Antisocijalni poremećaj osobnosti – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

antisocijalni poremecaj
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Antisocijalni poremećaj osobnosti je vrsta kronične duševne bolesti kod koje su način razmišljanja, doživljavanje situacije i odnosi s drugima abnormalni i destruktivni.

Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti obično nemaju osjećaj za dobro i loše. Često mogu kršiti zakon i prava drugih, upadati u probleme ili sukobe.

Mogu lagati, ponašati se nasilno i imati problema s drogama i alkoholom. Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti možda neće moći ispuniti obveze prema obitelji, poslu ili školi.

Antisocijalni poremećaj ličnosti ponekad je poznat kao sociopatski poremećaj ličnosti. Sociopatija je posebno težak oblik antisocijalnog poremećaja ličnosti.

Antisocijalni-poremećaj-ličnosti

skoči na » Liječenje antisocijalnog poremećaja osobnosti

Antisocijalni poremećaj osobnosti – simptomi

Simptomi antisocijalnog poremećaja osobnosti mogu uključivati:

  • nepoštivanje dobrog i lošeg,
  • uporno laganje ili prijevare,
  • napuhnuto samopoštovanje,
  • korištenje šarma ili pameti da se manipulira drugima,
  • ponavljajući problemi sa zakonom,
  • opetovano kršenje prava drugih,
  • zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta,
  • zastrašivanje drugih,
  • agresivno ili nasilno ponašanje,
  • nedostatak kajanja,
  • impulzivno ponašanje,
  • nemir,
  • loše ili zlostavljačke veze,
  • neodgovorno ponašanje.

Intenzitet simptoma antisocijalnog poremećaja osobnosti vrhunac doseže tijekom 20-ih, a zatim se može smanjiti tijekom vremena. Nije jasno je li to posljedica starenja ili podizanja svijesti o posljedicama antisocijalnog ponašanja.

No, iako će ljudi s ovim poremećajem imati manju vjerojatnost da će počiniti zločine protiv drugih kasnije u životu, još uvijek mogu imati problema s funkcioniranjem u odnosima, na poslu ili u školi.

Antisocijalno-ponašanje

Antisocijalni poremećaj osobnosti – uzroci 

Osobnost je spoj misli, emocija i ponašanja koji nas čine jedinstvenima. To je način na koji ljudi gledaju, razumiju i odnose se prema vanjskom svijetu kakvim ga sami vide. Počinje se razvijati od samog rođenja što znači da se i poremećaj ličnosti kod djece može uočiti ako se pažljivo promatra njihovo ponašanje. 

Osobnost se oblikuje u djetinjstvu kroz interakciju dva faktora:

  • naslijeđeni faktori ili geni – to su aspekti osobnosti koje su nam prenijeli roditelji, poput stidljivosti ili optimizma. To se ponekad naziva temperament,
  • okolina i životne situacije – to su okolnosti u kojima netko odrasta, događaji koji su se dogodili i odnosi s članovima obitelji i drugima, a uključuje stvari poput tipa roditelja koji su nas odgajali te okruženja u kojem smo odrastali (npr. je li ono proteklo u ljubavi ili problemima). 

Smatra se da poremećaje ličnosti uzrokuje kombinacija genetskih i okolišnih utjecaja. Neki ljudi mogu imati genetsku predispoziciju za razvoj antisocijalnog poremećaja ličnosti, a pritom životne situacije mogu samo potaknuti njegov stvarni razvoj.

Također, smatra se da možda postoji veza između ranih nedostataka empatije, razumijevanja perspektive i problema drugih te kasnije pojave antisocijalnog poremećaja ličnosti. Ti osobni problemi mogu biti otkriveni ranije, a to može poboljšati šanse za njihovo liječenje.

