Visinska bolest – uzroci, simptomi i liječenje

Visinska-bolest

Visinska bolest je poremećaj kojeg predstavlja skup različitih znakova i simptoma uzrokovanih manjkom kisika na velikim visinama. Tijekom boravka na velikim visinama (najčešće iznad 2500 metara nadmorske visine), organizam doživljava različite promjene koje se mogu zakomplicirati i rezultirati nastankom visinske bolesti. Mnogi smatraju da je visinska bolest zapravo strah od visine (akrofobija), ali je riječ o potpuno različitim vrstama poremećaja.

Pojava-visinske-bolesti

Uzroci visinske bolesti

Penjanjem se atmosferski tlak smanjuje zbog čega dolazi do smanjenja raspoloživog kisika za disanje na velikim nadmorskim visinama. Svaki udisaj postaje teži jer sadrži sve manje molekula kisika što znači da osoba diše sve brže i dublje, a to može utjecati na tijelo na različite načine.

Krajnji učinak boravka na visokim nadmorskim visinama je povećanje koncentracije crvenih krvnih stanica u organizmu kako bi prenosile više kisika u tkiva. Također, visoka nadmorska visina i  niski tlak mogu uzrokovati istjecanje tekućine iz kapilara, što može rezultirati nakupljanjem tekućine u plućima i mozgu, a to može dovesti do opasnih i smrtonosnih oboljenja. Kako bi se to izbjeglo, ključna je adekvatna aklimatizacija.

Kada se javlja visinska bolest?

Visinska bolest se najčešće javlja tijekom planinarenja ili putovanja zrakoplovom. Na pojavu visinske bolesti mogu utjecati mnogi čimbenici kao što su:

  • brzina uspona – ako se osoba prebrzo penje, prije će doći do nastanka različitih promjena,
  • nadmorska visina – najčešće visina od 2500 metara i više utječe na razvoj visinske bolesti,
  • visina na kojoj osoba spava – trebalo bi spavati na nižim visinama,
  • individualna osjetljivost na visine – jako su važne individualne razlike jer dobra tjelesna forma ne znači otpornost na visinsku bolest, nego je čak i povećava jer se osoba često brže penje.

Aklimatizacija

Aklimatizacija je proces prilagođavanja tijela na promjene okoliša u kojem se nalazi. U ovom slučaju to znači da se tijelo mora prilagoditi na smanjene količine kisika, te da mora uravnotežiti promjene tjelesnih tekućina u organizmu.

Ljudi koji provode više vremena na visokim nadmorskim visinama se brzo prilagode, odnosno aklimatiziraju. Njihovo tijelo mijenja djelovanje osmotskog centra zbog čega dolazi do povećanja gustoće krvi i izlučivanja tekućine kroz bubrege. Međutim, za prilagodbu je potrebno čak nekoliko dana ili tjedana.

Aklimatizacija

Simptomi visinske bolesti

Već na visini od 1500 metara ljudi mogu osjećati određene fiziološke promjene, no one najčešće ne predstavljaju visinsku bolest. Pravi simptomi se javljaju tek kad osoba dođe na nadmorsku visinu od minimalno 2500 metara nadmorske visine. Neki od najčešćih simptoma koji se prvi javljaju su:

Simptomi se javljaju 6 – 12 sati nakon dolaska na visoku nadmorsku visinu, a mogu nestati nakon 2 – 3 dana ako osoba uzme odmor i prestane s penjanjem. Svi ovi simptomi su pokazatelji akutne visinske bolesti, najčešćeg i najjednostavnijeg oblika visinske bolesti koji se može razviti u teže oblike bolesti ako osoba nastavi s penjanjem.

