Trauma mozga – uzroci, simptomi i liječenje

trauma-mozga

Traumatska ozljeda mozga događa se kada vanjska mehanička sila uzrokuje disfunkciju mozga. Trauma mozga obično je rezultat nasilnog udarca na glavu. Objekt koji probije lubanju, kao na primjer metak, također može uzrokovati traumu mozga.

Blagu traumu mogu uzrokovati privremene disfunkcije moždanih stanica. Ozbiljnija trauma mozga može dovesti do modrica, poderanog tkiva, krvarenja i drugih fizičkih ozljeda na mozgu, što može rezultirati dugoročnim komplikacijama ili čak smrću.

Povrede glave uzrok su onesposobljenosti i smrti ljudi u dobi ispod 50 godina, više nego bilo koja druga vrsta neurološkog oštećenja. Gotovo polovica ljudi s teškom ozljedom glave umire. Mozak može biti oštećen čak i kada lubanja nije probijena. 

Svaka se osoba kad-tad može udariti u glavu. Udarac u glavu je česta ozljeda koja većinom prolazi bez dugoročnih posljedica. Ako se radi o snažnom udarcu u glavu postoji opravdana mogućnost da je došlo do potresa mozga pa i prijeloma kostiju glave. Teži udarac u glavu obično je praćen simptomima poput kratkotrajne nesvijesti, gubitka pamćenja, povraćanja, mučnine, glavobolje, vrtoglavice i slabosti. 

Glavobolja nakon udarca u glavu može biti posljedica potresa mozga. Udarac u glavu kod odraslih osoba, ne razlikuje se znatno od udarca u glavu kod djece. Jedino što se razlikuje, ali nije pravilo jest silina udarca. Većina odraslih osoba aktivno sudjeluje u prometu gdje su udarci u glavu ili ozljede glave gotovo neizbježan scenarij prometne nesreće.

Unutarnje krvarenje može imati učinak sličan onom koji je uzrokovan masivnim rastom unutar lubanje. Lubanja se ne može proširiti, stoga povećani pritisak može oštetiti i uništiti moždano tkivo

Kod pojave ovakvih simptoma potrebno je posjetiti odjel hitne medicine kako bi se utvrdila težina ozljede. Dijagnostička pretraga koja se koristi kod udarca u glavu je RTG snimka glave. Osim u slučajevima kada je došlo do teškog oštećenja glave i mozga, većina pacijenata se otpušta na kućno liječenje uz napomenu za strogo mirovanje

trauma mozga

Vrste ozljeda mozga

Lubanja ima građu koja je anatomski prilagođena apsorpciji određene sile. Kada neka trauma proizvede preveliku silu na lubanju dolazi do frakture (prijeloma). Pri tome postoje određene specifičnosti prema kojima razlikujemo dvije osnovne vrste sile koje uzrokuju frakture lubanje:

  • Sile koje djeluju na manju površinu čime nastaju impresijske frakture (npr udarac manjeg kamena u glavu). Dakle, dolazi do utiskivanja kosti lubanje prema površini mozga.
  • Sile koje djeluju na veću površinu (npr pad na glavu) čime se sila širi po površini lubanje i onda dolazi do pucanja na najslabijem mjestu, što je najčešće baza lubanje.

Jedna od posljedica udaraca u glavu je nastajanje hematoma. Hematom je nakupina krvi u mekom tkivu koja u ostatku tijela stvara oteklinu. No, budući da se mozak nalazi unutar lubanje koja je nestlačiva, oteklina u ovom području uzrokuje pritisak na mozak i sve navedene simptome koje smo gore naveli te može biti po život opasno stanje.

Hematome dijelimo s obzirom na anatomsku lokalizaciju na subduralne, epiduralne i intracerebralne.

Intracerebralni hematomi se nalaze unutar samog moždanog tkiva, epiduralni se nalaze između tvrde moždane ovojnice (dura mater) i lubanje i subduralni hematom koji se nalazi između tvrde i meke moždane ovojnice (dura mater i leptomeninx). Hematomi su najčešće hitna stanja koja se moraju liječiti inače su posljedice opasne po život.

Cerebrospinalni likvor je tekućina koja djeluje kao ”zračni jastuk” i sprječava direktne udarce mozga o unutrašnjost lubanje pri pokretima glave. Mozak na neki način pliva u cerebrospinalnom likvoru i prilikom udaraca u glavu, koji čak i ne moraju uzrokovati vidljivo vanjsko oštećenje dovode do sitnih moždanih trauma koje dugoročno imaju fatalne posljedice.

Zbog toga pazite primjerice na koji sport upisujete svoje dijete: boks, hokej ili američki nogomet su sportovi poznati po učestalim udarcima u glavu, pri čemu su posljedice dramatične i opisane kao CTE, odnosno kronična traumatična encefalopatija.

Simptomi traume mozga (udarac u glavu simptomi)

Traumatska ozljeda mozga može imati dalekosežne fizičke i psihičke posljedice. Znakovi i simptomi se mogu pojaviti odmah nakon traumatskog događaja, ali mogu se pojaviti i nekoliko dana ili tjedana kasnije. Znakovi i simptomi blage traumatske ozljede mozga su:

Umjerene do teške traumatske ozljede mozga mogu uključivati bilo koji od simptoma blage traume, ali i neke od sljedećih:

Dojenčad i mala djeca s ozljedama mozga možda mogu imati problema s pojavom glavobolje, zbunjenosti, osjetilnih i sličnih problema. Zato se kod djeteta simptomi ozljede mozga mogu uočiti ako dođe do:

  • Promjene u prehrani i navikama dojenja,
  • Upornog plača,
  • Neobična razdražljivost,
  • Promjena u sposobnosti obraćanja pozornosti,
  • Promjena navike spavanja,
  • Depresivno ili tužno raspoloženje,
  • Gubitak interesa u omiljene igračke ili aktivnosti.

djeca ozljeda mozga

Kada posjetiti liječnika?

Ako ste vi ili vaše dijete dobili udarac u glavu morate obavezno posjetiti liječnika. Tražite hitnu medicinsku skrb ako postoje bilo kakvi simptomi ili znakovi traumatske ozljede mozga nakon nedavnog udarca ili drugog traumatskog događaja. Izrazi „blaga“, „umjerena“ i „teška“ se koriste za opisivanje učinka ozljede na funkciju mozga. I ona blaga ozljeda je jako ozbiljna i zahtjeva brzu reakciju i točnu dijagnozu.

Uzroci traume mozga

Traumatska ozljeda mozga je uzrokovana udarcem ili drugom traumatskom ozljedom na glavi ili tijelu. Stupanj oštećenja ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući prirodu događaja i silu udarca. Ozljeda može uključivati jedan ili više od sljedećih čimbenika:

  • Šteta na moždanim stanicama može biti ograničena na područje neposredno ispod točke udarca na lubanji.
  • Teški udarac ili trzaj može uzrokovati više štete zbog toga što se mozak može pomicati naprijed i natrag u lubanji.
  • Teški trzaj može uzrokovati kidanje staničnih struktura.
  • Eksplozija može uzrokovati široku štetu (štetu na više područja).
  • Objekt koji probije lubanju može uzrokovati nepopravljivu i ozbiljnu štetu moždanih stanica, krvnih žila ili zaštitnog tkiva oko mozga.
  • Krvarenje u ili oko mozga, otekline i ugrušci mogu poremetiti opskrbu mozga kisikom, što dovodi do velikih problema.

Najčešći i zajednički uzroci traumatskih ozljeda mozga su:

  • Padovi – pad iz kreveta, pad u kadi, pad niz stube ili s ljestava i svi srodni padovi su, u cjelini, najčešći uzroci traume mozga, posebno kod starijih osoba ili djece.
  • Sudari vozilima – sudari koji uključuju automobile, motocikle i bicikle, i pješake koji su uključeni u te nesreće, su vrlo čest uzrok traume mozga.
  • Nasilje – oko 10% traumatskih ozljeda mozga je uzrokovano nasiljem kao što su nasilje u obitelji, zlostavljanje djeteta ili rane od metka. Također, sindrom protresenih beba je uzrokovan od pretjeranog mahanja ili protresanja bebom koje uzrokuje oštećenje moždanih stanica.
  • Sportske ozljede – traumatske ozljede mozga mogu biti uzrokovane ozljedama iz brojnih sportova, uključujući nogomet, boks, baseball, američki nogomet, skateboarding, hokej i drugih sličnih i ekstremnih sportova.
  • Eksplozije – eksplozije su čest uzrok trauma mozga, pogotovo kod vojnog osoblja. Iako mehanizam oštećenja nije u potpunosti jasan, znanstvenici vjeruju da tlak koji prolazi kroz zrak značajno remeti funkciju mozga.

trauma mozga llijecenje

Prognoze kod traume mozga

Pričati o  prognozama kada su u pitanju ozljede mozga, pomalo je besmisleno – budući da ne znamo što je uzrok neke traume. Posljedice kod udarca u glavu variraju od nikakvih do smrtnih. Mnoge se moždane funkcije mogu izvoditi u više područja mozga. Neke funkcije poput vida i motoričkih kontrola nadziru jedinstvena područja na određenoj strani mozga. Ozljedom tih područja, najčešće nastaje trajni gubitak funkcija

Ponekada se kao posljedica udarca u glavu odnosno traume mozga može javiti gubitak pamćenja koji isto tako ovisi o težini ozljede. Nekim se pacijentima pamćenje vrati u potpunosti, dok drugi nažalost nastavljaju živjeti učeći iznova.

Najtežim stanjem smatra se stanje potpune i dugotrajne besvijesti u kojem osoba može vegetirati godinama ako joj je osigurana adekvatna medicinska skrb. 

Liječenje traume mozga

Blage traumatske ozljede mozga obično ne zahtijevaju liječenje osim odmora i lijekova protiv boli, posebno glavobolje. Međutim, osobu s blagom traumom mozga treba pozorno pratiti kod kuće zbog mogućnost pojave novih simptoma ili pogoršanja postojećih.

Liječnik će naznačiti kada je povratak na posao, u školu ili ostalim aktivnostima prikladan. Najbolje da se izbjegnu fizičke aktivnosti i razmišljanje dok simptomi ne nestanu. Većina ljudi se postupno vrati svakodnevnim aktivnostima.

Hitna skrb za umjerene do teško traumatske ozljede mozga fokusira se najviše na pažnju da je osoba opskrbljena dovoljnom količinom kisika i krvi, održavanje krvnog tlaka i sprječavanje bilo kakve daljnje ozljede na glavi li vratu. Osobe s teškim ozljedama također mogu imati i drugi ozljede za koje se treba ukazati pomoć.

Dodatni tretmani u prostorijama za intenzivnu njegu u bolnici će se fokusirati na smanjenje sekundarne štete zbog upale, krvarenja ili smanjene opskrbe kisikom. Lijekovi koji ograničavaju sekundarno oštećenje mozga odmah nakon ozljede su:

  • Diuretici – ovi lijekovi smanjuju količinu tekućine u tkivima i povećavaju količinu urina. Također pomažu u smanjenju pritiska unutar mozga.
  • Lijekovi za komu – liječnici ponekad koriste drogu da bi ljude stavili u privremenu komu jer u komi mozak treba manje kisika za funkcioniranje. To je osobito korisno ako krvne žile nisu u stanju isporučiti uobičajenu količinu hranjivih tvari i kisika do moždanih stanica.

Kod nekih slučajeva, možda će biti potrebna hitna operacija da bi se smanjila dodatna šteta na moždanom tkivu. Operacija se može koristiti za uklanjanje sljedećih problema:

  • Uklanjanje ugrušane krvi – krvarenje unutar ili izvan mozga može dovesti do grušanja krvi. To stvara pritisak na mozak i šteti moždanom tkivu.
  • Popravak prijeloma lubanje – operacija također može biti potrebna za popravljanje prijeloma lubanje ili uklanjanje dijelova u mozgu.
  • Pravljenje otvora u lubanji – operacijom se može praviti otvor u lubanji koji pruža više prostora za natečeno tkivo

lijecenje trauma mozga

Većina ljudi koji su imali značajniju ozljedu mozga zahtijevat će rehabilitaciju. Možda će morati ponovno učiti osnovne vještine, kao što su hodanje ili razgovor. Cilj je poboljšati sposobnosti za obavljanje svakodnevnih sposobnosti.

Terapija obično počinje u bolnici i nastavlja se na bolničkom odjelu za rehabilitaciju ili kroz izvanbolničke službe. Vrsta i trajanje rehabilitacije ovisi o pojedincu, ovisno o težini ozljede mozga i koji dio mozga je bio ozlijeđen. Stručnjaci u procesu rehabilitacije mogu biti:

  • Fizijatar – osoba koja nadgleda proces rehabilitacije.
  • Radni terapeut – pomaže osobi učiti, naučiti ili poboljšati vještine za obavljanje svakodnevnih poslova.
  • Fizioterapeut – pomaže s mobilnošću, odnosno učenju hodanja i ravnoteže.
  • Govorni i jezični patolog – pomaže osobi poboljšati komunikacijske vještine i pomaže u korištenju dodatnih komunikacijskih uređaja, ako su oni potrebni.
  • Neuropsiholog – pomaže osobi da upravlja svojim ponašanjem i uči kako se suočiti sa stresom, pruža terapiju razgovorom koja je potrebna za psihičko i emocionalno blagostanje, također propisuje lijekove ako su potrebni.
  • Socijalni radnik – olakšava pristup službama, pomaže s odlukama i planiranjem te olakšava komunikaciju među različitim stručnjacima i članovima obitelji.
  • Medicinska sestra – pruža kontinuiranu rehabilitacijsku skrb i usluge koje pomaže kod iseljenja iz bolnice ili rehabilitacijske ustanove.
  • Specijalist za traumatske ozljede mozga – pomaže u educiranju obitelji o ozljedama i procesu oporavka.
  • Rekreativni terapeut – pomaže u slobodnim aktivnostima.
  • Stručni savjetnik – procjenjuje sposobnost da se osoba vrati na posao i procjenjuje odgovarajuće stručne mogućnosti. Osigurava sredstva za rješavanje zajedničkih izazova na radnom mjestu.

Članak uređen:

Ocjenite članak

4.10 / 5   20

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: udarac u glavu, udarac u glavu simptomi, udarac u glavu posljedice, udarac u potiljak, trauma mozga, trauma glave, simptomi krvarenja u mozgu kod beba, Simptomi krvarenja u mozgu, traume mozga, udarac u glavu glavobolja, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Trauma mozga – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje