Stres kod djece i mladih – uzroci, posljedice i strategije suočavanja

Stres-kod-djece-i-mladih

Stres kod djece i mladih je postala toliko česta pojava kao i stres kod odraslih. Stručnjaci koji se bave zaštitom djece i mladih pokušavaju shvatiti što je to stres za djecu i na koji način ga oni percipiraju.

Djeca i mladi su dvije osjetljive skupine društva koje su u neprestanom razvoju. Bilo kakvi negativni čimbenici, kao što je stres, mogu značajno oštetiti njihov normalan rast i razvoj u psihičkom, ali i fizičkom pogledu.

Zašto su djeca i mladi pod stresom? Saznajte u nastavku.

Tuga

Stres – koliko je opasan?

Stres je pojam koji je postao toliko čest u našoj svakodnevici. Zahtjevi koje nam život nameće ponekad mogu biti iznad naših mogućnosti i prouzročiti poteškoće nošenja s trenutnom situacijom. Ti zahtjevi se mogu nazvati kao stresori – stvari i događaji koji nam uzrokuju stres.

Općenito, smatra se da je stres fiziološki i psihološki odgovor organizma na situaciju koju osoba procjenjuje ugrožavajućom. Iako se ta situacija možda ipak može relativno jednostavno riješiti, poanta je u tom da je osoba percipira kao ugrožavajuću i teško savladivu.

Stres negativno utječe na fiziološke reakcije organizma, a stručnjaci smatraju da je najgori učinak na imunološki sustav kojega učestali stres trajno oštećuje.

Drugim riječima, ove činjenice znače da je doživljaj stresa ovisan isključivo o pojedincu – situaciju ćemo doživjeti onoliko ugrožavajućom koliko mi to sami dopustimo što znači da je moguće naučiti nositi se sa stresom.

Stres kod djece i mladih – mogući uzroci

Djeca i mladi svakodnevno doživljavaju različite promjene u svojim životima. Uzroci stresa su različiti, ali i bezbrojni. Ponekad uzrok može biti neka trauma ili nespecifičan događaj koju je pojedinac doživio kao što je smrt u obitelji, teška ozljeda ili bolest bliske osobe, rastava roditelja itd.

Od svakodnevnih stresora čini se da u svemu prednjači škola. Školski stresori su osobito česti kod djece i mladih posebno ako su u pitanju teži oblici izvora stresa kao što je zlostavljanje u školi, fizičko i psihičko nasilje, kao i virtualno nasilje koje je danas postalo učestalije od svih drugih vrsta uznemiravanja.

Djeca i mladi se žele dopasti svojim vršnjacima, a zbog toga imaju svakodnevne sitne stresore prilagodbe i želje da budu nešto što nisu samo kako bi ih drugi prihvatili.

Reakcije

Stres kod djece i mladih – kako ga prepoznati?

Stres kod djece i mladih se može uočiti na različite načine, ali izrazito je važno ne zanemarivati promjene u njihovom svijetu. Roditelji bi trebali biti ti koji će uočiti da se dijete otežano nosi s određenim zahtjevima, a na tu promjenu treba znati i ispravno reagirati.

Postoje specifične reakcije koje mogu ukazivati da su djeca i mladi pod stresom:

Emocionalne reakcije

  • tuga
  • tjeskoba
  • panika
  • promjene raspoloženja
  • ljutnja

Misaone reakcije

  • samokritičnost
  • otežana koncentracija
  • zaboravljivost
  • nametanje istih misli
  • poteškoće s pažnjom

Tjelesne reakcije

Ponašajne reakcije

  • plakanje
  • lupanje
  • agresivnost
  • nekontrolirani ispadi
  • povlačenje iz društva

Djeca i  mladi su najaktivniji pojedinci u društvu zato što još uvijek istražuju, otkrivaju i promatraju svijet oko sebe pokušavaju pronaći gdje je njihovo mjesto pod suncem. Ako na bilo koji način uočite da su potišteni, zabrinuti ili pasivni, vjerojatno je u pitanju nešto više od običnog lošeg raspoloženja.

Zanemarivanje takvih reakcija kod djece i mladih može trajno oštetiti njihov psihički razvoj, ali isto tako može prouzročiti različite fizičke smetnje.

Neke od najčešćih bolesti koje se razviju kod mladih zbog učestalog stresa su gastritis i bolesti štitnjače. Čini se da se ove dvije vrste bolesti danas sve češće dijagnosticiraju kod adolescenata, čak i prije nego završe srednju školu.

Stres

Stres kod djece i mladih u školi

Uopće nije čudna pojava da je dijete pod stresom od škole. Iako bi škola trebala biti mjesto zabave, druženja, otkrivanja i učenja novih stvari, ona danas za mnoge predstavlja primarni izvor stresa.

