Psihologija snova – zašto sanjamo i kako nam snovi mogu pomoći?

Psihologija-snova

Snovi su slike naših misli i emocija, odnosno priče koje naš mozak priča tijekom spavanja. Najčešće su u pitanju zbirke isječaka, slika, osjećaja i sjećanja koja se nehotice javljaju tijekom REM faze sna. Ljudi obično imaju višestruke snove koji kulminiraju kako se spavanje privodi kraju.

Pretpostavlja se da svi ljudi sanjaju, ali postoji mali dio populacije koji izvješćuje da se nikada ne sjeća svojih snova.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

S vremenom su se razvile različite teorije o tumačenju snova, ali prava svrha snova još nije poznata.

Istraživanja pokazuju da tijekom prosječnog životnog vijeka ljudsko biće provede oko šest godina sanjajući što je oko dva sata svake noći.

Unatoč dugogodišnjim proučavanjima, još uvijek je teško odgovoriti na pitanje zašto ljudi sanjaju zbog čega ovo pitanje ostaje jednim od najvećih neodgovorenih pitanja u društvenoj znanosti. Istraživači su ponudili mnoge teorije – od konsolidacije pamćenja do emocionalne regulacije, ali ništa od toga ne može potpuno odgovoriti na ovo pitanje.

Vrste-snova
Foto:Photosecrets

Psihologija snova

San svojom kompenzacijskom funkcijom pokušava ljudima ukazati na ono što svjesno ne žele ili ne mogu spoznati. Dobar primjer tome je poznati san u kojem vas netko prati. Ono što nas prati želi biti primijećeno i zato nam dolazi u snu. Trči za nama da bismo mu posvetili pažnju. U san nam se vraća sve ono pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči.

Snovi su usko povezani sa psihologijom, a psiholozi kao najjači argument za važnost proučavanja snova navode upravo činjenicu da nam snovi pomažu riješiti svakodnevne probleme s kojima se susrećemo. Također smatraju da snovi imaju određeno značenje. Ovo su samo neka od njih:

  • snovi izražavaju skrivene želje osobe,
  • snovi se javljaju tijekom reorganiziranja misli i sjećanja,
  • snovi mijenjaju mentalnu shemu osobe,
  • u većini snova svjedočimo stvarima koje se događaju vizualnom ili slušnom percepcijom,
  • značenje sna ovisi o tome što povezujete s njim.

Snovi su prisutni otkad postoji svijet. Stari Egipćani su vjerovali da su snovi komunikacija s višim silama te da predstavljaju proročanstva o budućim događajima.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Međutim, tumačenje snova kao polje psiholoških znanosti počelo je tek 1899. godine sa Sigmundom Freudom koji je objavio svoju knjigu Tumačenje snova te tako postavio temelje za mnoge teorije o snovima. Iako se mnogi stručnjaci slažu s njegovim teorijama, neki još uvijek misle da snovi ništa ne znače iako se mnogi ljudi nakon određenih snova bude s brojnim pitanjima o tome što im je san htio reći.

Sigmund Freud pretpostavljao je da su snovi sredstvo izražavanja nesvjesnih želja. Smatrao je da loši snovi dopuštaju mozgu da stekne kontrolu nad osjećajima koji proizlaze iz neugodnih iskustava.

Carl Jung, švicarski psihijatar, sugerirao je da snovi nadoknađuju određene osjećaje u svijesti, odnosno da izražavaju nešto što se ne može jasno izraziti. Neke teorije pretpostavljaju da snovi izražavaju potisnute emocije.

Poznati austrijski psihoanalitičar i psihijatar, Heinz Hartmann, vjeruje da snovi omogućuju osobi da organizira svoje misli, a njegovu pretpostavku podupiru brojne teorije.

“San nam prezentira nešto pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči.”
(Klausbernd Vollmar)

San
Foto:Photosecrets

Kada sanjamo?

Često se krivo tumači da se snova ne sjećamo jer ih nismo bili svjesni, odnosno jer smo bili u stanju nesvijesti, ali to je potpuno pogrešno. Kod sanjanja, stanje svijesti je prisutno, odnosno postoji svjesnost te jako malo nesvjesnosti zbog čega upravo dolazi do poteškoća s pamćenjem.

