Burgerova bolest – uzroci, simptomi, dijagnoza, liječenje

Burgerova bolest

Burgerova bolest (Morbus Burger) je vaskularna bolest koja je također poznata pod nazivima Buergerova bolest, Bergerova bolest i Birgerova bolest. Burgerova bolest, odnosno tromboаngitis obliterаns je ponavljajući segmentalni vaskulitis malih i srednjih arterija i vena, pretežno donjeg dijela tijela. U pravilu unutarnji organi nisu pogođeni.

Burgerova bolest – otkriće i učestalost

Bolest su otkrili Leo Buerger i Alexander von Winiwater. Buergerova bolest najprije utječe na manje i srednje arterije i površinske vene. U tijeku bolesti moguć je napad na velike arterije.

Obuhvaća mali dio bolesnika s poremećajima cirkulacije (oko 3 %), ali liječnicima i vaskularnim kirurzima teško je dijagnosticirati i liječiti tu bolest.

Bolest pogađa uglavnom muškarce mlađe od 40 godina s teškom konzumacijom nikotina (75 % pacijenata). Najveća rasprostranjenost je u Indiji, Koreji i Japanu. U Zapadnoj Europi, s iznimkom Mediterana, pojavljuje se prilično rijetko. Obično nije smanjena životna dob.

Prestanak pušenja

Burgerova bolest – uzroci

Uzrok Burgerove bolesti je još nepoznat. Stručnjaci, međutim, raspravljaju o interakciji gena, posebice HLA B5 i A9, kao i o egzogenim, tj. vanjskim zagađivačima (nikotin). Pretpostavlja se da pušenje pogoršava stanje bolesnika.

Klinička su istraživanja pokazala da kad se pacijent suzdrži od pušenja, bolest se znatno poboljšava. U suprotnom se pogoršava. Neki znanstvenici tvrde da bi mogla biti riječ o alergiji na sastojke duhanskog dima.

Što se antitijela za razvoj bolesti tiče, nikotin dovodi do pretjeranog sužavanja vena. Dakle, protok krvi postaje važan patološki faktor. Čini se da postoji tendencija za upalama.

Upala stijenke krvne žile dovodi do djelomične ili potpune vaskularne okluzije kao rezultat tromboze. U pravilu su pogođeni periferni ekstremiteti (pušačka noga, ruka itd.).

Pušačka noga

Burgerova bolest – simptomi

Većina pacijenata su muški pušači mlađi od 40 godina. Trenutačno je omjer između muških i ženskih pacijenata oko 4:1. To je zato što postotak pušača raste.

Bolest može biti kronična, ali i akutna ili fulminantna, tj. iznenadna. Ako je bolest fulminantna, amputacija nogu u kratkom vremenu može biti neizbježna. Oko 20 – 30 % pacijenata gubi jednu nogu u prvih pet godina.

Zbog vaskularnih promjena dolazi do poremećaja cirkulacije, osobito na nogama i rukama, što može dovesti do sljedećih simptoma:

Uz navedene se simptome nerijetko javljaju površinski flebitis (tromboflebitis) i Raynaudova bolest (hladni dijelovi tijela i gubitak osjeta) zahvaćenog ekstremiteta.

Raynaudov sindrom

Burgerova bolest – dijagnoza

Ne postoji specifičan laboratorijski test koji može dijagnosticirati Burgerovu bolest. Atipično je da, čak i u akutnim fazama, reakcije akutne faze nisu prisutne (C-reaktivni protein i stopa sedimentacije eritrocita su normalni).

Kako bi se isključile druge vaskularne bolesti, provodi se niz pregleda poput velike krvne slike, testova funkcije jetre, određivanja glukoze u krvi, brzine sedimentacije eritrocita i testova antinuklearnih antitijela.

Jedini siguran način dijagnosticiranja Burgerove bolesti je histološki pregled, tj. uzimanje i ispitivanje tkiva. Unatoč tome, unaprijed se provode klinička ispitivanja kako bi suzili dijagnozu.

Burgerova bolest ≠ ateroskleroza

Pošto se nerijetko izjednačuju, a razlike postoje, evo usporedbe Burgerove bolesti i ateroskleroze.

 BURGEROVA BOLESTATEROSKLEROZA
početak/starostispod 40 godinaiznad 40 godina
morfologija (oblik)periferne donji i gornji ekstremiteti (noge i ruke)na većim arterijama i donjim ekstremitetima (noge)
veneda (flebitis)ne
rizični faktoripušenje, nema poznatih endogenih (unutarnjih) faktoragenetika, hipertenzija, pretilost, pušenje
životna očekivanjaskoro normalnasmanjena

Burgerova bolest – liječenje

Trenutačnom apstinencijom od nikotina bolest se može zaustaviti. Pacijenti koji i dalje puše imaju lošiju prognozu. Osim apstinencije od nikotina, pažnju treba obratiti na zaštitu prstiju od hladnoće. U nastavku možete pogledati video u kojem su prezentirane Birgerove vježbe.

Nadalje, preporučuju se profilaktička, tj. preventivna terapija s aspirinom (antikoagulant), sredstva protiv trombocita i infuzijske terapije prostagladinima.

Pod određenim okolnostima, operativna simpatektomija ili simpatikolioza, odnosno zahvat u kojem se uništava dio živčanog tkiva također može pomoći. Kod jakih i opsežnih nekroza (propadanje tkiva) amputacije mogu biti neophodne.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
28-05-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: burgerova bolest, birgerova bolest, pusacka noga, burgerov sindrom, pusacka noga lecenje, sve o magnezijumu, sve o pupku,