Manjak educiranosti o stresu kod djece i mladih kod učitelja i nastavnika rezultira zanemarivanjem psihičkog stanja svakog učenika. Nije rijetkost da djeca radi toga upadaju u različita rizična ponašanja, ovisnosti i nasilja.

Izvori stresa u školi su različiti, ali se mogu svrstati u tri skupine:

fizički uvjetiuvjeti učionice, temperatura, buka, prevelik broj djece na jednom mjestu
ponašanje i osobnost nastavnikanepoštivanje individualnih razlika među djecom, postavljanje prevelikih zahtjeva, ignoriranje problema, manjak brige za osjećaj pripadništva, povjerenja i sigurnosti djece, negativna emocionalna klima
stresnost okolinepreteški zahtjevi, testovi i zadaće, ismijavanje od strane vršnjaka, nesigurne i neizvjesne situacije, fizičko, psihičko i virtualno nasilje

Škola svakodnevno nameće određene zahtjeve koje dijete mora ispuniti. S vremenom se javlja strah od neuspjeha, loših ocjena i nemogućnosti svladavanja zadataka. Djeca i mladi počinju sumnjati u svoje sposobnosti zbog čega im pada samopouzdanje i raste stres.

Zbog prevelikog broja učenika po razredu u hrvatskim školama, učitelji još uvijek ne mogu, a ponekad nisu niti zainteresirani za stanje svakog pojedinca. Često se razred shvaća kao grupu, ne promatrajući posebnosti svakog učenika. Rješavanje problema ne postoji, nego se oni stavljaju pod tepih.

Neki učitelji i nastavnici koji zaista vole svoj posao, posvećuju dovoljno vremena svakom pojedincu želeći ga upoznati i znati kako diše. Nažalost, to je rijetkost. Stoga bi trebalo roditeljima sve više ukazivati na moguće probleme koje dijete može doživjeti u školi, a koji postaju sve brojniji i učestaliji.

Stres-škola

Stres kod djece i mladih – reakcije i posljedice

Način suočavanja sa stresom kod svakoga je različit. Idealno bi bilo da se djeca i mladi mogu usredotočiti na problem više nego na emocije. Najčešće to ispadne obrnuto zbog čega stres ostavlja puno gore posljedice.

Uspješno svladavanje stresa može ojačati dijete i izgraditi psihološke resurse za uspješnije nošenje sa stresom u budućnosti, ali postoji i negativnija krajnost ako je u pitanju neuspješno svladavanje stresa koje može dati osjećaj bespomoćnosti i nesposobnosti.

Nerijetko se kod neuspješnog rješavanja stresa kod djece i mladih javlja psihološki fenomen naučene bespomoćnosti. Nakon što osoba doživi stres i ne uspije ga riješiti, svaki idući put se prestane truditi i pokušavati riješiti problem zato što zna da neće uspjeti. Nažalost, i ovaj pojam nije više toliko rijedak među ljudima, posebice među djecom i mladima.

No, ohrabrujuće je to što stres ipak ne mora imati nužno negativne posljedice nego može potaknuti djetetovo uspješno rješavanje problema u budućnosti. Međutim, za uspješno rješavanje stresa je važno imati:

  • zdrav odnos i podršku barem jednog roditelja ili neke druge odrasle osobe,
  • razvijene socijalne vještine,
  • razvijene vještine rješavanja problema,
  • razvijanje strategija suočavanja sa stresom,
  • bavljenje interesima i hobijima koji potiču psihološku otpornost djece.

Istraživanja su pokazala da postoje psihološki otporna djeca koja unatoč svemu lošem što im se događa i dalje zadržavaju pozitivan stav prema svijetu bez ikakvih negativnih posljedica loših događaja.

Ipak, pokazalo se da su takva djeca imala zdrav i kvalitetan odnos s barem jednom odraslom osobom te da su bila u većini slučajeva uključena u hobije ili aktivnosti u kojima su bili izrazito uspješni.

Zabrinutost

Stres kod djece i mladih – strategije suočavanja

Strategije suočavanja sa stresom kod djece i mladih najviše ovise o trudu roditelja oko njihovog razvijanja.

Prije svega je važno imati zdrav i kvalitetan odnos s djecom, posebno kada odrastaju i ulaze u neka nova životna područja. Ponajviše se ovo odnosi na mlade koji odlaze u srednje škole i traže neke nove oblike slobode i samostalnosti.

Roditelji tada trebaju minimizirati svoj pritisak, ali i dalje održavati zdravu kontrolu i nadzor s obzirom na to koliko je osjetljivo područje puberteta u koje dijete ulazi.

1. Poticanje zdravih navika

Poticanje određenih zdravih navika kod djece i mladih može pomoći razvijanju njihove psihološke otpornosti. Stoga bi bilo dobro kad bi roditelji djecu poticali na:

  • uključivanje u željene aktivnosti i hobije,
  • redovito bavljenje fizičkom aktivnošću,
  • redovite zdrave obroke,
  • izbjegavanje alkohola i cigareta,
  • smanjivanje vremena pred ekranima,
  • odlazak na izlete u prirodu,
  • druženje s prijateljima,
  • opuštanje i odmaranje.

Primjer-roditelja

2. Dobar primjer roditelja

Roditelji moraju biti svjesni da su oni najbolji primjer djetetu te da će dijete rješavati stvari onako kako ih rješavaju i oni. Ako majka na slučajno razbijen tanjur reagira bijesno i agresivno, dijete vjerojatno neće znati reagirati drugačije kad se nađe u sličnoj situaciji.

Način na koji se roditelji nose sa stresom se preslikava na njihovu djecu. Roditelji bi trebali znati da je njihova podrška djeci izrazito važna te da im se mogu povjeriti bilo kada znajući da su im roditelji najbolji prijatelji.

Takvo povjerenje se gradi cijeli život, a jako je malo potrebno da se sruši. Stoga bi bilo dobro kad bi roditelji oprezno, ali s puno ljubavi, pokazivali djetetu koliko su uz njega i koliko smatraju vrijednim njegovo mišljenje.

3. Poticanje pozitivnog razmišljanja i pozitivnih emocija

Poticanje na pozitivna razmišljanja čak i u najmračnijim razdobljima života je također korisna strategija suočavanja sa stresom. Uvijek je dobro razmišljati o svjetlu na kraju tunela ili o onome što je dobro u svemu negativnom što se dogodilo.

Ako dijete misli da može naučiti neku lekciju i izvući nešto dobro iz svake situacije koja mu se dogodi, njegove reakcije na stres neće biti burne i nekontrolirane. Također, pozitivne misli i emocije poništavaju negativne učinke negativnih emocija što je itekako dovoljan razlog za pozitivno razmišljanje.

Isto tako, pozitivne emocije izgrađuju naš psihološki repertoar mišljenja na način da nam izgrađuju psihološke resurse za uspješnije suočavanje sa stresom u budućnosti.

Njihov utjecaj na ljude je često zarazan, stoga pozitivne emocije kod jednog pojedinca mogu izazvati pozitivne emocije i kod drugog pojedinca te tako utjecati na poništavanje negativnih učinaka stresa.

Sjetite se samo kad se niste mogli suzdržati na nečiji smijeh pa se i sami prasnuli u smijeh. Vjerojatno se nakon toga niste osjećali isto kao i prije, nego bolje. Upravo u tome je posebnost pozitivnih emocija.

Pozitivne-emocije

4. Razvijanje optimizma

Jako je važno poticati optimizam kod djece i mladih jer on može djelovati kao zaštitni faktor.

Istraživanja su pokazala da optimistična djeca i mladi imaju znatno bolji školski uspjeh te su općenito zadovoljnija svojim životom nego pesimistična djeca i mladi kod kojih se češće razvija naučena bespomoćnost i osjećaj krivnje za sve loše što im se događa.

Optimizam se razvija do 9. ili 10. godine djetetova života što znači da ono što dijete usvoji u svojim ranim godinama ostaje prisutno cijeli život.

Optimistični pojedinci smatraju da su svi loši događaji privremeni i savladivi. Ne smatraju da su oni odgovorni za njih te ne dopuštaju da taj događaj obuhvati cijeli njihov život nego se posvećuju ostalim područjima života koja im bolje idu, svjesni su da se mogu popraviti i poboljšati te promijeniti situaciju.

Kod pesimistične djece i mladih je obrnuto. Oni smatraju da oni za sve krivi i odgovorni te da su nesposobni da bi se promijenili i poboljšali. Njihovo nošenje sa stresom gotovo da ni ne postoji, a posljedice su izrazito negativne. Stoga je poticanje optimizma uvijek dobra opcija.

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

  1. Stres – simptomi, uzroci i kako ga se riješiti
  2. Trenutno otvoreni članak: Stres kod djece i mladih – uzroci, posljedice i strategije suočavanja
  3. Jednostavne tehnike za oslobađanje od stresa
  4. Kako se jednom zauvijek riješiti stresa?
  5. Aromaterapija – saveznik u borbi protiv stresa
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

0 / 5   0
Facebooktwitterpinterestmail
29-11-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: psihologija kod djece, savjeti za suočavanje sa stresom kod adolescenata, stres kod djece i mladih,