Gnojna angina – uzroci, simptomi, liječenje

gnojna-angina

Gnojna angina ili faringitis je akutni upalni sindrom grla čiji su uzročnici razni mikroorganizmi. Riječ je o upali koja zahvaća ždrijelo i krajnike (tonzile, mandule). Zbog toga se upotrebljava i naziv tonzilofaringitis.

Angina je česta upala koja u velikoj mjeri pogađa malu djecu, ali i odrasle.

Javlja se bol u stražnjoj stijenci ždrijela prilikom gutanja ili bez njega.

Budući da se javlja tijekom hladnijih mjeseci, možemo je slobodno nazvati “sezonskim oboljenjem”.

Angina prema nastanku može biti primarna i sekundarna.

Primarna angina je samostalna bolest koju karakterizira upala u samom ždrijelu. Takve su streptokokna, Plaut-Vincentova, difterična i tularemična angina.

Sekundarne angine javljaju se kao posljedica komplikacije neke druge bolesti, koja doprinosi slabljenju imuniteta. Najčešće je riječ o virusnim infekcijama gornjih dišnih putova. 

Većina uzroka je zarazne prirode. Daleko najčešće je uzrokovana virusom ili bakterijom. Rjeđi uzroci su apsces (nakupine gnoja) te epiglotitis (infekcija nepčane resice). Epiglotitis je češći u djece, ali se javlja i u odraslih.

Glavne karakteristike faringitisa su: bol u grlu, poteškoće s gutanjem, glavobolja, promjene na krajnicima, obloženost jezika te povećanje regionalnih limfnih čvorova.

Upala je većinom uvjetovana oslabljenim imunitetom te je često praćena i povišenom tjelesnom temperaturom.

Prenosi se kapljičnim putem sa zaražene osobe koja kašljanjem, kihanjem ili govorom izbacuje uzročnike bolesti u svoju okolinu.

Preboljena angina ostavlja kratkotrajan imunitet – od ove bolesti se može oboljeti mnogo puta.

Angina je upala čije je liječenje simptomatsko. Terapija je specifična i ovisi o uzročniku. Simptomatskom terapijom se bolesniku pomaže da lakše ublaži i svlada simptome bolesti.

Krajnici ili tonzile su dvije žlijezde smještene u stražnjem dijelu grla. One su dio imunološkog i limfnog sustava.

Njihov je zadatak sprječavanje prodora bakterija i virusa u organizam. Zbog toga se liječnici ne odlučuju lako za njihovo uklanjanje. No, kad gnojna angina poprimi kroničan oblik, to postaje nužno.

Gnojna angina – simptomi

Simptomi gnojne angine su:

Gnojna angina kod djece

gnojna-angina-kod-djece

Upali krajnika najviše su podložna upravo djeca i to najčešće ona do 3 godine. S obzirom na to da dio vremena provode u vrtiću ili u školi s drugom djecom, posebno su osjetljivi na sve zarazne bolesti pa tako i ovu. Veći broj kliconoša je zapažen u zatvorenim kolektivima poput škola, dječjih domova ili vrtića, pogotovo u zimskim mjesecima. 

Ako vaše dijete ima gnojnu anginu više puta u godini, riječ je o akutnoj upali.

Ako pak ima gnojnu anginu duže od 3 mjeseca, radi se o kroničnoj upali.

Često prehlada koja se ne liječi prijeđe u upalu uha te tako olakšava širenje upale kroz nosnu šupljinu na grlo. Na gnojnu anginu može upućivati i uvećana slezena koja kod djece može uzrokovati bolove u trbuhu i mučninu.

Kada je u pitanju liječenje, najvažnije je da pomognete svom djetetu da se odmori i što prije vrati svakodnevnim aktivnostima.

Također, potaknite ga da jede i pije. S obzirom na bol u grlu, kruta hrana ne dolazi u obzir, a ne preporučuje se ni topla hrana i piće. Ponudite mu sladoled i hladne tekućine.

Osobito obratite pažnju na unos tekućine kako biste spriječili dehidraciju. Najbolji izbor su voćni sokovi i mineralna voda. Pomoći mu možete i tako da mu ispirete grlo toplom slanom vodom, ali i sprječavanjem daljnjeg širenja bakterija pomoću redovite higijene.

