Negativne misli – kako prestati misliti negativno?

Negativne-misli

Zašto ljudi ponekad ne mogu prestati razmišljati o stvarima koje ih obeshrabruju i zbog kojih se osjećaju loše? Znate li da posljednja statistika tvrdi da je čak 80% naših misli negativno? Jeste li se ikada sami zapitali zašto razmišljate negativno i koliko vremena provodite razmišljajući o bolnim situacijama, tužnim uspomenama i svemu onome zbog čega ste svojim životom nezadovoljni?

Nevjerojatno je da ljudi toliko tragaju za srećom, a puno češće se prisjećaju negativnih iskustava nego pozitivnih. U nastavku teksta saznajte zašto smo skloni negativnom razmišljanju i kako možemo promijeniti tu naviku.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pesimizam-i-optimizam
Foto: Photosecrets

Negativno razmišljanje – zašto razmišljamo negativno?

Bilo kakvo negativno iskustvo uz sebe nosi niz neugodnih osjećaja i negativnih emocija kao što su tuga, ljutnja, depresija ili anksioznost. Treba naglasiti da i negativne emocije imaju svoju dobru stranu, odnosno funkciju koja je uglavnom zaštitna i služi nam za preživljavanje u određenim opasnim i neugodnim situacijama.

Evolucijski gledano, ljudi su preživjeli brojne životne opasnosti i prepreke zahvaljujući negativnim emocijama koje su bile okidač za reakciju „borbe ili bijega“ u ugrožavajućim situacijama.

Međutim, ljudi se često suprotstavljaju patnji tako da razmišljaju o njoj. Iz psihološke perspektive, to bi se moglo protumačiti na način da neprestano razmišljanje o onome što je uzrokovalo bol pomaže osobi shvatiti da je njena bol važna te da se nije dogodila bez razloga.

Drugim riječima, to je jedan način prihvaćanja situacije u kojoj se osoba nalazi i rješavanje stvari bez guranja pod tepih. To je ujedno i želja da se osjećamo bolje. No, rezultat je ponekad takav da se osjećamo gore i trpimo više nego što zapravo trebamo. Stoga je važno znati uočiti samoporažavajuća vjerovanja koja djeluju negativno i destruktivno.

Samoporažavajuća uvjerenja i negativne misli – razlika

Ljudski sustav vjerovanja sastoji od osobnih stavova, razmišljanja i vrijednosti. Naša uvjerenja su uvijek s nama što znači da oblikuju način na koji vidimo sebe i svijet oko sebe. Međutim, samoporažavajuća uvjerenja nas mogu predodrediti za nezadovoljstvo i neuspjeh.

Primjerice, ako vjerujete da je vaša osobna vrijednost isključivo određena vašim postignućima, to znači da ćete se osjećati ispunjeno i sretno samo ako ste izvrsni u svojoj karijeri, ako ostvarujete zacrtane ciljeve i ako postižete željenu razinu priznanja od drugih.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Za razliku od samoporažavajućih uvjerenja, negativni obrasci razmišljanja nisu uvijek s nama. Negativne misli se pojavljuju samo onda kada smo suočeni s određenim problemom, a u kognitivno-bihevioralnoj terapiji se nazivaju automatskim mislima koje se uglavnom javljaju tijekom stresnih situacija.

No, negativne misli mogu učvrstiti naša samoporažavajuća uvjerenja ako ih ne znamo usmjeriti u pozitivnom smjeru. Osobe koje u svakom porazu doživljavaju negativne misli poput „Nikada neću uspjeti!“ ili „Nikad neću biti dovoljno dobar!“, s vremenom mogu početi sebe okrivljavati za sve loše što im se događa, a pritom smanjiti samopoštovanje, razviti depresiju i panični poremećaj.

Negativna-uvjerenja
Foto: Photosecrets

Zašto su negativne misli opasne?

Prema teorijama kognitivno-bihevioralne terapije, naše misli i vrijednosti određuju način na koji vidimo sebe i svijet oko sebe. Misli i uvjerenja utemeljena na pesimizmu mogu negativno utjecati na emocije, ponašanje i mentalno zdravlje. Uz sve to, negativne misli mogu doprinijeti razvoju simptoma poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja.

Negativne misli temelje se na pesimizmu, a pesimistični eksplanatorni stil je povezan s višestrukim opasnostima za mentalno zdravlje djece i odraslih. Jedna je od tih opasnosti naučena bespomoćnost koja ima za posljedicu prestanak truda ili potpuno odustajanje te vjerovanje pojedinca da se situacije ne mogu promijeniti, kako u jednoj domeni, tako i u svim ostalim domenama na koje generaliziraju vlastiti neuspjeh.

Također, s vremenom naučenu bespomoćnost može zamijeniti depresivnost te se upravo pesimistični eksplanatorni stil smatra prediktorom depresije.

Moć pozitivnog mišljenja

S druge strane, optimistični stil razmišljanja se pokazao zaštitnim faktorom u očuvanju mentalnog zdravlja, pogotovo u kriznim životnim situacijama jer su optimistični pojedinci skloni interpretirati stresore manje ugrožavajućima.

I sama definicija optimizma, kao očekivanje pojedinca da će mu se u životu dogoditi više dobrih nego loših stvari, objašnjava na koji je način optimizam zaštitni faktor. Osobe koje su optimistične i koje razmišljaju pozitivno ujedno su i zadovoljnije životom, a to znači da im je život pozitivniji, bogatiji i ispunjeniji bliskim prijateljima.

