Ventrikularna fibrilacija – uzroci, simptomi i liječenje

Ventrikularna fibrilacija

Ventrikularna fibrilacija je poremećaj srčanog ritma, prilikom kojeg su otkucaji srca brzi i nepravilni, što uzrokuje beskorisno treperenje srčanih komora, umjesto pumpanja krvi.

Tijekom ventrikularne fibrilacije, dolazi do snižavanja krvnog tlaka i smanjenog dotoka krvi u vitalne organe. Ventrikularna fibrilacija često uzrokuje srčani udar.

Ventrikularna fibrilacija je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Osoba s ventrikularnom fibrilacijom može kolabirati u roku od nekoliko sekundi te uskoro prestati disati ili izgubiti puls.

Hitni tretman kod ventrikularne fibrilacije uključuje reanimaciju i elektrošokove uređajem koji se naziva defibrilator. Tretmani za osobe kod kojih postoji rizik od ventrikularne fibrilacije uključuju lijekove i ugradnju uređaja koji mogu vratiti normalan srčani ritam.

Ventrikularna fibrilacija – simptomi

Najčešći znak ventrikularne fibrilacije je gubitak svijesti ili nesvjestica. Mogući su neki simptomi koji počinju oko sat vremena prije nego što dođe do ventrikularne fibrilacije i nesvjestice.

Rani simptomi ventrikularne fibrilacije su:

Hitnu medicinsku pomoć treba zatražiti odmah ako kod nekoga primijetite nabrojane simptome ili ako padne u nesvijest. Ako je osoba u nesvijesti, provjerite joj puls tako da stavite prste na vratne žile ili unutarnju stranu zapešća. 

Ako ne osjetite puls, započnite oživljavanje. Trebali biste snažno pritiskati područje srca s frekvencijom od 100 pritisaka po minuti. Dobro je prije toga provjeriti diše li osoba i jesu li joj blokirani dišni putevi.

Oživljavanje

Oživljavanje je lakše uz defibrilator, ali dok hitna pomoć ne stigne, ručnim oživljavanjem možete nekome spasiti život

Ventrikularna fibrilacija – uzroci

Nije uvijek poznato što uzrokuje ventrikularnu fibrilaciju. No, najčešći uzrok su poremećaji u električnim impulsima, koji putuju kroz vaše srce. Oni se najčešće javljaju nakon prvog srčanog udara ili problema koji proizlaze iz oštećenja mišićnog tkiva srca zbog prethodnog srčanog udara.

Neki slučajevi ventrikularne fibrilacije počinju kao ubrzani rad srca, koji se naziva ventrikularna tahikardija. Ovaj brzi, pravilni rad srca je uzrokovan abnormalnim električnim impulsima, koji počinju u komorama.

Većinom se ventrikularna tahikardija javlja kod osoba s nekim oblikom oštećenja srca, kao što su ožiljci ili oštećenja unutar klijetke mišića zbog srčanog udara. Veći rizik od obolijevanja imaju ljudi koji:

  • imaju urođene srčane mane,
  • su već pretrpjeli srčani udar,
  • su već patili od ventrikularne fibrilacije,
  • pate od kardiomiopatije,
  • su koristili droge poput kokaina ili metamfetamina,
  • imaju poremećaj u metabolizmu kalcija i magnezija.

Ponekad ventrikularna tahikardija može trajati 30 sekundi ili manje (nepostojana) i ne uzrokovati nikakve simptome osim neučinkovitih otkucaja srca. No, ventrikularna tahikardija može biti i znak ozbiljnijih srčanih problema.

Ako ventrikularna tahikardija traje više od 30 sekundi, ona obično dovodi do palpitacija, vrtoglavice ili nesvjestice. Neliječena ventrikularna tahikardija često će dovesti do ventrikularne fibrilacije.

Kod ventrikularne fibrilacije, brzi, kaotični električni impulsi uzrokuju drhtanje komora, umjesto pumpanja krvi. Bez učinkovitih otkucaja srca, krvni tlak se snižava, prekida se dotok krvi u vitalne organe, uključujući i vaš mozak.

Većinom, osoba izgubi svijest u roku od nekoliko sekundi, pri čemu je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući i reanimaciju.

Postoje veće šanse za preživljavanje, ako se reanimacija provodi uz uređaj koji se naziva defibrilator. Bez reanimacije ili defibrilacije, može doći do smrti u roku od nekoliko minuta. Najčešće je ventrikularna fibrilacija povezana s nekim oblikom bolesti srca.

Srčane bolesti

Ventrikularna fibrilacija – liječenje

Kod ventrikularne fibrilacije potrebna je hitna medicinska pomoć, s naglaskom na obnavljanju protoka krvi kroz vaše tijelo što je brže moguće, kako bi se spriječila oštećenja mozga i drugih organa.

Nakon što se uspostavi normalan protok krvi kroz srce, ako je potrebno, bit će provedeno liječenje kako bi se spriječile buduće epizode ventrikularne fibrilacije.

Hitni tretmani prilikom ventrikularne fibrilacije uključuju:

  • Reanimaciju – ovaj tretman može pomoći vratiti protok krvi kroz tijelo, oponašajući vaše srce. Reanimaciju može obaviti bilo tko, uključujući članove obitelji onih koji su u opasnosti. Reanimacija se može započeti prije nego što stigne medicinsko osoblje, no prvo pozovite hitnu pomoć i provjeriti diše li osoba u nesvijesti. Potom započnite reanimaciju.
  • Defibrilaciju – elektrošokovi kroz prsni koš na trenutak zaustavljaju srce i nepravilni ritam, nakon čega se srčani ritam najčešće vrati u normalu. Defibrilacija se može primijeniti u hitnim slučajevima ili putem uređaja koji prepoznaje ventrikularnu fibrilaciju i šalje elektrošokove kada je to potrebno.

Otkucaji srca

Tretmani za sprječavanje budućih epizoda uključuju:

  • Lijekove – liječnici koriste razne antiaritmičke lijekove za hitno ili dugoročno liječenje ventrikularne fibrilacije. Lijekovi, poznati kao beta-blokatori, se obično koriste kod osoba koje imaju povećan rizik od ventrikularne fibrilacije ili iznenadnog zastoja srca. Drugi mogući lijekovi uključuju inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima, blokatore kalicijskih kanala ili amiodaron.
  • Ugradnju implantabilnog kardioverter defibrilatora – nakon što se vaše stanje stabilizira, liječnik će vjerojatno preporučiti implantaciju ovog uređaja, koji se ugrađuje u blizini lijeve ključne kosti i stalno prati srčani ritam. Ako se otkrije ritam koji je prespor, uređaj šalje električni signal te djeluje poput pacemakera. Ako se otkrije ventrikularna tahikardija ili ventrikularna fibrilacija, uređaj šalje niske ili visoko energetske šokove, koji vraćaju normalan srčani ritam. Implantabilni kardioverter defibrilator može biti učinkovitiji od lijekova u smanjenju rizika od fatalne aritmije.
  • Koronarnu angioplastika ili stent – ovaj postupak provodi se kod liječenja teških bolesti koronarnih arterija, a prilikom njega se otvaraju začepljene koronarne arterije, što omogućuje bolji protok krvi kroz srce. Ako ventrikularnu fibrilaciju uzrokuje srčani udar, ovaj postupak može smanjiti rizik od budućih epizoda ventrikularne fibrilacije.
  • Bypass kirurgiju – drugi postupak za poboljšanje protoka krvi je koronarna premosnica. Bypass kirurgija uključuje šivanje vena ili arterija na mjestu gdje se nalazi zastoj ili sužene koronarne arterije, čime se poboljšava normalan protok krvi kroz srce i smanjuje rizik od ventrikularne fibrilacije.
  • Ablaciju – u određenim okolnostima liječnici mogu preporučiti ablaciju kako bi se oslobodili impulsa u srcu koji uzrokuju ventrikularnu tahikardiju. Ablacija obično koristi kateter, tj. duge fleksibilne cijevi koje se umeću kroz venu u preponama i provlače do srca, kako bi ispravile strukturne probleme u vašem srcu koji izazivaju aritmiju.

Za sprječavanje ventrikularne fibrilacije su ključni redovni pregledi kod liječnika, posebno ako patite od neke srčane bolesti ili ste već pretrpjeli srčani udar. 

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

06-08-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

3.40 / 5   5
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: ventrikularna fibrilacija, fibrilacija ventrikula, ventrikularna tahikardija simptomi, elektrošokovi za srce, vertikularna fibrilacija, tahikardija ventrikularna, zastoj srca uzrokovan ljekovima, kolabirati od srece, kolabirati, fibrilacija ventrikla,