvat postaje sve pravilniji, dijete olovku drži vrhovima prstiju, prilikom pisanja pomiče samo prste, može precrtati trokut, može napisati vlastito ime, može prepisati neka velika tiskana slova

Kako pomoći djetetu u razvoju grafomotorike?

Iako postoje obilježja razvoja karakteristike ovisno o godinama djeteta, svako dijete je drugačije i možda će neke stvari usvojiti prije, a neke kasnije.

Ključ uspješnog razvoja grafomotorike leži u kontinuiranom promatranju djetetovog razvoja. Ako roditelji uoče da djetetu u dobi od tri godine jednostavni predmeti neprestano ispadaju iz ruke, bilo bi dobro da potraži stručni savjet.

Vježbe-grafomotorike

Međutim, nije dobro niti nasilno tjerati dijete da radi neke grafomotoričke vježbe pisanja i crtanja. Umjereno poticanje uvijek treba postojati, ali ako dijete odbija, pokušajte s nekim jednostavnijim aktivnostima:

  • prelijevanje vode u posudama,
  • slaganje kocki i puzzli,
  • rezanje i lijepljenje papira,
  • oblikovanje likova s plastelinom,
  • pravljenje loptica od papira,
  • bojanje kistom, kredama, prstima.

Na našem portalu možete pronaći igre za crtanje koje možete zajedno izrađivati i igrati s djecom. Igre su zamišljene tako da se potiče grafomotorika za predškolce i one malo starije kroz igranje poznatih i jednostavnih igara, ali ujedno se može zabavljati cijela obitelj. Igre crtanja možete pronaći ovdje.

Grafomotorika – print

Roditelji bi trebali kod djece poticati grafomotoriku zabavnim i zanimljivim igrama crtanja i bojanja, a na raspolaganju su im mnogi grafomotorički materijali (npr. bojice, flomasteri, krede, bojanke, pisanke).

Razvoj grafomotorike kod djece se može poticati različitim radnim listićima grafomotoričkih vježbi koje su dostupne čak i na internetu. Obično su to jednostavne i zabavne vježbe u kojima djeca moraju povlačiti različite linije kako bi razvijali sposobnost pisanja. 

Grafomotorika-print

Konačni razvoj grafomotorike i utjecaj tehnologije

Dijete obično razvije grafomotoriku do polaska u školu, a nakon polaska u školu usavršava tehnike pisanja, crtanja i bojanja koje je već otprije znalo samo ne na te načine.

Nakon polaska u školu, trebala bi se dobro razviti grafomotorika za prvi razred u kojem djeca bez problema mogu čitko pisati slova i kratke riječi. Zahvaljujući mnogim korisnim vježbama i igrama za razvijanje grafomotorike, djeca lakše mogu savladati određene razvojne promjene.

Grafomotorika-vježbeZbog tehnološkog napretka, djeca prerano dolaze u doticaj s ekranima koji zaokupe njihovu pažnju različitim sadržajima. Iako na internetu također postoje različite grafomotoričke igre online, stručnjaci iz različitih zdravstvenih područja preporučuju roditeljima da djetetu ne daju doticaj s ekranom barem do 3. godine života.

Tijekom prve tri godine se razvijaju temelji grafomotorike, a da bi ih dijete uspješno usvojilo, vrlo je važno potaknuti dijete na samostalno istraživanje stvari koje ga okružuju te poticati dohvaćanje, hvatanje, pisanje, bojanje i slične grafomotoričke aktivnosti koje se ne mogu aktivno dobiti putem malih ekrana.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

13-12-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

5 / 5   2
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: grafomotorika, grafomotorika print, hrafomotorika, vježbaj tiskana slova,