Vrste epilepsije: Parcijalni epileptički napadaji

epilepsija

Parcijalni epileptički napadaji izbijaju iz jednog ograničenog mjesta koje može biti smješteno u različitim dijelovima kore mozga. To mjesto zovemo epileptički fokus ili žarište.

Jednostavni parcijalni napadaj (EPA)

Jednostavni parcijalni napadaji su oni koji zahvaćaju jednu stranu tijela ili dijelove te strane, suprotno od one iz koje izbijaju neuronski potencijali u mozgu. Simptomi napadaja ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen prejakim izbijanjem. Tipični simptomi mogu se javljati u vidu grčeva mišića (konvulzija koje se šire cijelim tijelom, tzv. motorički Jacksonov hod)) ili u vidu poremećenog osjeta (parestezija koje se mogu širiti s lica na ruke, a zatim i noge, tj. osjetni Jacksonov napad). Uz to, mogu se javiti:

Osoba tijekom jednostavnog parcijalnog napadaja ne gubi svijest, no može se steći takav dojam zbog poremećene funkcije govora. Svatko može dobiti jednostavni parcijalni napadaj. Pojava ovakvih napadaja rezervirana je za osobe s ozljedama glave, infekcijama mozga, moždanim udarima ili tumorom na mozgu. Mnogo puta je uzrok pojave jednostavnih parcijalnih napadaja nepoznat.

Većina ljudi je tijekom ove vrste napadaja svjesna gotovo svega što se događa oko njih, međutim ponekad se mogu učiniti ”zamrznutima” tijekom napadaja jer nisu u stanju odgovoriti drugima tijekom napadaja. Jednostavni parcijalni napadaji su uglavnom kratki, traju oko dvije minute.

Ponekad bolesnici opisuju i psihičke simptome poput:

  • Osjećaja da se radi o već doživljenoj situaciji iako je potpuno nova – deja vu
  • Osjećaja da se radi o novoj situaciji iako je već doživljena – jamais vu
  • Kognitivni poremećaji – depersonalizacija, derealizacija, poremećaj govora
  • Afektivni poremećaji poput straha, depresije, neodgovarajući osjećaj zadovoljstva, euforija
  • Iluzije – povećanje ili smanjenje vidljivih objekata
  • Halucinacije – doživljavanje nepostojećih događaja

U rijetkim slučajevima, bez generalizacije kada je napadaj obilježen grčevima mišića produžuje se na više sati ili dana i tada govorimo o Koževnikovljevoj epilepsiji. Svijest je prilikom napada također očuvana, a poslije napada je prisutna slabost udova (Toddova paraliza).

Nakon što napadaj prestane, osoba se obično može vratiti aktivnostima koje je radila prije napadaja. Međutim, jednostavni parcijalni napadaj može biti upozorenje ili aura prije snažne konvulzije odnosno jačeg napadaja koji uključuje gubitak svijesti.

EEG može ali i ne mora pokazati prisutnost napadaja, dok primjerice magnetska rezonanca može pomoći u otkrivanju temeljnog uzroka pojave jednostavnih parcijalnih napadaja. 

Terapija uključuje antiepileptike, posebne uređaje (deep brain stimulator – DBS, stimulator vagus živca), kirurške metode (resekcija fokalnog žarišta), te posebnu dijetnu terapiju. U slučaju pojave jednostavnog parcijalnog napadaja potražite liječničku pomoć kako bi se odredila prava dijagnoza i kako bi se započelo s adekvatnom terapijom.

Parcijalni napad epilepsije

Kompleksni parcijalni napadaj (CPA)

Kompleksni parcijalni napadaji vrlo su raznoliki, ovisno o tome koji moždani režanj je zahvaćen nekontroliranim izbijanjem neurona. Dijelimo ih na one s temporalnim (čine 50-70% svih napada), frontalnim (oko 30%), okcipitalnim (oko 8%) i parijetalnim ishodištem. Simptomi znatno variraju s obzirom na to koji je dio režnja zahvaćen. Svima je zajednički poremećaj svijesti u obliku smetenog stanja, te poremećaj memorije.

