Miopija ili kratkovidnost – uzroci, simptomi i liječenje

Miopija-ili-kratkovidnost

Miopija ili kratkovidnost (myopia) je refrakcijska pogreška oka kod kojega se slika predmeta stvara ispred mrežnice umjesto na njoj. Poremećaj je lomljenja zraka u oku te se proizvodi paralelna slika – žarišna točka se nalazi ispred.

Objekti se fokusiraju ispred mrežnice, koja je odgovorna za viđenje, umjesto direktno na mrežnicu. Zbog toga se na mrežnici stvara nejasna slika promatranog predmeta.

Uzroci-miopije

To se događa zato što je očna jabučica prevelika te je nemoguće dobiti oštru sliku udaljenog predmeta bez odgovarajuće korekcije – glavni problem je u strukturi samog oka.

Ponekad se mogu pojaviti miopija i astigmatizam, odnosno dioptrijska greška vida koja može biti uzrokovana nepravilnom zakrivljenošću rožnice ili očne leće.

Kod kratkovidnosti sustav rožnice ili leće lomi zrake prejako te su one fokusirane ispred žute pjege, a kod dalekovidnosti su fokusirane iza žute pjege.

Suprotnost kratkovidnosti je dalekovidnost ili hipermetropija koja predstavlja refrakcijsku pogrešku oka kod kojega je funkcija akomodacije (sposobnost izoštravanja slike na blizinu) smanjena. Svjetlost koja ulazi u oko fokusirana je iza mrežnice, umjesto direktno na nju.

Dalekovidnost se obično pojavljuje sa starenjem zbog slabljenja očnog mišića, a time slabi i sposobnost akomodacije.

Podjela miopije prema etiologiji

Miopija (kratkovidnost) se također može podijeliti i prema uzroku nastanka:

  • aksijalna (osna) miopija – rožnica i očna leća lome pravilno zrake svjetla, ali je dužina očne jabučice veća, zbog povećane aksijalne (osne) duljine oka;
  • refrakcijska (lomna) miopija – zakrivljenost rožnice ili očne leće je veća pa se zrake svjetla lome više nego što je potrebno iako je oko normalne duljine. Refrakcijska kurvativna miopija nastaje zbog prejake zakrivljenosti jedne ili više refrakcijskih površina oka (uglavnom rožnice), dok refrakcijska indeksna miopija nastaje zbog prevelikog indeksa loma svjetlosti.

Podjela miopije prema stupnju jakosti

Kratkovidnost se mjeri dioptrijama ovisno o optičkoj jakosti korekcijskih leća (omogućavaju dobro fokusiranje slike na mrežnicu).

Prema veličini dioptrije, miopija se može podijeliti na:

  • malu ili nisku kratkovidnost – dioptrija do -3 (ili manja),
  • srednja kratkovidnost – dioptrija od -3.25 do -6,
  • velika ili visoka kratkovidnost – dioptrija od -6.25 (ili više).

Ostale vrste miopije (kratkovidnosti)

Postoje još neke specifične vrste miopije (kratkovidnosti) koje se mogu pojaviti kod nekih osoba, a to su:

  • jednostavna miopija – najučestalija kratkovidnost kod koje je oko predugo za svoju optičku jakost; genetski i okolinski čimbenici (osobito dugotrajan rad na blizinu) doprinose razvoju jednostavne kratkovidnosti;
  • degenerativna miopija – progresivna kratkovidnost koja može dovesti do naglog istezanja očne jabučice i potpunog gubitka vida ili do povećanja rizika od zadobivanja katarakte ili sive mrene (zamućenja očne leće) te glaukoma (povišen očni tlak); poznata pod nazivom “maligna miopija”; s vremenom se sve više pogoršava i jedna je od glavnih uzroka oštećenja vida;
  • noćna miopija – pojačana kratkovidnost tijekom noći neovisno o dioptriji što je najčešće uzrokovano noćnim spektrom boja te drugačijom osjetljivosti oka na boje; stanje u kojem je vid otežan pri slabijem osvjetljenju i u sumraku, dok je danju vid normalan, pseudomiopija – zamućenje vida na daljinu uzrokovano spazmom (grčenjem) cilijarnih mišića koji služe za prilagođavanje oka kod promatranja predmeta.