Ako je u pitanju samo maštanje ili sanjarenje, nesvjesnost i svjesnost su u otprilike istom omjeru pa se rijetko javljaju problemi s prisjećanjem. Uspoređujući sanjanje s budnim stanjem, uočavaju se mnoge razlike. Kada smo budni, prisutno je puno svjesnosti, a malo nesvjesnosti. Međutim, budna svijest je isprepletena s raznim stanjima svijesti koja se javljaju u snu.

Ukratko, noćni san i stanje budnosti su dvije krajnosti na istom kontinuumu. U snu je prisutno relativno malo svijesti, a mnogo podsvijesti dok je u stanju budnosti prisutno mnogo svijesti, a malo podsvijesti. Sva se ostala stanja nalaze između.

“Čista je savjest mekan jastuk za počinak.”
(njemačka narodna)

Kako nam snovi mogu pomoći?

Ljudi često snove krivo tumače pokušavajući u njima pronaći različite odgovore na pitanja o budućnosti. Međutim, snove uvijek treba tumačiti u odnosu na trenutno stanje osobe i vlastite osobine ličnosti. Ako se na taj način pristupi snovima, oni nam mogu pomoći:

  • prepoznati skrivene osjećaje i misli koje stoje na putu našem razvoju,
  • prepoznati samouništavajuće i ometajuće obrasce ponašanja te ih nadomjestiti pomoću odgovarajućih stavova,
  • ukloniti rane i strahove iz prošlosti,
  • na način da nam ukazuju na nove strategije djelovanja i načina ponašanja,
  • na način da nam ulijevaju nadu i da nas razvesele.
Sanjarenje
Foto:Photosecrets

Tumačenje snova

Najpoznatiji njemački stručnjak za snove i diplomirani psiholog Klausbernd Vollmar u svojoj knjizi Mudrost snova pokušava ljudima objasniti kako razumjeti snove i ispravno ih tumačiti. Više od trideset godina se bavi razumijevanjem snova i često naglašava da je važno biti svjestan da snove možemo iskoristiti za rješavanje određenih problema s kojima se susrećemo u svakodnevici.

Također naglašava da kod tumačenja vlastitih snova prvenstveno treba:

  • obratiti pažnju na osjećaje koje san u nama izaziva,
  • pronaći neke asocijacije iz svakodnevice koje bi mogle objasniti zašto nam se javlja takav sadržaj u snu,
  • tumačiti san na subjektivnoj razini,
  • obratiti pažnju na smjernice ili upute vezane za mogućnosti i rješavanje problema,
  • upitati se što nam san želi reći i zašto se javlja u ovom trenutku života,
  • razmisliti za koje nas promjene u svakodnevnom životu nadahnjuje san.

Na prvi pogled, sve ovo izgleda jako zahtjevno, no uz malo vježbe je moguće ove korake savladati. San nam svake noći predstavlja zapostavljenu perspektivu naših problema s kojima smo se prethodnih dana borili te nam nikada neće otvoreno i izravno reći što nam je činiti.

Primjerice, ako vidite u snu kako bjesnite na sve oko sebe, ujutro ćete se probuditi i vjerojatno vam neće biti jasno zašto ste bili toliko agresivni. Trebali biste si postaviti pitanje – koje se to „ja“ u vama javlja?

Autor i psiholog Klausbernd Vollmar savjetuje ljudima da prihvate taj san kao besplatnog terapeuta koji vas posjećuje svaku noć zato što vam pokazuje ono „ja“ koje u sebi očajnički potiskujete. To ne znači da biste u stvarnosti trebali iskazati agresivnost kada god se osjetite ljutito, već da biste si trebali posvijestiti da takve emocije u tom trenutku potiskujete umjesto da naučite adekvatne metode suočavanja s njima i riješite ih na miran način.

“Naše snove možemo realizirati tek u trenutku kada se odlučimo iz njih probuditi.”
(Josephine Baker)

Spavanje
Foto:Photosecrets

Izvori:

  1. Feldman, D.B. (2018). Do Dreams Really Mean Anything? Psychology Today.
  2. Hunt, H.T. (2017). Toward a cognitive psychology of dreams. In Sleep and Dreams (str. 251-281). Routledge.
  3. Oak, M. (2018). Psychology of Dreams. PsycholoGenie.
  4. Vollmar, K. (2011). Mudrost snova. Zagreb: CID-NOVA.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   9
Facebooktwitterpinterestmail
01-04-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: suludi snovi u psihijatriji,