Najčešći uzroci epilepsije s kompleksnim parcijalnim napadima su:

  • Razvojni poremećaji (kortikalna displazija)
  • Hipokampalna skleroza
  • Vaskularna oštećenja
  • Tumori
  • Cističke promjene

Kompleksni parcijalni napadaji obično traju od 30 sekundi do 2 minute. Dulji se napadaji pojavljuju u slučaju generaliziranja s konvulzijama cijelog tijela. Kompleksni parcijalni napadaji najčešći su tip epilepsije kod odraslih osoba i najteže se kontrolira terapijom.

Na početku tipičnog temporalnog napadaja javlja se aura (predosjećaj). Aura se može sastojati od čudnog mirisa, okusa, zvuka ili vizualnog poremećaja, neobjašnjivog osjećaja tjeskobe ili straha te osjećaja da se sve čini užasno poznatim kao da se dogodilo prije ili se pak sve čini užasno nepoznatim. 

U ovakvom stanju osoba je dezorijentirana u svojoj osobnosti, vremenu i prostoru s brojnim raznolikim motornim automatizmima u vidu mljackanja, žvakanja, grimasiranja, pokreta svlačenja i oblačenja, otvaranja vrata i prozora, bezrazložnog napuštanja prostorije i mahnitog hodanja.Ovu vrstu napadaja osoba može doživjeti za vrijeme vožnje što je vrlo opasno jer može završiti smrtnim ishodom. 

Ponekad se bolesnici mogu žaliti na bolove u prsima ili  trbuhu koji se mogu pogrešno dijagnosticirati, tj. pripisati drugoj bolesti.

Također, prilikom složenih parcijalnih napadaja može doći do promjene osobnosti i svijesti, promjene seksualnog ponašanja kao i do raznih fenomena iluzija, halucinacija, prisjećanja ili neodgovarajućih emocija. Ovakvi napadaji najčešće traju kratko. Napadaji se mogu kombinirati i tada dolazi do višestrukih promjena karaktera u bolesnika. 

Bolesnici mogu izgledati kao da su budni, ali gube kontakt s okolinom i najčešće nisu svjesni svog ponašanja. Nakon napada, često su pospani, zbunjeni i žale se na glavobolju.

Za napade sa žarištem u frontalnom režnju karakteristične su posebne gestikulacije poput pedaliranja nogama, stepanja, udaranja nogama, nasilnog ili bizarnog ponašanja. Ti napadi često nastaju u spavanju i moguća je pojava toničkih grčeva tijekom napada.

Većina pacijenata se ne sjeća napadaja i može nastaviti s normalnim aktivnostima kao da se ništa nije dogodilo. U anamnezi bolesnika čest je nalaz febrilnih konvulzija u djetinjstvu.

Parcijalni napadaji koji se sekundarno generaliziraju

Parcijalni napadaji koji se sekundarno generaliziraju su oni koji počnu kao jedan od parcijalnih, a zatim, poslije kraćeg ili dužeg vremena se pretvaraju u jedan od oblika generaliziranih napadaja, najčešće u veliki epileptički napadaj (grand mal).

» Pročitajte više: Epilepsija – vrste, simptomi i liječenje

Članak uređen:

Izvori:

  1. Vesna Brinar i suradnici, Neurologija za medicinare, Medicinska naklada, Zagreb, 2009., odabrana poglavlja

  2. Duško Mardešić i suradnici, Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja

  3. Brain lobes, Mayo Clinic

Saznajte više o epilepsiji u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

4.38 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: prvi simptomi epilepsije, epileptički fokus, vrste jednostavnih mišića, VRSTE NAPADAJA EPILEPSIJE, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Vrste epilepsije: Parcijalni epileptički napadaji

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje