Sindrom karpalnog tunela/kanala – uzroci, simptomi i liječenje

karpalni kanal

Karpalni tunel ili karpalni kanal odnosi se na anatomiju područja šake i njenih tetiva, krvnih žila i živaca; odnosno to je mali cjevasti koštano-ligamentarni prostor iznad zapešća.

Sve tetive koje omogućuju prstima ruke dodirivanje i hvatanje prolaze u snopu kroz prilično uzak tunel koji s jedne strane čine kosti zapešća, a s druge ligament (transverzalni karpalni ligament).

Uz tetive, kroz isti tunel prolaze krvne žile i živci, a naročito živac koji zovemo medijanus koji, kada je pritisnut prilikom svog prolaska kroz karpalni tunel, uzrokuje simptome navedenog sindroma.

Kosti pešća (ossa carpi) čine žlijeb kanala, a ligament (retinaculum flexorum) “prekriva” kanal.

Medijanus je kombinirani osjetilno-motorički živac koji prenosi informacije iz većine prstiju prema mozgu, također i pokreće neke mišiće šake i prstiju, uključujući i palac.

Smanjenje prostora ili povećanje sadržaja u kanalu mogu uzrokovati kompresiju na spomenuti živac.

Kompresija na živac može uzrokovati više procesa koji izazivaju: 

  • zadebljanje tetiva ili ligamenata,
  • oteklinu u predjelu karpalnog kanala,
  • pojavu boli na mjestu karpalnog tunela koja se širi u šaku.

Sindrom karpalnog tunela ili kanala odnosi se na skup simptoma koji nastaju kao rezultat ishemije (smanjen protok krvi), kompresije (pritisak) i trakcije (pasivno istezanje) živca medijanusa unutar karpalnog tunela.

Usprkos tome što danas velik broj ljudi pati od ovog sindroma, uzrok mu se ne može odrediti sa sigurnošću.

Sindrom karpalnog kanala – uzroci

Uzroci sindroma mogu biti raznovrsni. Prije svega treba isključiti sistemska oboljenja kojima je sindrom karpalnog kanala samo simptom, poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, traume, tumora ili ciste u tom području, nakupljanja vode u organizmu kao posljedica trudnoće ili menopauze.

Nakon njihova isključivanja, najčešći uzrok je svakako preopterećenje tetiva u karpalnom kanalu specifičnim poslovima i sportovima koji uzrokuju njihovo skraćivanje, poput čišćenja, rada na tipkovnici, zidara, dizanja utega, bacačkih disciplina u atletici, ali i struka i ponavljanih pokreta kod masera i fizioterapeuta. U pravilu su to pokreti koji zahtijevaju ponavljanu fleksiju (pregibanje) i ekstenziju (ispružanje) ručnog zgloba.

Sindrom je vrlo čest; većinom se javlja u žena 30 – 50 godina.

Sindrom karpalnog tunela/kanala – simptomi

Simptomi se najčešće razvijaju polako i jave se nakon intenzivnijeg rada rukama, a to su:

  • prolazni trnci u prstima – najčešće tijekom noći ili ujutro nakon spavanja, a kasnije se proširi na cijeli dan,
  • parestezije (osjećaj mravinjanja, peckanja, trnaca) s palmarne strane šake,
  • otok palca ili svih prstiju – koji može ili ne mora biti praćen bolovima,
  • spazam (grč) okolnih mišića,
  • mišićna slabost – u uznapredovalim slučajevima (kasnija moguća i atrofija mišića šake),
  • oslabljen stisak šake – koji osobe često primijete tek kada im počnu ispadati predmeti iz ruku (najčešće jutarnja šalica kave),
  • nemogućnost stiska šake te nemogućnost hvatanja malih predmeta.

Bol je prisutna u šaci i na području ručnog zgloba, a u uznapredovalim slučajevima se širi u podlakticu, nadlakticu pa čak i u rame.

Parestezije bude osobe tijekom noći, a za pomoć ljudi “tresu rukama”.

Sindrom karpalnog tunela/kanala – dijagnoza

Dijagnoza sindroma karpalnog kanala/ tunela postavlja se kliničkim nalazom, provokativnim testovima te na osnovi uzimanja anamnestičkih podataka.

Slične simptome može uzrokovati i kompresija na izlazišta živaca u vratnoj kralježnici, koje uzrokuju degenerativni ili neki drugi procesi u vratu.

Često se radi o kombiniranim uzrocima, gdje do trnaca u ruci dolazi kako zbog pritiska na živce u vratu, tako i zbog pritiska na one živce u samom karpalnom tunelu.

Zbog svega toga, prikladan specijalistički pregled je obavezan, a uz njega će možda trebati napraviti i tzv. EMNG, kako bi se odredio točan stupanj oštećenja živca.

Na dijagnozu upućuje Tinelov znak kojim se parestezije živca medijanusa izazivaju perkusijom (laganim kuckanjem) donje strane zapešća na mjestu gdje živac prolazi kroz karpalni tunel.

Ako su simptomi teški, a dijagnoza i dalje bude nesigurna, provodi se ispitivanje provodljivosti živca medijanusa.

Tek nakon što je dijagnoza točno postavljena, treba pristupiti specifičnom liječenju.