Poremećaj-ličnosti-kod-djece

Antisocijalni poremećaj osobnosti – testiranje i dijagnoza

Kada liječnici vjeruju da netko ima antisocijalni poremećaj ličnosti, test za medicinske i psihološke procjene je ujedno najpreciznija mjera za dijagnozu. Takvi testovi pomažu isključiti druge probleme koji bi mogli biti uzrok simptoma, odrediti dijagnozu i moguće komplikacije.

Ovi testovi najčešće uključuju:

  • fizički pregled – to može uključivati mjerenje visine i težine, provjeru vitalnih znakova, kao što su rad srca, krvni tlak i temperatura, slušanje srce i pluća,
  • laboratorijske testove – koji mogu uključivati kompletnu krvnu sliku, testiranje na alkohol i droge te provjeru funkcije štitnjače,
  • psihološku procjenu – liječnik postavlja pitanja o mislima, osjećajima, odnosima i ponašanju, pita o simptomima, uključujući i kad su počeli, koliko su teški, kako utječu na svakodnevni život te jesu li se slične epizode dogodile u prošlosti; također će pitati o mislima o samoubojstvu, samoozljeđivanju ili ozljeđivanju drugih.

Određivanje tipa poremećaja ličnosti

Ponekad može biti teško odrediti ukazuju li simptomi na antisocijalni poremećaj ličnosti ili neki drugi poremećaj ličnosti, budući da se neki simptomi preklapaju s više različitih poremećaja (npr. granični poremećaj ličnosti, paranoidni poremećaj ličnosti, shizoidni poremećaj ličnosti, narcistički poremećaj ličnostipsihopatski poremećaj ličnosti, disocijalni poremećaj ličnosti).

Na primjer, za granični poremećaj ličnosti, simptomi ponajprije uključuju antisocijalno ponašanje te nestabilne odnose s drugim ljudima. Međutim, neki simptomi su ključni za prepoznavanje određenog poremećaja ličnosti.

Naime, kod graničnog poremećaja ličnosti, nestabilnost je prisutna u apsolutno svim područjima života zato što osobe ne znaju kako održavati dobre odnose, dok je kod antisocijalnog poremećaja ličnosti naglašeno agresivno kršenje i nepoštivanje prava drugih zbog čega se odnosi naglo prekidaju.

Ključni čimbenik u dijagnosticiranju antisocijalnog poremećaja ličnosti je način na koji se osoba odnosi prema drugima. Stoga je gotovo uvijek potrebno uzeti heteroanamneze, odnosno podatke o javljanju simptoma poremećaja opaženih od strane prijatelja ili članova obitelji.

Antisocijalni poremećaj osobnosti – dijagnostički kriteriji

Da bi se postavila dijagnoza antisocijalnog poremećaja ličnosti, osoba mora ispunjavati kriterije za dijagnozu antisocijalnog poremećaja osobnosti, a oni su:

  • najmanje 18 godina starosti,
  • simptomi poremećaja ponašanja koji su se pojavili prije 15. godine, što može uključivati djela poput krađe, vandalizma, nasilja i okrutnosti prema životinjama,
  • opetovano kršenje zakona,
  • opetovano laganje drugima i prijevare,
  • razdražljivost i agresivnost te opetovano sudjelovanje u fizičkim sukobima ili napadima,
  • nedostatak osjećaja grižnje savjesti ili opravdavanje ponašanja koje šteti drugima,
  • impulzivno djelovanje i nemogućnost planiranja unaprijed.

Osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti najvjerojatnije neće dati točan prikaz tih simptoma. Umjesto toga, liječnik će prikupiti dokaze za dijagnozu postavljajući pitanja bliskim osobama.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

4.25 / 5   8
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: sociopatija, poremećaj osobnosti, antisocijalni poremećaj ličnosti, antisocijalnost, antisocijalni poremećaj ličnosti simptomi, poremecaj licnosti lijecenje, asocijalnost simptomi, antisocijalan, antisocijalni poremecaj osobnosti, antisocijalan poremecaj licnosti,