Pneumotoraks – uzroci, simptomi i liječenje

pneumotoraks

Pneumotoraks je „pucanje“ plućne maramice, a nastaje zbog nakupljanja zraka između pluća i prsnog koša. U većini slučajeva, samo dio pluća kolabira.

Pneumotoraks može biti uzrokovan ozljedama prsnog koša, određenim medicinskim postupcima koji uključuju pluća ili pak posljedicama od osnovne bolesti pluća. Također, može se dogoditi bez ikakvog očitog razloga. Simptomi obično uključuju iznenadnu bol u prsima i otežano disanje.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Mali, jednostavni pneumotoraks brzo se i lako liječi. Kad je pneumotoraks ozbiljniji, liječnici obično umeću fleksibilnu cijev ili iglu između rebara s ciljem uklanjanja viška zraka.

Djelomično stisnuta odnosno kolabirana pluća ne moraju stvarati nikakve simptome, stoga u većini slučajeva intervencija nije potrebna. Ako je kolabirano plućno krilo jako stisnuto, stanje postaje opasno po život. Pneumotoraks kod djece osobito je opasno stanje, a pogotovo ako dijete ima još neku ozbiljniju plućnu bolest. 

pneumotoraks

Uzroci pneumotoraksa

Uzroka pneumotoraksa je mnogo, međusobno se razlikuju. Pneumotoraks može biti uzrokovan:

  • Ozljeda prsnog koša – bilo tupa ili probadajuća ozljeda na prsima može uzrokovati kolaps pluća. Neke ozljede posljedica su fizičkih napada ili automobilskih nesreća, dok se druge mogu nehotice pojaviti tijekom medicinskih postupaka koji uključuju umetanje igala u prsa.
  • Temeljna bolest pluća – vjerojatnije je da će kolabirati već oštećeno plućno tkivo. Oštećenje pluća može biti uzrokovano mnogim vrstama temeljnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu bolest pluća, cistične fibroze te upale pluća.
  • Mehanička ventilacija – teška vrsta pneumotoraksa može se pojaviti kod ljudi koji trebaju mehaničku pomoć pri disanju. Ventilator može stvoriti neravnotežu tlaka zraka u prsima oštećujući tako pluća u potpunosti te uzrokovati nepravilan rad srca.

Vrste pneumotoraksa

Primarni spontani pneumotoraks se većinom javlja kod pacijenata bez ikakvih patoloških promjena u plućima, točnije kod visokih, mladih i asteničnih osoba dobrog općeg zdravstvenog statusa u dvadesetim godinama. Radi se o pneumotoraksu koji je posljedica rupture malih, subpleuralnih apikalnih mjehurića koji se povezuju s pušenjem ili su nasljedni.

Spontani pneumotoraks nastaje tijekom mirovanja, a u nekim slučajevima u aktivnostima koje su praćene istezanjem. Može se javiti prilikom ronjenja ili letenja na velikim visinama zbog neravnomjerno raspoređenog zraka u plućima.

Sekundarni pneumotoraks posljedica je ozbiljnije plućne bolesti. Pogađa većinom starije osobe kod kojih su plućna i srčana rezerva smanjene. 

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Traumatski pneumotoraks je komplikacija tupe ili penetracijske ozljede prsišta.

Tenzijski pneumotoraks uzrokuje progresivni rast intrapleularnog tlaka do razine kada postaje pozitivan za vrijeme respiratornog ciklusa, što dovodi do kolapsa pluća, te smanjenja priljeva venske krvi u srce. Smanjen priljev venske krvi može izazvati nizak krvni tlak, te respiratorni i kardijalni zastoj unutar nekoliko minuta. 

Jatrogeni pneumotoraks (pneumotoraks nakon operacije) posljedica je medicinskih intervencija kao što su torakalna iglena aspiracija, torakocenteza, postavljanje centralnog venskog katetera, mehanička ventilacija

bol u prsima

Spontani pneumotoraks

Spontani pneumotoraks označava prisustvo zraka u pleuralnom prostoru praćeno kolapsom pluća čija je posljedica ozljeda grudnog koša. Spontani pneumotoraks se većinom javlja kod muškaraca, a najčešće se pojavljuje u dobi između 20 i 40 godina te kod potpuno zdravih osoba.