Za razliku od miopije, u pedesetim godinama života se može pojaviti i staračka dalekovidnost koja nastaje zbog oslabljene akomodacije oka, a predstavlja normalnu pojavu u tim godinama.

Dioptrijske-naočale

Kratkovidnost – uzroci

Za razvoj miopije je najviše zaslužna genetika i pretjerano naprezanje očiju. Ako su vaši roditelji također kratkovidni, vrlo vjerojatno ćete i vi imati mogućnost razvoja miopije ili kratkovidnosti.

Međutim, naprezanje očiju u obliku provođenja previše vremena čitajući, gledajući televiziju ili računalo također može uzrokovati nastanak miopije. Svaka radnja koja zahtijeva korištenje vida na blizinu dovodi do naprezanja očiju i u konačnici rezultira nastankom miopije.

Najčešće se javlja miopija kod djece zato što nastaje u školskoj dobi, a prestaje se mijenjati za vrijeme rane odrasle dobi. Do nje dolazi zbog dugog gledanja na blizinu za vrijeme učenja.

Međutim, to nije pravilo s obzirom na to koliko se vremena danas uobičajeno provodi ispred malih ekrana. Stoga se čini da miopija može nastati i puno kasnije u životu te se mijenjati češće.

Neki ljudi imaju povećan rizik od progresije kratkovidnosti pri utjecaju modernih okolišnih čimbenika (čitanje i rad na računalu). S druge strane, smatra se da je kratkovidnost genetski predisponirana.

Pretpostavka je da su rad na blizinu i izlaganje umjetnom svjetlu u djetinjstvu okolišni čimbenik rizika za kratkovidnost.

Miopija – simptomi

Glavni simptom miopije je zamućen vid na daljinu.

Međutim, postoje još neki simptomi koji mogu ukazivati na mogući nastanak kratkovidnosti:

  • naprezanje oka pri gledanju udaljenih objekata (škiljenje),
  • zamagljen vid kada se pokušavate fokusirati na neki udaljeni objekt,
  • moguće glavobolje zbog prekomjernog naprezanja očiju,
  • umor u očima i osjećaj peckanja zbog naprezanja,
  • teškoće pri upravljanju vozilom, pogotovo noću (noćna kratkovidnost).

Miopija kod djece

S obzirom na to da se miopija ili kratkovidnost često javlja u školskoj dobi, ipak postoje neke metode koje mogu pomoći pri samom nastanku dioptrije te usporiti njezin rast.

Naime, djeca školske dobi provode mnogo vremena ispred školskih ploča i knjiga što nakon nekog vremena može uzrokovati umor i naprezanje očiju. Stoga se preporučuje raditi pauzu od učenja svakih 45 minuta te odmoriti oči nekoliko minuta (npr. gledati kroz prozor ili raditi aktivnosti na otvorenom).

Nadalje, od iznimne je važnosti i dovoljna količina osvjetljenja. Smatra se da je dnevna svjetlost najprirodnija i najbolja, ali ako je osoba primorana raditi noću, adekvatno osvjetljenje je nužno. Rad na dnevnom svjetlu može spriječiti pojavu kratkovidnosti.

Miopija-kod-djece

Dijagnoza miopije (kratkovidnosti) – test vida

Dijagnoza kratkovidnosti se obično utvrdi tijekom očnog pregleda od strane oftalmologa ili optičara.

Pojedinci se najčešće javljaju sami oftalmologu jer uočavaju probleme s vidom koje im otežavaju svakodnevno obavljanje određenih aktivnosti. Zatim se provodi testiranje vida kako bi se odredila točna dioptrija.

Retinoskop se koristi za početnu procjenu o statusu refrakternosti pojedinog oka, zatim se koristi foropter, instrument za subjektivno poboljšanje i time se utvrđuje dioptrija.

Testiranje se obično odvija pomoću posebnih uređaja koji utvrđuju je li dioptrija minus ili plus. Ako je dioptrija plus, onda je u pitanju dalekovidnost, a u slučaju da je minus, riječ je o kratkovidnosti.