Nadalje, kada razmišljamo negativno, preplavljuju nas neugodne emocije koje na različite načine mogu štetno djelovati na naš organizam. No, ako u svojem životu potičemo pozitivne emocije, njihovo pojavljivanje će poništiti djelovanje negativnih emocija te neizravno utjecati na naš organizam, uključujući i fizički i psihički sustav. Doživljavanje pozitivnih emocija potiče izlučivanje neurotransmitera koji poboljšavaju raspoloženje i opće fizičko stanje pojedinca.

Moć-pozitivnog-mišljenja
Foto: Photosecrets

Zašto je netko sklon negativnim mislima?

Ako negativne misli povežemo s pesimizmom, možemo jednostavnije uočiti uzrok negativnih misli. Prema istraživanjima s blizancima utvrđeno da se eksplanatorni stil, odnosno način na koji osoba objašnjava uzroke različitih događaja, djelomično nasljeđuje. Pritom se ističe velika važnost životnih autoriteta pri usvajanju eksplanatornog stila, među koje se uz roditelje ubrajaju i odgajatelji u vrtiću, učitelji te druge bližnje osobe koje susrećemo kroz život.

Stečene stilove je teško mijenjati same po sebi ukoliko se sustavno ne radi na njihovim promjenama. S obzirom na to da je jedan od temeljnih oblika učenja upravo učenje po modelu, roditelji, učitelji, odgajatelji i drugi autoriteti predstavljaju jedan od glavnih izvora učenja eksplanatornog stila. Međutim, pokazalo se da se kognitivno-bihevioralnim tehnikama uspješno može usvojiti optimistični eksplanatorni stil te utjecati na smanjenje učestalosti negativnih misli.

Kako prestati misliti negativno?

Naša osobna uvjerenja se uče i razvijaju tijekom vremena što znači da su u odrasloj dobi većinom stabilni i vrlo teško promjenjivi. Negativni misaoni obrasci mogu postati uobičajeni način razmišljanja koji se toliko ukorijeni u našem životu da toga često nismo niti svjesni. Međutim, postoje načini pomoću kojih se može prekinuti ciklus samoporažavajućih uvjerenja i negativnih misli, ali za to je potrebna vaša čvrsta želja za promjenom i angažman u radu na sebi.

Da biste se uzdigli iznad svojih samoporažavajućih uvjerenja i negativnih misli, trebali biste početi obraćati pažnju na situacije koje uzrokuju njihovo pojavljivanje. Drugim riječima, trebali biste prvo analizirati svoj pogled na svijet i način suočavanja s problemima.

Nakon što to shvatite, pokušajte preuzeti kontrolu nad svojim mislima tako što ćete ih izazvati. Primjerice, ako smatrate da ste u svim situacijama uvijek gubitnik i da nikada neće uspjeti, pokušajte pronaći dokaze za to. Sigurno ćete moći pronaći barem nekoliko životnih situacija za koje možete potvrditi da ste stvarno uspjeli i ostvarili ono što ste htjeli, a to znači da imate dokaz da je vaša misao netočna i da ste ipak imali i mnogo uspjeha u životu.

Eksplanatorni stil se može uspješno motriti i oblikovati ABCDE tehnikom koja se bazira na:

  • opisu neugodne situacije koja se dogodila,
  • identifikaciji vlastitih misli koje su se javile kao reakcija na situaciju te njihovih posljedica,
  • promjeni razmišljanja i
  • promjeni negativnih vjerovanja.
Pozitivne-misli
Foto: Photosecrets

Razmišljaj pozitivno

Kada ste svjesni svojih negativnih misli, onda ih možete početi postupno mijenjati pozitivnijim i realnijim mislima. Tek kada znate prepoznati negativnu misao, moći ćete i analizirati koliko često ona nije točna, a potpuno blokira vaš napredak.

Umjesto da u nekom životnom porazu pretpostavite da ste najgora osoba na svijetu koja nikada neće uspjeti, pokušajte razmišljati u smjeru da je u redu ako ste razočarani jer niste postigli određeni cilj, ali to je prilika za učenje iz vlastitih pogrešaka i napredak.

Razvijanje novih uvjerenja i načina razmišljanja zahtijevat će dodatni napor i dosljednost s vaše strane. Kroz praćenje, suočavanje i promišljanje o negativnim mislima i uvjerenjima, naučit ćete kako utjecati na njih te kako razviti pozitivne i ohrabrujuće misli i optimističan pogled na svijet.

Ako vas zanima više informacija o tome kako biti pozitivan i razmišljati pozitivno, potražite ih ovdje.

Izvori:

  1. Colier, N. (2019). Negative Thinking: A Most Dangerous Addiction. Psychology Today.
  2. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP-D2.
  3. Star, K. (2019). Negative Thinking Patterns and Beliefs. Verywell mind.
  4. Wisco, B. E., Plate, A. J., May, C. L. i Aldao, A. (2018). A latent profile analysis of repetitive negative thinking: Distinguishing ruminators from worriers. Journal of Experimental Psychopathology, 9(4).

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.63 / 5   8
Facebooktwitterpinterestmail
04-06-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: kako prestati misliti negativno o sebi, mladi psiholog iz srbije prica kako promijeniti lose misli, ne misliti,