Gnojna angina – uzroci, simptomi, liječenje

gnojna-angina

Gnojna angina ili faringitis je akutni upalni sindrom grla čiji su uzročnici razni mikroorganizmi. Riječ je o upali koja zahvaća ždrijelo i krajnike (tonzile, mandule). Zbog toga se upotrebljava i naziv tonzilofaringitis. Angina je česta upala koja u velikoj mjeri pogađa malu djecu, ali i odrasle. Budući da se javlja tijekom hladnijih mjeseci, možemo je slobodno nazvati sezonskim oboljenjem.

Angina prema nastanku može biti primarna i sekundarna. Primarna angina je samostalna bolest koju karakterizira upala u samom ždrijelu. Takve su streptokokna, Plaut-Vincentova, difterična i tularemična angina. Sekundarne angine javljaju se kao posljedica komplikacije neke druge bolesti, koja doprinosi slabljenju imuniteta. Najčešće je riječ o virusnim infekcijama gornjih dišnih putova. 

Glavne karakteristike faringitisa su bol u grlu, poteškoće s gutanjem, glavobolja, promjene na krajnicima, obloženost jezika te povećanje regionalnih limfnih čvorova. Upala je većinom uvjetovana oslabljenim imunitetom te je često praćena i povišenom tjelesnom temperaturom.

Angina je upala čije liječenje je simptomatsko, terapija je specifična i ovisi o uzročniku. Simptomatskom terapijom se bolesniku pomaže da lakše ublaži i svlada simptome bolesti.

Krajnici ili tonzile su dvije žlijezde smještene u stražnjem dijelu grla. One su dio imunološkog i limfnog sustava. Njihov je zadatak sprječavanje prodora bakterija i virusa u organizam. Zbog toga se liječnici ne odlučuju lako za njihovo uklanjanje. No, kad gnojna angina poprimi kroničan oblik, to često postaje nužno.

Gnojna angina – simptomi

  • bol u grlu koja se može proširiti na uši i otežati gutanje,
  • crvenilo u grlu,
  • natečeni krajnici s bijelim mrljama na sebi,
  • prisutnost plaka na krajnicima,
  • zadah,
  • gubitak apetita,
  • slabost i pospanost,
  • povišena tjelesna temperatura,
  • otečene limfne žlijezde ispod vilice i na vratu,
  • glavobolja,
  • gubitak glasa ili promjene u glasu,
  • osip na koži ili u ustima,
  • curenje iz nosa i kašalj,
  • upala sluznice očiju,
  • mučnina i povraćanje,
  • bolovi u trbuhu (kod djece).

Gnojna angina kod djece

gnojna-angina-kod-djece

Upali krajnika najviše su podložna upravo djeca i to najčešće ona do 3 godine. S obzirom na to da dio vremena provode u vrtiću ili u školi s drugom djecom, posebno su osjetljivi na sve zarazne bolesti, pa tako i ovu. Ako vaše dijete ima gnojnu anginu više puta u godini, riječ je o akutnoj upali krajnika.

Ako pak ima gnojnu anginu duže od 3 mjeseca, radi se o kroničnoj upali. Često prehlada koja se ne liječi prijeđe u upalu uha te tako olakšava širenje upale kroz nosnu šupljinu na grlo. Na gnojnu anginu može upućivati i uvećana slezena koja kod djece može uzrokovati bolove u trbuhu i mučninu.

Kada je u pitanju liječenje, najvažnije je da pomognete svom djetetu da se odmori i što prije vrati svakodnevnim aktivnostima. Također, potaknite ga da jede i pije. S obzirom na bol u grlu, kruta hrana ne dolazi u obzir, a ne preporučuje se ni topla hrana i piće. Ponudite mu sladoled i hladne tekućine.

Osobito obratite pažnju na unos tekućine kako bi spriječili dehidraciju. Najbolji izbor su voćni sokovi i mineralna voda. Pomoći mu možete i tako da mu ispirete grlo toplom slanom vodom, ali i sprječavanjem daljnjeg širenja bakterija pomoću redovite higijene.

Dijete se može vratiti u školu ili vrtić kada se bude osjećalo bolje ili barem jedan dan nakon što temperatura padne.

Gnojna angina kod odraslih

gnojna-angina-zarazna-bolest

Osim kod djece, ova je bolest česta i kod odraslih sa slabim imunitetom. Zanimljivo je da ne pogađa stariju populaciju. Dob oboljelih najčešće ne prelazi 35 godina. Dijagnoza se postavlja pomoću brisa grla ili krvne slike. Bris se radi ako se sumnja na bakterijsku upalu, a krvna slika otklanja sumnju radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali.

Kad je u pitanju gnojna angina grla, uvijek se pripisuje antibiotik. Za odrasle vrijedi slično što i za djecu. Važno je da mirujete, pijete puno tekućine te izbjegavate jako začinjenu i krutu hranu. Hranite se juhama, pireom i kašama.

Glavni tretman za gnojnu anginu kod odraslih podrazumijeva primanje antibakterijskih lijekova, koji smanjuju rizik od reumatske groznice, pomoću šprice s iglom. Ako vam je propisan antibiotik, a nakon tri dana nema vidljivog napretka, potrebno ga je promijeniti.

Nakon desetog dana antibiotsko liječenje treba prekinuti te početi s intramuskularnim ubrizgavanjem lijekova. Bolove na određenim mjestima, na primjer u području vrata, možete ublažiti i lokalnom primjenom analgetika pomoću obloga.

Gnojna angina – prenošenje

Gnojna angina je zarazna infektivna bolest koja se prenosi na nekoliko načina:

  • zrakom, kapljičnim putem, od bolesne osobe ili kliconoše,
  • aktivacijom “vlastitih” mikroorganizama u tijelu nakon slabljenja imunološkog sustava,
  • utjecajem okolinskih čimbenika – hipotermije, udisanje prašine i dima iz raznih izvora.

Na razvoj gnojne angine mogu utjecati neke druga zdravstvena stanja, kao što su prehlada, bolesti desni i karijes, pušenje i konzumacija alkohola te traumatska ozljeda krajnika.

Gnojna angina – lijekovi

Neke metode liječenja već su spomenute. Kod velike većine ljudi, virusne infekcije potrebno je tretirati samo paracetamolom kako bi se snizila povišena tjelesna temperatura. Aspirin je također koristan, ali djeca mlađa od 16 godina ga ne bi trebala piti.

Kada je u pitanju bakterijska infekcija i pripisani su vam antibiotici, važno je do kraja popiti propisanu dozu. Antibiotici se posebno preporučuju imunokompromitiranim bolesnicima, kao što su oni koji primaju kemoterapiju.

Istraživanje provedeno u ambulantama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dalo je sljedeće rezultate kada je riječ o primijeni antibiotika. Najkorišteniji antibiotik bio je amoksicilin s klavulanskom kiselinom korišten u 34,4% slučajeva. Amoksicilin je bio propisan u 20% slučajeva, a azitromicin u 17,8% slučajeva. Penicilini su korišteni u samo 14,5% slučajeva, premda su preporučeni kao prva linija terapije u liječenju gnojne angine. 

Antibiotike pažljivo koristite, osobit oprez savjetuje se alergičarima, trudnicama i osobama u kojih postoje nepravilnosti u radu bubrega i jetre. U liječenju bakterijske infekcije nemojte koristiti tuđe antibiotike koji vam nisu propisani od strane vašeg liječnika. 

Ako je riječ o virusnoj angini, antibiotici vam nažalost neće biti ni od kakve pomoći. No, oni mogu utjecati na crijevnu floru te izazvati niz dodatnih problema (proljev, poremećaj u probavi, gljivična infekcija).

Uklanjanje krajnika potrebno je kod onih pacijenata koji pate od ponovljenih teških i dugotrajnih infekcija. Ako ste imali dugotrajnu gnojnu anginu više od pet puta u jednoj godini, možda ćete morati vaditi krajnike. No, danas se ta praksa provodi znatno rjeđe nego prije.

Otorinolaringolozi sa Sveučilišta u Saint Louisu utvrdili su da se iznimno velik broj djece nakon operacije krajnika deblja. U istraživanju objavljenom u časopisu Otolaryngology-Head and Neck Surgery su uspoređivali devet studija koje su povezivale operacije i pretilost djece. Istraživanjem je obuhvaćeno 795 djece od rođenja pa sve do punoljetnosti. Prije operacije krajnika djeci je izmjerena težina. Težina im je zatim ponovno izmjerena nakon operativnog zahvata.

Prosječan BMI djece nakon operacije iznosio je od 5,5-8,2% više nego prije operativnog zahvata. U istraživanjima s drugačijom metodologijom, rezultati su bili jednaki i to s čak 75% pretile djece koja su se počela debljati neposredno nakon uklanjanja krajnika. 

Najbolja preporuka za brz oporavak svakako su topao čaj i barem petodnevni odmor. Nemojte ih zanemariti.

Izvori: 

  1. Ellin Holohan. (2011). Children May Pack on Pounds After Tonsillectomy. Health Day News for Healthier
  2. Toni Čeprnja. (2017). Liječenje gnojnih angina u ambulantama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Nacionalna i sveučilišna knjžnica u Zagrebu
  3. Vesna Bohnec. (2017). Streptokokna angina kod djece. Pliva zdravlje
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

30-11-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

3.56 / 5   9
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: gnojna angina, angina, gnojna angina kod djece, gnojna angina zarazna, tretman na gnojna angina, gnojna angina streptokok, gnojna angina i osip, gnojna angina grla, bakterijska infekcija angina, antibiotik za anginu grla,