Obostrani pneumotoraks se pojavljuje u 2% svih slučajeva pneumotoraksa. Spontani pneumotoraks se dijeli na primarni i sekundarni. Primarni pneumotoraks je prisutan ako se nakon postizanja reekspanzije pluća radiografijom grudnog koša ne uočavaju nikakve patološke promjene u plućima.

Primarni pneumotoraks obuhvaća 80% svih pneumotoraksa. U slučaju sekundarnog pneumotoraksa je moguće utvrditi uzrok nastanka pneumotoraksa pomoću radiografskih i bioptičkih metoda.

Spontani pneumotoraks većinom nije praćen značajnijim komplikacijama. 

Simptomi pneumotoraksa

Glavni simptomi pneumotoraksa uključuju iznenadnu bol u prsima i otežano disanje. No, ti simptomi mogu biti uzrokovani različitim zdravstvenim problemima, a neki mogu biti opasni po život. Ako je vaša bol u prsima teška ili disanje postaje sve teže, preporučljiv je odlazak na hitni prijem.

U nekim slučajevima bolesnik može osjetiti napetost u prsima. Težina simptoma većinom ovisi o veličini oštećene površine te o općem zdravstvenom stanju. Ako ste inače zdravi, možda ćete osjetiti neznatne teškoće pri disanju.

Ako ste u srednjim godinama i imate bronhitis, mali pneumotoraks može prouzročiti vrlo jake bolove i izazvati akutne teškoće u disanju.

Dijagnoza pneumotoraksa

Dijagnoza pneumotoraksa se postavlja na temelju nalaza RTG-a pluća u stojećem položaju, na temelju anamneze i fizikalnog pregleda. Prilikom fizikalnog pregleda može biti prisutna srednje izražena tahipneja odnosno ubrzano disanje, dok su ostali vitalni znaci većinom normalni. 

Na razvoj tenzijskog pneumotoraksa treba posumnjati kada su izražena stanja poput cijanoze, visokog tlaka i tahikardije

Pluća

Pneumotoraks oporavak 

Prvenstveni cilj u liječenju odnosno oporavku od pneumotoraksa (pneumotoraks terapija) jest smanjenje pritiska na pluća, dopuštajući im da se ponovno prošire, a dakako i sprječavanje ponavljanja istog stanja. Najbolji način za postizanje toga ovisi o težini kolapsa pluća, a ponekad i o cjelokupnom zdravstvenom stanju.

Ako je samo mali dio pluća kolabirao, tada vaš liječnik može promatrati kroz nekoliko tjedana vaša pluća X zrakama, sve dok se sav zrak ne eliminira, a samim time i vaša pluća vrate u prvotno stanje. Dodatni kisik može ubrzati proces apsorpcije.

Potpuna resorpcija velikog pneumotoraksa može trajati 24 tjedna. 

Ako je veći dio vaših pluća kolabirao, vrlo je vjerojatno da će liječnik koristiti metodu umetanja cijevi ili igle u prsa, između rebara, s ciljem uklanjanja zraka. Te cijevi su često vezane na usisni uređaj koji kontinuirano uklanja zrak iz prsne šupljine.

Ako niti ta metoda ne pomaže u rješavanju problema, potrebna je kirurgija. U većini slučajeva operacija se izvodi kroz male rezove, koristeći malu kameru i uske, duge kirurške instrumente.

Recidiv pneumotoraksa je zabilježen kod 50% bolesnika  unutar tri godine od pojavljivanja prvog pneumotoraksa. Najbolji preventivni postupak je torakalna kirurgija kojom se odstranjuju mjehurići.

Pneumotoraks prva pomoć 

Budući da su recidivi nepredvidljivi donosimo vam nekoliko mjera samopomoći koje možete prakticirati prije nego hitna pomoć stigne na vašu adresu:

  • Ako primijetite bilo kakvo sumnjivo zbivanje u području prsnog koša koje nalikuje pneumotoraksu – pozovite hitnu pomoć. 
  • Pobrinite se da je sve otključano kako bi osoblje hitne pomoći moglo neometano pristupiti vašem stanu. 
  • Postavite se u sjedeći položaj kako biste mogli što lakše disati.
  • Otvorite prozor kako biste imali što više svježeg i čistog zraka. 
  • Pokušajte se smiriti koliko je god moguće.

pneumotoraks

Pneumotoraks komplikacije

Pneumotoraks nije čest problem. Godišnje se zbog ovog problema liječniku javi jedna na 5000 osoba. Pneumotoraks češće pogađa zdrave mlade muškarce te osobe srednjih godina čija su pluća oštećena oboljenjima poput astme, kroničnog bronhitisa, emfizema ili neke druge teške plućne bolesti.

Pneumotoraks posljedice većinom ne ostavlja, međutim ponekada se bez obzira na liječenje mogu javiti određene komplikacije. Komplikacije su u slučaju pneumotoraksa raznovrsne. jedna od češćih komplikacija je nastanak pleuralnog izljeva, koji se kasnije zamijeni fibroznim tkivom.

Stvaranje fibroznog tkiva dovodi do smanjenja plućne funkcije. Radi se o vrlo teškoj i opasnoj komplikaciji.

Mali pneumotoraks često ne ostavlja značajnije posljedice te prolazi sam od sebe. Međutim, ako postoji otvor koji omogućava povećavanje pneumotoraksa, najčešće dolazi do gubitka daha i postepenog jačanja bolova ovisno o površini pluća koja je zahvaćena.

Ako se poremećaj ne liječi, vrlo brzo dolazi do respiratorne insuficijencije.

Najznačajnija od svih komplikacija pneumotoraksa je velika mogućnost recidiva. Osoba koja je jednom imala pneumotoraks ima veće šanse za ponovljeni pneumotoraks od zdrave osobe koja nikada nije imala pneumotoraks.

Posljedice pneumotoraksa mogu biti vidljive i na drugim organima poput srca, bubrega, jetre ali se takve posljedice većinom javljaju nakon teških i dugotrajnih infekcija plućne maramice.

pneumotoraks forum

Pneumotoraks forum

Pneumotoraks forum iskustvo 1:”Dogodilo se spontano, prvi put je baš bilo gadno jer je desno plućno krilo kolabiralo. Bio sam na intenzivnoj njezi oko 6 dana i još 2 dana na odjelu! Sljedeći mi se dogodio nakon 2 godine ali parcijalno! Bio sam ležao na odjelu torakalne kirurgije priključen na staklenu bocu za drenažu, s njom sam mogao šetati i ići normalno na wc!

Tako isto i ovaj treći put! Jučer su mi izvadili dren i poslali kući pošto je nalaz bio uredan! A što se tiče operacije doktori su nešto spominjali ali ništa od toga za sada! Prošli put sam pio neke antibiotike međutim sada samo dali analgin!”

Pneumotoraks forum iskustvo 2:”Imala sam pneumotoraks 4 puta u 9 mjeseci. Svaki put bi mi se javljali isti simptomi, bol u prsima odnosno više u ramenu. Inače bavim se sportom profesionalno pa su prvo mislili da je od toga, međutim kada se tako često počelo ponavljati rekli su da nije. Prvi put mi je kolabiralo cijelo desno plućno krilo, a ostala tri puta su bila po 3 cm.

Svaki put su mi stavljali dren, međutim sada u 11. mjesecu 2010. su me operirali . Operacija je trajala 4 sata, navodno je bilo jako puno bula u plućima pa su ih morali sve strugati. Nakon operacije bila sam 4 dana na intenzivnoj i 12 dana na odjelu.

Evo sada je prošlo već 3 mjeseca i još uvijek osjećam bolove na toj strani (desnoj), ali doktori kažu da je to sve normalno, da ću bolove osjećati najmanje godinu dana.

Međutim sada sam se prehladila i počela sam kašljati pa me strah da mi se ne vrati. Iako kažu da se nakon operacije neće vratiti, rekli su mi da ne treniram još barem godinu dana jer plućnoj maramici treba dugo da se obnovi. Kapacitet pluća mi je trenutno dosta smanjen ali, sada me baš zabrinjava ta prehlada.”

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.33 / 5   6
Facebooktwitterpinterestmail
08-12-2017
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: pneumotoraks, pneumotoraks simptomi, pneumotoraks liječenje, pneumothorax simptomi, pucanje plucne maramice, puknuće plućne maramice, pucanje plućne maramice simptomi, plućna maramica pucanje, puknuće plućne maramice simptomi, pucketanje u plućima,