Uglavnom pogađa obje šake, ali simptomi su jači u dominantnoj ruci (desnoj u dešnjaka, lijevoj u ljevaka).

Sindroma karpalnog tunela/kanala – liječenje

Kada se drugi mogući uzročnici specifičnih simptoma (trnaca, oštrih i tupih bolova, otekline, mišićne slabosti šake) isključe, moguće je započeti prikladno liječenje koje može biti konzervativno ili operativno.

Tijekom konzervativnog liječenja koriste se lijekovi i to uglavnom nesteroidni antireumatici (ibuprofen i sl.).

Osim toga, konzervativno liječenje također uključuje:

  • ortozu za ručni zglob (kako bi zglob bio u neutralnoj poziciji),
  • pasivno istezanje transverzalnog karpalnog ligamenta,
  • vježbe opsega pokreta.
  • ergonomsku prilagodbu na radnom mjestu.

Osnova neoperativnog liječenja svakako je fizioterapija, odnosno spomenute vježbe.

Svi simptomi sindroma karpalnog tunela koji traju duže od nekoliko dana ili tjedana ukazuju na ograničenje kretnji šake, što znači da su se tetive koje prolaze sa živcem medijanusom kroz karpalni tunel skratile. Tako fizioterapija ima dva osnovna cilja.

Prvi cilj je ublažiti simptome, a drugi je poboljšati fleksibilnost šake i mogućnost istezanja skraćenih tetiva.

To se može postići složenim fizioterapijskim pristupom koji obuhvaća:

  • elektroterapiju,
  • elektrostimulaciju,
  • ultrazvučno liječenje,
  • pulsnu magnetoterapiju,
  • laser (zbog njegovog biostimulacijskog učinka).

Ergonomski faktori koji utječu na pojavu sindroma karpalnog tunela su stalno ponavljajuće kretnje i velik pritisak na palmarnu stranu ručnog zgloba, vibracije, loša postura te pretilost (kao neovisan rizični faktor).

Sindrom karpalnog kanala/tunela – kućno liječenje

Kod kuće se u samom početku mogu napraviti hladne kupke, koje će pomoći da se bol, trnci i oteklina ublaže. Nešto kasnije, ovisno o stanju, hladne se kupke mogu zamijeniti toplim ili naizmjenično toplo-hladnim kupkama u kombinaciji s vježbama istezanja. 

Nakon ublažavanja početnih simptoma i poboljšanja fleksibilnosti šake, potrebno je početi s vježbama za jačanje oslabljenih mišića šake i podlaktice. Dobro je spomenuti da liječenje kroničnog sindroma karpalnog tunela traje više tjedana, ili čak mjeseci, prije nego što se simptomi smanje ili uklone. Prema tome, upornost i strpljenje pacijenta iznimno je važna stavka u liječenju.

karpalni tunel

Ponekad se događa, u nešto manjem broju, da fizioterapija i lijekovi ne donesu odgovarajuć poboljšanje. Tada se može razmišljati o operativnom liječenju, tj. presijecanju ligamenta koji čini svod karpalnog tunela, a koji se izvodi artroskopom ili otvorenom operacijom.

Kirurško liječenje ima uspješnost u 90 % slučajeva. One osobe čiji su simptomi dužeg trajanja i imaju teži oblik sindroma, s usporenjem motorne brzine provođenja, imat će i lošu prognozu vezanu uz kirurško liječenje. 

Najčešća tehnika je postupak zakrivljenog reza (dužine 4 – 5 cm) s odličnim prikazom transverzalnog karpalnog ligamenta.

Unatoč tomu što simptomi mogu nestati neposredno nakon operativnog zahvata, oporavak traje nekoliko (do 6) mjeseci.

Što se komplikacija tiče, moguće je da dođe do trajnog gubitka snage u šaci zbog gubitka potpore presječenog ligamenta. Jednako tako je moguće da se simptomi vrate nakon operativnog zahvata, međutim to se događa vrlo rijetko.

Zbog svega navedenog operativno liječenje sindroma karpalnog tunela je posljednja opcija i to tek u slučaju da fizioterapija i lijekovi ne pruže nikakav rezultat čak ni nakon 6 mjeseci upornih pokušaja.

Sindrom karpalnog kanala/tunela – kiropraktika

Uz navedene pristupe liječenju, postoje neka istraživanja koja ukazuju da kiropraktički zahvat može pridonijeti fizioterapeutskom liječenju.

Znanstvene studije su pokazale da redovito vježbanje joge može ublažiti simptome kad je sindrom karpalnog tunela već prisutan.

Nemojte sami tražiti dijagnozu i liječiti se na svoju ruku. Također nemojte sami raditi vježbe koje ste vidjeli samo na fotografijama na internetu ili u popularnoj medicinskoj literaturi jer sve to otežava odgovarajuće liječenje.

Članak uređen:

Ocjenite članak

4.06 / 5   31

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: karpalni kanal, karpalni tunel, sindrom karpalnog tunela, karpalni kanal simptomi, karpalni kanali, sindrom karpalnog kanala, OPORAVAK NAKON OPERACIJE KARPALNOG TUNELA, medijanus, LIJEČENJE SINDROMA KARPALNOG TUNELA, karpalne tetive, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Sindrom karpalnog tunela/kanala – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje