Antisocijalni poremećaj osobnosti – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

antisocijalni poremecaj
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Antisocijalni poremećaj osobnosti je vrsta kronične duševne bolesti kod koje su način razmišljanja, doživljavanje situacije i odnosi s drugima abnormalni i destruktivni.

Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti obično nemaju osjećaj za dobro i loše. Često mogu kršiti zakon i prava drugih, upadati u probleme ili sukobe. Mogu lagati, ponašati se nasilno i imati problema s drogama i alkoholom. Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti možda neće moći ispuniti obveze prema obitelji, poslu ili školi.

Antisocijalni poremećaj ličnosti ponekad je poznat kao sociopatski poremećaj ličnosti. Sociopatija je posebno teški oblik antisocijalnog poremećaja ličnosti.

skoči na » Liječenje antisocijalnog poremećaja osobnosti

Simptomi antisocijalnog poremećaja osobnosti

Simptomi antisocijalnog poremećaja osobnosti mogu uključivati:

  • Nepoštivanje dobrog i lošeg
  • Uporno laganje ili prijevare
  • Korištenje šarma ili pameti da se manipulira drugima
  • Ponavljajući problemi sa zakonom
  • Opetovano kršenje prava drugih
  • Zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta
  • Zastrašivanje drugih
  • Agresivno ili nasilno ponašanje
  • Nedostatak kajanja
  • Impulzivno ponašanje
  • Nemir
  • Loše ili zlostavljačke veze
  • Neodgovorno ponašanje

Intenzitet simptoma antisocijalnog poremećaja osobnosti vrhunac doseže tijekom 20-ih, a zatim se može smanjiti tijekom vremena. Nije jasno je li to posljedica starenja ili podizanja svijesti o posljedicama antisocijalnog ponašanja.

No, iako će ljudi s ovim poremećajem imati manju vjerojatnost da će počiniti zločine protiv drugih kasnije u životu, još uvijek mogu imati problema s funkcioniranjem u odnosima, na poslu ili školi.

Uzroci antisocijalnog poremećaja osobnosti

Osobnost je spoj misli, emocija i ponašanja koji nas čini jedinstvenima. To je način na koji ljudi gledaju, razumiju i odnose se prema vanjskom svijetu kakvim ga sami vide.

Osobnost se oblikuje u djetinjstvu kroz interakciju dva faktora:

  • Naslijeđeni faktori ili geni – to su aspekti osobnosti koje su nam prenijeli roditelji, poput stidljivosti ili optimizma. To se ponekad naziva temperament.
  • Okolina i životne situacije – to je okruženje u kojem netko odrasta, događaji koji su se dogodili i odnosi s članovima obitelji i drugima. Uključuje stvari poput tipa roditelja koji su nas odgajali, da li je to bilo okruženje ljubavi ili problema.

Smatra se da poremećaje ličnosti uzrokuje kombinacija genetskih i okolišnih utjecaja. Neki ljudi mogu imati genetsku predispoziciju za razvoj antisocijalnog poremećaja ličnosti i životne situacije mogu potaknuti njegov stvarni razvoj.

Također, smatra se da možda postoji veza između ranih nedostataka empatije, razumijevanja perspektive i problema drugih, i kasnije pojave antisocijalnog poremećaja ličnosti. Ti osobni problemi mogu biti otkriveni ranije, a to može poboljšati šanse za njihovo liječenje.

Testiranje i dijagnoza

Kada liječnici vjeruju da netko ima antisocijalni poremećaj ličnosti poduzet će niz medicinskih i psiholoških testova. Oni pomažu isključiti druge probleme koji bi mogli biti uzrok simptoma, odrediti dijagnozu i komplikacije.

Ovi testovi najčešće uključuju:

  • Fizički pregled – to može uključivati mjerenje visine i težine, provjeru vitalnih znakova, kao što su rad srca, krvni tlak i temperatura, slušanje srce i pluća.
  • Laboratorijske testove – koji mogu uključivati kompletnu krvnu slika, testiranje na alkohol i droge te provjeru funkcije štitnjače.
  • Psihološku procjenu – liječnik postavlja pitanja o mislima, osjećajima, odnosima i ponašanju. Pita o simptomima, uključujući i kad su počeli, koliko su teški, kako utječu na svakodnevni život i da li su se slične epizode dogodile u prošlosti. Također će pitati o mislima o samoubojstvu, samoozljeđivanju ili ozljeđivanju drugih.

Određivanje tipa poremećaja ličnosti

Ponekad može biti teško odrediti da li simptomi ukazuju na antisocijalni poremećaj ličnosti ili neki drugi poremećaj ličnosti, budući da se neki simptomi preklapaju s više od jednim poremećajem.

Ključni čimbenik u dijagnosticiranju antisocijalnog poremećaja ličnosti je način na koji se osoba odnosi prema drugima.

Dijagnostički kriteriji

Da bi se postavila dijagnoza antisocijalnog poremećaja ličnosti, osoba mora ispunjavati kriterije za dijagnozu antisocijalnog poremećaja osobnosti, a oni su:

  • Najmanje 18 godina starosti
  • Simptomi poremećaja ponašanja koji su se pojavili prije 15. godine, što može uključivati djela poput krađe, vandalizma, nasilja i okrutnosti prema životinjama
  • Opetovano kršenje zakona
  • Opetovano laganje drugima i prijevare
  • Razdražljivost i agresivnost, opetovano sudjelovanje u fizičkim sukobima ili napadima
  • Nedostatak osjećaja grižnje savjesti ili opravdavati ponašanje koje šteti drugima
  • Impulzivno djelovanje i ne planiranje unaprijed

Osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti najvjerojatnije neće dati točan prikaz tih simptoma. Umjesto toga, liječnik će prikupiti dokaze za dijagnozu postavljajući pitanja bliskim osobama.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

4.14 / 5   7
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail
Pojmovi uz članak: sociopatija, poremećaj osobnosti, antisocijalni poremećaj ličnosti, antisocijalnost, antisocijalni poremećaj ličnosti simptomi, poremecaj licnosti lijecenje, asocijalnost simptomi, antisocijalan, antisocijalni poremecaj osobnosti, antisocijalan poremecaj licnosti,