Bubonska kuga – bolest, simptomi i liječenje

Bubonska-kuga

Bubonska kuga je najčešći i najpoznatiji oblik kuge, zarazne bolesti koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Naziv bubonska dolazi od riječi bubon koja označava natečenu žlijezdu, a upravo to je najpoznatiji simptom bubonske kugenatečene limfne potpazušne žlijezde.

Spomenuti uzrok, bakterija Yersinia pestis, primarno je bolest glodavaca koja se sa zaraženog glodavca prenese na čovjeka ugrizom buhe ili direktnim kontaktom.

Bubonska kuga se često koristi kao sinonim za kugu, ali postoje još dvije vrste kuge, a to su plućna kuga i kužna sepsa.

Kuga se još naziva i srednjovjekovnom “Crnom smrti”. Ona je u 14. stoljeću izazvala 30 – 60% smrti svih stanovnika Europe.

Crna-smrt

Kakva je kuga bolest?

Kuga se primarno javlja među životinjama, odnosno divljim glodavcima (npr. štakorima, miševima, vjevericama) koji su zaraženi bakterijom Yersinia pestis. Glodavci je na ljude mogu prenijeti ugrizom buhe ili direktnim kontaktom, a prijenos s čovjeka na čovjeka se odvija kapljičnim putem od osoba koje imaju primarnu plućnu kugu – plućnu infekciju.

Upravo zato je kuga jako opasna i zarazna jer se može proširiti na velik broj ljudi u jako kratkom vremenu.

Ugriz-buhe

Bubonska kuga – simptomi

Inkubacija kuge obično traje 3 – 5 dana, no može trajati i od nekoliko sati do 12 dana, ovisno o količini i intenzitetu simptoma. Može se pojaviti u bubonskom, septikemičnom ili plućnom obliku.

Bubonska kuga je najčešći oblik bolesti, a karakteriziraju je sljedeći simptomi:

Ako vas zanima kako točno izgleda čovjek kojega je napala bubonska kuga, slike će vam najbolje prikazati težinu ove zarazne bolesti na temelju kojih se može zaključiti zašto se kuga često naziva “Crnom smrti”.

Bubonska-kuga-bolesnik
Bubonska-kuga-izgled
Bubonska-kuga-pacijent

Dijagnoza bubonske kuge

Dijagnoza bubonske kuge se postavlja na temelju epidemioloških podataka (uzorci krvi i sputuma/iskašljaja), kliničke slike i izolacije bakterije iz zaraženih bubona i krvi mikroskopskim pregledom i uzgojem uzročnika bolesti u kulturi.

Cijepljenje ne isključuje zarazu kugom – bubonska kuga se može pojaviti i kod osoba koje su prethodno cijepljene.

Ponekad je važno napraviti rendgensku sliku prsnog koša, posebno ako se sumnja na razvoj plućne kuge.

Liječenje bubonske kuge

Ako se ne liječi, bubonska kuga izaziva smrt kod oko 60% pacijenata u roku 2 – 6 dana od pojave prvih simptoma.

U liječenju bubonske kuge se obično koriste antibiotici na koje je osjetljiva bakterija Yersinia pestis (doksiciklin, tetraciklin i streptomicin), a neophodni su i najstroži izolacijski postupci, posebice dišna izolacija kako se bolest ne bi proširila.

Potrebno je učestalo provjeravati visinu tjelesne temperature i pratiti stanje bolesnika. Potrebno je nadzirati i sve osobe koje su bile u dodiru sa zaraženom osobom.

Terapija mora biti izrazito stroga i u visokim dozama, u trajanju 7-8 dana.  Bubonska kuga se može izliječiti ako se s liječenjem krene na vrijeme – treba započeti unutar 24 sata.

Liječenje-bubonske-kuge

Bubonska kuga danas

Na Aljasci je pronađen virus španjolske gripe iz 1918. godine u tijelima iz masovne grobnice, a vjeruje se da su u Sibiru zakopane i velike boginje, ali i bubonska kuga koja bi mogla završiti u vodi za piće zbog otapanja tla.

Bubonska-kuga-danas

Iako su te informacije još uvijek samo rezultati istraživanja, s vremena na vrijeme se pojavi slučaj oboljelih od kuge, ali su takvi slučajevi danas iznimno rijetki. Međutim, mnogi liječnici ukazuju na opasnost otpornosti bakterija na antibiotike.

Naime, u Novom Meksiku su pronađene bakterije starije od 4 milijuna godina koje su otporne na čak 18 vrsta prirodnih antibiotika. Takve informacije su zastrašujuće, posebno zato što neki smatraju da se razvila i otpornost na antibiotike kod bakterija pronađenih u Sibiru gdje se spominje i bubonska kuga.

Epidemija kuge je iz Europe davno nestala, a ukupan broj umrlih od kuge procjenjuje se na 75 milijuna, od čega je 20 milijuna umrlih u Europi. Iako i danas pogađa tisuće ljudi širom svijeta, za današnji život kuga je od male opasnosti.

U razdoblju od 2010. do 2015. godine zabilježeno je 3248 slučajeva diljem svijeta, od čega su 584 smrtna.

Bubonska kuga u Hrvatskoj

Tijekom 14. stoljeća, pojavila se kuga i u Hrvatskoj, posebno diljem hrvatske obale, kao i kasnije tijekom 19. stoljeća. Gotovo svi radovi koji postoje o kugi kroz hrvatsku povijest spominju dalmatinske gradove kao one koji su bili jako pogođeni ovom teškom bakterijskom infekcijom.

Smatra se da su najgore posljedice bile prisutne u Splitu, Dubrovniku i Zadru, a nekoliko radova spominje i pojavu kuge u Istri.

Međutim, u Zagrebu gotovo da i nije zabilježena u pismenim radovima iako postoje informacije da je zahvatila zaista cijelu Hrvatsku.

Članak uređen:

Ocjenite članak

1 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: kuga bolest, bubonska kuga, kuga bakterija ili virus, kuga bolest danas, kuga simptomi, liječenje kuge u srednjem vijeku, pestis kuga, simptomi bubonske kuge, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Bubonska kuga – bolest, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.