Dijete se može vratiti u školu ili vrtić kada se bude osjećalo bolje ili barem jedan dan nakon što temperatura padne.

Gnojna angina kod odraslih

gnojna-angina-zarazna-bolest

Osim kod djece, ova je bolest česta i kod odraslih s oslabljenim imunitetom. Zanimljivo je da ne pogađa stariju populaciju. Dob oboljelih najčešće ne prelazi 35 godina.

Dijagnoza se postavlja pomoću brisa grla ili krvne slike. Bris se radi ako se sumnja na bakterijsku upalu, a krvna slika otklanja sumnju radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali.

Kad je u pitanju gnojna angina grla, uvijek se pripisuje antibiotik

Za odrasle vrijedi slično što i za djecu. Važno je da mirujete, pijete puno tekućine te izbjegavate jako začinjenu i krutu hranu. Hranite se juhama, pireom i kašama.

Glavni tretman za gnojnu anginu kod odraslih podrazumijeva primanje antibakterijskih lijekova, koji smanjuju rizik od reumatske groznice, pomoću šprice s iglom. Ako vam je propisan antibiotik, a nakon 3 dana nema vidljivog napretka, potrebno ga je promijeniti.

Gnojna angina – prenošenje

Gnojna angina je zarazna infektivna bolest koja se prenosi na nekoliko načina:

  • zrakom, kapljičnim putem, od bolesne osobe ili kliconoše,
  • aktivacijom “vlastitih” mikroorganizama u tijelu nakon slabljenja imunološkog sustava,
  • utjecajem okolinskih čimbenika – hipotermije, udisanje prašine i dima iz raznih izvora.

Na razvoj gnojne angine mogu utjecati neke druga zdravstvena stanja, kao što su: prehlada, bolesti desni i karijes, pušenje i konzumacija alkohola te traumatska ozljeda krajnika.

Liječenje gnojne angine

Neke metode liječenja već su spomenute. Kod velike većine ljudi, virusne infekcije potrebno je tretirati samo paracetamolom kako bi se snizila povišena tjelesna temperatura.

Aspirin je također koristan, ali djeca, mlađa od 16 godina ga ne bi trebala piti.

Kada je u pitanju bakterijska infekcija i pripisani su vam antibiotici, važno je do kraja popiti propisanu dozu. 

Istraživanje provedeno u ambulantama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dalo je sljedeće rezultate kada je riječ o primjeni antibiotika. Najkorišteniji antibiotik bio je amoksicilin s klavulanskom kiselinom korišten u 34,4% slučajeva. Amoksicilin je bio propisan u 20% slučajeva, a azitromicin u 17,8% slučajeva. Penicilini su korišteni u samo 14,5% slučajeva, premda su preporučeni kao prva linija terapije u liječenju gnojne angine. 

Antibiotike pažljivo koristite, osobit oprez savjetuje se alergičarima, trudnicama i osobama u kojih postoje nepravilnosti u radu bubrega i jetre.

U liječenju bakterijske infekcije nemojte koristiti tuđe antibiotike koje vam nije propisao vaš liječnik. 

Uklanjanje krajnika potrebno je kod onih pacijenata koji pate od ponovljenih teških i dugotrajnih infekcija. Ako ste imali dugotrajnu gnojnu anginu više od pet puta u jednoj godini, možda ćete morati vaditi krajnike. No, danas se ta praksa provodi znatno rjeđe nego prije.

Najbolja preporuka za brz oporavak svakako su topao čaj i barem petodnevni odmor. Nemojte ih zanemariti.

Izvori: 

  1. Holohan, E. (2011). Children May Pack on Pounds After Tonsillectomy. Health Day News for Healthier.
  2. Čeprnja, T. (2017). Liječenje gnojnih angina u ambulantama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Nacionalna i sveučilišna knjžnica u Zagrebu.
  3. Bohnec, V. (2017). Streptokokna angina kod djece. Pliva zdravlje.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

3.69 / 5   13
Facebooktwitterpinterestmail
17-07-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: gnojna angina, angina, gnojna angina kod djece, gnojna angina zarazna, da li je sladoled dobar za upalu krajnika, bakterijska infekcija angina, zagnojeno grlo, angina lecenje, gnojna angina grla, gnojna angina i osip,