Klasične vježbe za kratkovidnost predstavljaju prepoznavanje slova ili brojeva na određenoj udaljenosti, a glavno obilježje takvih vježbi je to što slova i brojevi postaju sve manji. Takve vježbe za kratkovidnost također koriste oftalmolozi pri utvrđivanju dioptrije.

Važno je testirati vid barem svake dvije godine kako bi se uočile i pratile promjene vida.

Vježbe-za-miopiju

Kako izliječiti kratkovidnost?

Kratkovidnost se ne liječi, već korigira. Korigira se dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili laserskim skidanjem dioptrije.

Ako je u pitanju mala ili niska dioptrija, kontaktne leće ili naočale vam vrlo vjerojatno neće biti potrebne cijelo vrijeme, nego samo u situacijama u kojima bi moglo doći do naprezanja očiju (npr. čitanje, rad na računalu, gledanje televizije).

Međutim, ako je u pitanju velika ili visoka kratkovidnost, kontaktne leće ili naočale će vam biti potrebne stalno, u svim svakodnevnim aktivnostima.

Testiranje-vida

Lasersko skidanje dioptrije (laserska korekcija vida)

Sve popularnija metoda liječenja postaje i lasersko skidanje dioptrije (laserska korekcija vida), odnosno refraktivna kirurgija.

Neki ga smatraju najboljim načinom za potpuno odbacivanje naočala i kontaktnih leća, dok se neki ipak ne uspiju odvažiti na ovaj zahvat zbog prevelikog i neutemeljenog straha od mogućih loših posljedica.

Ova metoda se brzo prihvatila širom svijeta, a glavni preduvjeti koji moraju biti ispunjeni za lasersko skidanje dioptrije su punoljetnost osobe i stabilnost dioptrije barem godinu dana.

Prije same operacije, provodi se nekoliko pregleda koji mogu ustanoviti je li osoba spremna za lasersko skidanje dioptrije.

Točna metoda laserskog skidanja dioptrije ovisi o pojedincu i njegovoj dioptriji, a cijene se kreću od oko 4 500 do 10 000 kuna, po oku.

Lasersko skidanje dioptrije traje 5 – 10 minuta po oku, ovisno o metodi. Izvodi se pod lokalnom anestezijom i potpuno je bezbolno.

Oko se za vrijeme operacije drži otvorenim uz pomoć posebnog držača za vjeđe koji onemogućava treptanje za vrijeme zahvata. Osoba je tijekom cijele operacije budna i gleda prema najčešće zelenim fiksacijskim svjetlima.

Nekoliko dana nakon operacije je osoba već spremna za povratak svojim svakodnevnim aktivnostima, ali pravi oporavak traje još mjesecima poslije operacije.

Obavezno je odlaženje na kontrolu svakih 2 – 3 mjeseca kako bi se pratila prilagodba oka i oporavak.

Vježbe za kratkovidnost

Vježbe za kratkovidnost poboljšavaju rad očnih mišića što može rezultirati ispravljanjem očne jabučice i smanjenjem dioptrije.

Vježbe se mogu izvoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, a potrebno je samo malo volje i truda.

Fokusiranje

Ispružite palac ispred sebe i fokusirajte pogled na njega. Zatim fokusirajte pogled na neki udaljeniji predmet pa opet na palac. Ponovite vježbu nekoliko puta.

Zumiranje

Ispružite prst ispred sebe i fokusirajte pogled na njega. Zatim ga polako približavajte prema očima i odmičite, prateći prst cijelo vrijeme pogledom. Vježbu ponovite nekoliko puta.

Treptanje

Ova vježba se sastoji samo od treptanja koje održava svježinu naših očiju. Trepćite svake 3 – 4 sekunde i vježbu radite oko dvije minute.

Osmica

Ova vježba je korisna za fleksibilnost očiju. Zamislite da je ispred vas velika osmica položena na stranu (npr. kao znak za beskonačnost). Osmica je od vas udaljena oko 3 metra. Očima pratite oblik osmice prvo u jednu stranu, a zatim u drugu. Ponovite vježbu nekoliko puta.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Miopija ili kratkovidnost – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.