Simptomi-visinske-bolesti

Visinska bolest – komplikacije

Kod većine ljudi se u početku razvije akutna visinska bolest koja predstavlja najjednostavniji oblik visinske bolesti koji se može riješiti poduzimanjem mjera kao što je uzimanje odmora i prestanak s penjanjem. Međutim, ako osoba ne posluša znakove koje joj tijelo daje i nastavi s penjanjem, može doći do razvoja težih oblika ove bolesti koji čak mogu uzrokovati smrt, a neke od tih vrsta su:

  • plućni edem zbog velike visine – ozbiljniji oblik visinske bolesti kod kojega dolazi do nakupljanja tekućine u plućima 24 – 96 sati nakon uspona na nadmorsku visinu od minimalno 2700 metara, a najčešći je kod muškaraca i djece u obliku iskašljaja koji je nerijetko krvav i uz povišenu tjelesnu temperaturu,
  • edem mozga zbog velike visine – jedan od najozbiljnijih oblika visinske bolesti kod kojega dolazi do nakupljanja tekućine u mozgu 24 – 96 sati nakon dolaska na visoku nadmorsku visinu, a prvi pokazatelji su poteškoće pri hodanju (ataksija), teške glavobolje, halucinacije, poremećaji prosuđivanja i opažanja,
  • edem zbog visine – oblik visinske bolesti koji je uzrokovan promjenom raspodjele soli u organizmu, zbog čega dolazi do oteklina šaka, stopala i lica pri buđenju na visokoj nadmorskoj visini,
  • subakutna visinska bolest – oblik visinske bolesti koje predstavlja stanje zatajenja srca zbog velikog nakupljanja tekućine u plućima, trbuhu i nogama,
  • kronična visinska bolest (Mongeova bolest) – vrsta visinske bolesti koja se razvija postupno kod ljudi koji mjesecima borave na visokim nadmorskim visinama ili pak žive na takvim mjestima, a često može rezultirati krvnim ugrušcima, zatajenjima srca i poteškoćama u kretanju.

Penjanje-na-visoke-nadmorske-visine

Liječenje visinske bolesti

Ako je riječ o akutnoj visinskoj bolesti, simptomi mogu nestati kroz jedan ili dva dana uz pijenje dovoljno dodatne tekućine. Međutim, ako je stanje teže, postoje neki lijekovi za visinsku bolesti koji mogu olakšati uspone na visoke nadmorske visine. Ibuprofen može olakšati samo s glavoboljom, a acetazolamid i deksametazon predstavljaju tablete protiv visinske bolesti koje mogu olakšati s mnogim gore navedenim simptomima, ali samo uz dovoljno uzimanja tekućine.

Međutim, vrste visinske bolesti kao što je plućni edem ili edem mozga mogu značajno ugroziti život osobe. Osobu nikako ne smijete ostaviti samo ako primijetite da se razvija neki od ovih oblika bolesti, a nužno je premještanje na nižu visinu. Lijek protiv visinske bolesti kod ovih oblika je nifedipin ili deksametazon čiji brzi učinci traju samo nekoliko sati, ali uz to svakako morate osobu spustiti na nižu nadmorsku visinu. Bilo kakvo odgađanje spuštanja osobe može rezultirati smrću.

Planinarenje

Oporavak od visinske bolesti

Nakon spuštanja na nižu nadmorsku visinu, ljudi s bilo kojim oblikom i vrstom visinske bolesti se oporavljaju, a taj oporavak je uglavnom kratkotrajan. U slučaju da ne dođe do oporavka, vrlo je vjerojatno u pitanju neki drugi problem u pozadini visinske bolesti kojeg treba dodatno istražiti stoga je nužan odlazak liječniku kako bi se precizno utvrdilo stanje osobe.

Visinska bolest – prevencija

Kako bi se potaknula aklimatizacija, odnosno proces prilagodbe tijela na visinu, potrebno je poduzeti određene mjere koje mogu pomoći osobi pri usponu na visoke nadmorske visine:

  • redovito uzimajte odmore pri usponu na visoke nadmorske visine,
  • nemojte se prebrzo penjati pogotovo ako osjećate da ostajete bez daha,
  • iznad 3000 metara je potreban odmor od minimalno jednog dana kako bi se nastavilo s penjanjem,
  • ako se penjete na visine iznad 3000 metara, visinu na kojoj spavate povećavajte samo 300 – 600 metara na dan,
  • uvijek imajte uz sebe lijekove koji mogu trenutno pomoći pri nastanku mogućih simptoma,
  • najbolji lijek protiv visinske bolesti kojeg trebate odmah uzeti je spuštanje na niže visine,
  • ako simptomi ne prolaze unatoč lijekovima ili odmoru, odgodite daljnje uspone i spustite se što prije.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

05-02-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

5 / 5   3
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: cijanoza,