Bolovi nakon fizikalne terapije

Bolovi nakon fizioterapije

Bol je jedan od najčešćih simptoma zbog kojih se pacijenti javljaju fizioterapeutu, stoga se pacijenti često pitaju zašto ih boli nakon započinjanja fizioterapijskog procesa, tj. fizikalne terapije.

Ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje zato što je doživljaj boli subjektivan te ima svoju tjelesnu i psihološku komponentu. Stoga i uzrok boli, odnosno dijagnoza, igra ulogu u doživljaju same boli, kao i neka psihološka obilježja kao što su crte ličnosti i dr.

U pravilu, fizioterapija ne boli, i bolovi nakon fizioterapije nisu uobičajena pojava, uz izuzetak modaliteta fizioterapije koji su bolni, no prije započinjanja bolnih postupaka fizioterapeut će upozoriti pacijenta i detaljno mu objasniti postupak kako bi se pacijent pripremio i prilagodio situaciji s ciljem boljeg ishoda.

Također, neke od tih postupaka moguće je zamijeniti nekim drugim, manje bolnim ili bezbolnim postupcima, jer u fizioterapiji postoji niz koncepata i pristupa istoj dijagnozi, stoga postoji i mogućnost da se samim odabirom fizioterapijske intervencije utječe na potencijalnu pojavu boli. Odabir metoda fizioterapijske intervencije provodi se u dogovoru s pacijentom i sukladno postavljenim ciljevima tretmana.

Bol – peti vitalni znak

Iskustvo boli
Foto: Pexels

Često se kaže kako je bol peti vitalni znak (uz četiri glavna, krvni tlak, puls, tjelesnu temperaturu i disanje) jer već lokacija i intenzitet boli upućuju na potencijalne uzroke.

Bol je prema klasifikaciji IASP-a (International Association for the Study of Pain), neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem.

Iskustvo boli nastaje u mozgu kao rezultat složenog sustava obrade informacija s periferije. Uobičajeni opis osjetnog sustava započinje perifernim receptorima, nastavlja se nizom živaca i živčanih putova te konačno završava u mozgu.

Ovaj put širenja bolnog podražaja od mjesta ozljede do mozga naziva se bolni put i dijeli se u četiri faze:

  1. Transdukcija (podražaj) – faza poznata pod nazivom nocicepcija, odvija se na mjestu uzroka boli (npr. ozljeda, prijelom, pritisak na živac tumorom ili prolapsom intervertebralnog diska itd.).
  2. Transmisija (prijenos) – predstavlja ga periferni živac putem kojega se podražaj s nociceptora prenosi u leđnu moždinu.
  3. Modulacija (obrada) – dio je bolnog puta u leđnoj moždini. Na tom dijelu pomoću specijalnih mehanizama (uzlaznih i silaznih), vrši se modeliranje podražaja, podražaj se ublažava i transformiran (prerađen) putuje u centar za bol (talamus).
  4. Percepcija (svjesno doživljavanje) – dolazi do projekcije živčanih putova za prijenos boli u moždanu koru i svjesnog doživljavanja boli.

Vrste boli

Bol se prema trajanju dijeli na akutnu i kroničnu bol. Prema mehanizmu nastanka na organsku i psihogenu bol. Organska bol se dijeli na nocicepcijsku, somatsku i visceralnu te na neuropatsku bol.

Bolna fizikalna terapija

Bolna fizioterapija
Foto: Unsplash

U pravilu fizioterapijski postupci nisu bolni, dakle ako za vrijeme provođenja fizikalne terapije, ili nakon istih osjetite bol, obratite se svojem fizioterapeutu koji će vas nakon toga ponovno pregledati i provesti fizioterapijsku procjenu te ako je potrebno promijeniti plan i vrstu intervencije, odnosno terapije.

Kao što je ranije spomenuto, postoje određene fizioterapijske intervencije koje su vrlo često bolne, no važno je napomenuti da je ta bol prolazna i da je ili trenutna, odnosno da traje samo za vrijeme provođenja terapije, ili da je prisutna nedugo nakon prestanka provođenja terapije.

Također, često uzrok boli nije u samoj terapiji, već u uzroku boli, npr. ako pacijent ima kalcifikat u ramenu, odnosno kalcificirajući tendinitis, najčešće će se fizioterapijska intervencija započeti primjenom analgetskih procedura, no primjenjivat će se i ultrazvuk i terapijske vježbe što će vrlo vjerojatno zbog samog kalcifikata u tetivi mišića ramena i posljedičnoj upali, uzrokovati bol. Također primjenjivat će se i udarni val, s ciljem razbijanja kalcifikata, koji je redovito neugodan, a često i bolan.

Važno je napomenuti da ako je nekome određeni fizioterapijski tretman odnosno modalitet liječenja bolan, ne znači da je to primjenjivo na opću populaciju, tj. da je svima bolan.

U nastavku donosimo neke, često primjenjivane, a potencijalno bolne fizioterapijske postupke.

Udarni val

Izvantjelesni udarni valovi su u osnovi akustični impulsi generirani izvan tijela, ali mogu biti fokusirani unutar njega. Ti su valovi karakterizirani velikim pozitivnim pritiskom i malim negativnim pritiskom. Specifični su po brzom usponu vala i kratkom trajanju.

Mehanizam djelovanja ove metode ima dvije svoje sastavnice. Prva je smanjenje osjetljivosti receptora za bol, a s njom i smanjenje ukupne bolnosti. Druga i važnija je poticanje prirodnog procesa cijeljenja u tijelu, koji nedostaje upravo u kroničnih bolnih stanja.

Početkom 90-tih godina u liječenju raznih kroničnih stanja na mekim tkivima lokomotornog sustava počeo se primjenjivati udarni val (UV; engl. Extracorporeal shockwave therapy – ESWT)

Koristi se za liječenje simptomatskih bolesnika koji prolaze kroz kroničnu formativnu fazu s određenim radiološkim dokazima o taloženju kalcijeva depozita, odnosno kod pacijenata koji su u kroničnoj fazi neke upale i postoje dokazi stvaranja kalcifikata.

Bol u ramenu
Foto: Unsplash

Najčešće indikacije za primjenu udarnog vala:

  • lateralni epikondilitis (“teniski lakat“),
  • medijalni epikondilitis (“golferski lakat”),
  • patelarni apicitis (“skakačko koljeno”),
  • plantarni fascitis (“petni trn”),
  • medijalni tibijalni stres sindrom (“trkačka potkoljenica”),
  • sindrom rotatorne manžete,
  • tendinitis calcarea (“kalcifikat u ramenu“),
  • achillodynia (upala Ahilove tetive),
  • bolna prepona,
  • periostitis (“upala pokosnice”),
  • pseudoartroze (nesrasli lomovi kostiju).

Trigger point masaža

Trigger točke, odnosno točnije, miofascijalne trigger točke, česti su uzrok boli. Pritisak na njih zna biti poprilično bolan jer uzrokuje skraćenje mišićnih vlakana te često uzrokuje, uz bol u samoj točci, i referiranu bol, odnosno miofascijalna trigger točka u jednom mišiću može uzrokovati bol u drugom, udaljenom, dijelu tijela.

Npr. ako se trigger točka nalazi u mišiću trapeziusu, pritisak na nju uzrokovat će bol s lateralne (bočne) strane glave i vrata te će uzrokovati glavobolju. Često, aktivne miofascijalne trigger točke u području glave, vrata i ramena uzrokuju glavobolje. Te glavobolje su često tzv. tenzijske glavobolje, no i migrene, odnosno miješanje tenzijske migrenske glavobolje.

Obično su veličine iglene ušice pa sve do veličine graška. Nije ih uvijek lako pronaći. Mogu biti posljedica akutnog (sport) ili kroničnog preopterećenja mišića, anatomskih anomalija, psiholoških faktora (stres, strah), kroničnih infekcija, poremećaja metabolizma (nedostatak vitamina C i B6) ili su rezultat prekomjerne konzumacije kave ili alkohola.

Trigger točke mogu biti aktivne i latentne. Aktivne bole cijelo vrijeme – i u mirovanju, odašilju prenesenu bol u drugi dio tijela što može rezultirati lančanim aktiviranjem latentnih trigger točaka. Latentne ne uzrokuju prenesenu bol, već lokalnu – kada ih se pritisne ili pri naporu kada se mišić koji je zahvaćen njima aktivira. Mogu postati i aktivne, a aktivne se mogu vratiti u latentne.

Trigger point masaža
Foto: Pixabay

Svojstvo je trigger točaka da u aktivnom stanju “odašilju” bol u drugi dio tijela. Naime, živci koji javljaju osjećaj boli u nekoliko mjesta u tijelu se kod kralježnice spajaju u jedan veći živac, prije nego se nastavljaju protezati prema mozgu. Kako se ti signali spajaju, skroz je moguće da dolazi do pogrešnog dojma od kuda je originalan izvor boli. Dakle, nije da trigger točke doslovno fizički šalju bol na drugo mjesto, nego je naša percepcija takva.

Postojanje miofascijalnih trigger točaka utvrđuje educirani terapeut na temelju anamneze i palpacije mišića. Trenutno ne postoji siguran laboratorijski niti radiološki test kojim bi se mogle dijagnosticirati. Miofascijalne trigger točke vidljive su na posebnim tehnikama snimanja magnetske rezonance, odnosno specijalnim MR snimkama (sekvencama) te posebnim metodama prikaza ultrazvukom, no te metode se još istražuju.

Kako su trigger točke “zaključane” u skraćenim mišićnim vlaknima, cilj terapije je “otključati” mišićna vlakna. To se provodi tako što se djeluje na kontraktilni mehanizam mišićnih vlakana tzv. sarkomere.

Najčešće tehnike su Trigger Point Pressure Release i Spray and Stretch. Trigger Point Pressure Release provodi se preciznim i kontroliranim pritiskom prstom ili posebnim instrumentima na trigger točku pri čemu se pritisak postepeno povećava kako se točka opušta. Spray and Stretch tehnika je u kojoj se točka opušta brzohlapljivim hladnim sprejevima na mišić.

Sami postupak terapije nekim je pacijentima neugodan i bolan, no nakon terapije dolazi do popuštanja boli, a dan do dva nakon terapije moguće je da se osjeti napetost i osjetljivost dijela mišića gdje je sama trigger točka.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Jukić, M., Majerić Kogler, V., Fingler, M. (2011). Bol uzroci i liječenje. Zagreb: Medicinska naklada.
  2. Puljak, L., Sapunjar, D. (2014). Fenomen boli – anatomija, fiziologija, podjela boli. Split: Medicinski fakultet u Splitu.
  3. Persoli-Gudelj, M. (2014). Kako nastaje bol. Vaše zdravlje. 
  4. Merolla, G., Singh, S., Paladini, P., Porcellini, G. (2016). Calcific tendinitis of the rotator cuff: state of the art in diagnosis and treatment. Journal of Orthopaedics and Traumatology.
  5. ElShewy, M.T. (2016). Calcific tendinitis of the rotator cuff. World Journal of Orthopedics.
  6. Avancini-Dobrović, V., Pavlović, I., Frlan-Vrgoč, Lj., Schnurrer-Luke-Vrbanić, T. (2012). Klinička primjena ekstrakorporalnog udarnog vala u liječenju kalcificirajućeg tendinitisa ramena: fokusirani vs. radijalni udarni val. Medicina fluminensis.
  7. Myofascial Trigger Point Therapy – What Is It? National Association of Myofascial Trigger Point Therapists.

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Bolovi nakon fizikalne terapije

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.