Kako razlikovati gripu i prehladu, kada posjetiti liječnika i jesu li vam antibiotici zaista potrebni?

prehlada gripa

Iako ih mnogi brkaju i poistovjećuju, gripa i prehlada nisu dva naziva za istu bolest. U oba slučaja radi se o virusnim bolestima, ali se one međusobno razlikuju po uzročnicima bolesti, simptomima i njihovom intenzitetu, trajanju bolesti i oporavku.

Prehlada

Prehlada je blaga akutna virusna infekcija gornjeg dišnog sustava koju uzrokuju brojni respiratorni virusi slabije agresivnosti od kojih su najbrojnija skupina rinovirusi. Prehlada se još naziva i nazofaringitisom budući da tipično zahvaća sluznicu nosa i ždrijelo.

U prehladi se uobičajeno javljaju sljedeći simptomi:

  • začepljen nos,
  • vodenasta sekrecija iz nosa,
  • kihanje,
  • suho grlo i/ili grlobolja,
  • pečenje očiju,
  • oslabljen osjet mirisa.

Osim navedenih, prehladu ponekad prate i drugi simptomi:

Inkubacija prehlade (vrijeme od zaraze po pojave prvih simptoma) traje između jednog i tri dana, a prehlada spontano prolazi u pravilu unutar tjedan dana. Pravog lijeka za prehladu nema, nego se liječenje temelji na simptomatskoj i potpornoj terapiji.

Gripa

Gripa ili influenca je teška i potencijalno smrtonosna akutna virusna infekcija dišnog sustava koju uzrokuju virusi gripe, a javlja se sezonski u zimskim mjesecima. Vrlo se lako prenosi s osobe na osobu, pa je njezino širenje obično epidemijskog karaktera.

prehlada-gripa

Iako se ponekad, a posebice u bolnicama, sumnja na zarazu gripom potvrđuje i serološkim testiranjem, u pravilu se dijagnoza gripe postavlja na temelju karakteristične kliničke slike. Početkom bolesti dominiraju opći simptomi:

  • visoka temperatura praćena tresavicom,
  • bolovi u mišićima, kostima i zglobovima,
  • slabost i malaksalost,
  • glavobolja,
  • gubitak teka,
  • mučnina, povraćanje i/ili proljev.

Nekoliko dana (1 – 3 dana) nakon pojave općih simptoma počinju se ispoljavati i respiratorni simptomi koji uključuju:

  • začepljenost nosa,
  • suhi kašalj,
  • grlobolju.

Visoka temperatura kod bolesnika s gripom obično potraje između 3 i 7 dana, a osjećaj slabosti i umora te suhi kašalj i grlobolja mogu potrajati i dva do tri tjedna. Zbog pada imuniteta tijekom gripe češće se javljaju i komplikacije u vidu bakterijskih infekcija, od kojih je najteža i najopasnija upala pluća.

Kako se i ovdje radi o virusnoj bolesti nije moguće liječiti uzrok bolesti već se terapija svodi na ublažavanje simptoma gripe. Teži i kompliciraniji slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje, posebice ukoliko se radi o bolesnicima s brojnim komorbiditetima (pridruženim bolestima). Stoga se starijim i kroničnim bolesnicima savjetuje da se svake godine cijepe protiv gripe, iako ni cijepljenje ne jamči stopostotnu zaštitu.

Kako razlikovati prehladu od gripe?

U pravilu se prehlada i gripa po kliničkoj slici jasno razlikuju. Prehlada se manifestira blagim i pretežito iritantnim simptomima, dok se gripa prezentira puno težom kliničkom slikom i obara bolesnika u postelju.

Simptomi prehlade:

  • postupni nastup bolesti,
  • normalna do blago povišena tjelesna temperatura,
  • rijetko se javlja slabost i iscrpljenost,
  • često kihanje,
  • začepljen nos,
  • ponekad se javlja grlobolja,
  • odsutan kašalj ili blago pokašljavanje,
  • rijetko se javlja glavobolja,
  • komplikacije su vrlo rijetke.

Simptomi gripe:

  • nagli nastup bolesti,
  • visoka tjelesna temperatura (38-40°C),
  • bolovi u tijelu,
  • slabost i iscpljenost,
  • kihanje ( ponekad),
  • začepljen nos ( ponekad),
  • grlobolja,
  • kašalj,
  • glavobolja,
  • česte komplikacije.

Kada posjetiti liječnika?

 U slučaju prehlade, a najčešće i u slučaju gripe bez komplikacija, nema potrebe za odlaskom k liječniku. Nepotrebnim dolaskom u  ambulantu bolesnik samo doprinosi daljnjem širenju zaraze, a sebe izlaže nepotrebnom naporu i opterećenju. Najčešće je dovoljno pridržavati se općenitih uputa o simptomatskom liječenju, a u slučaju nedoumica telefonski se posavjetovati s obiteljskim liječnikom.

Zaposlene osobe sa simptomima gripe svakako bi se barem telefonski trebale javiti izabranom obiteljskom liječniku radi dogovora i reguliranja bolovanja. Ipak, ne treba smetnuti s uma da je gripa potencijalno smrtonosna bolest…

Posjet liječniku svakako je potreban kod pojave komplikacija bolesti, najčešće u vidu sekundarnih bakterijskih infekcija do kojih uobičajeno dolazi uslijed pada imuniteta. Na njih najčešće upućuje ponovni porast ili prolongirano trajanje temperature i pojava specifičnih simptoma ovisno o mjestu bakterijske infekcije. Kod pacijenata s bakterijskim komplikacijama potrebno je provesti antibiotsko liječenje.

Na razvoj sekundarne bakterijske upale pluća dodatno može ukazivati i javljanje sljedećih simptoma:

  • otežano disanje,
  • bol u prsima prilikom disanja,
  • gusti gnojni iskašljaj.

Posjet liječniku (ili kućna posjeta kod nepokretnih bolesnika) potrebna je i u slučaju teškog zdravstvenog stanja bolesnika uzrokovanog samom gripom. Na temelju pregleda, općeg stanja bolesnika i pridruženih komorbiditeta obiteljski će liječnik procijeniti i eventualnu potrebu upućivanja pacijenta na bolničko liječenje.

Simptomatsko liječenje prehlade i gripe

Kada se govori o liječenju prehlade i gripe naglasak se uvijek stavlja na simptomatsko liječenje. No, što to zapravo znači!? Simptomatsko liječenje usmjereno je na posljedice bolesti, a ne na njihov uzrok.

To je međutim jedini mogući pristup liječenju prehlade i gripe budući da obje bolesti same spontano prolaze samoizlječenjem, a efikasan lijek za njihovo izlječenje ne postoji. Pri tome će simptomatska, tj. potporna terapija pomoći da se lakše prebrodi period do završetka bolesti.

Osnova ovakvog liječenja svakako je mirovanje i dostatno uzimanje tekućine, a ublažavanju simptoma mogu pomoći i sljedeći lijekovi:

  • analgoantipiretici (lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje boli),
  • antitusici (lijekove protiv kašlja),
  • nosni dekongestivi (lijekovi za ublažavanje otoka sluznice nosa),
  • pastile za cuclanje.

Korištenje antibiotika pri liječenju prehlade i gripe

Antibiotici se ponekad pogrešno propisuju pri liječenju prehlade i gripe. Kako su obje bolesti uzrokovane virusima antibiotici su apsolutno bespotrebni i neučinkoviti u njihovom liječenju. Obje ove bolesti spontano prolaze, a ukoliko ne dođe do komplikacija zahtijevaju samo simptomatsko liječenje. Propisivanje antibiotika opravdano je jedino kod liječenja sekundarnih bakterijskih infekcija (upala pluća, sinusa, uha i dr.) koje mogu nastati kao komplikacija prethodne virusne infekcije.

Više o prehladi i gripi možete pročitati ovdje.

Članak uređen:

Saznajte više o tome kako ublažiti prehladu i gripu u našem vodiču

Ocjenite članak

5 / 5   10

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Kako razlikovati gripu i prehladu, kada posjetiti liječnika i jesu li vam antibiotici zaista potrebni?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje