Cushingov sindrom – uzroci, simptomi i liječenje

cushingov sindrom

Cushingov sindrom (hiperadrenokortizolizam ili hiperkortizolizam) je endokrini poremećaj koji se najčešće pojavljuje kada je tijelo izloženo visokim razinama hormona kortizola. Cushingov sindrom ime je dobio po američkom liječniku Harveyu Cushingu koji ga je ujedno i prvi opisao, davne 1932. godine.

Cushingova bolest (kušingova bolest) nije isto što i Cushingov sindrom. Cushing bolest je karakterizirana viškom steroidnih hormona u krvi. 

Cushingov sindrom može biti uzrokovan uporabom oralnih kortikosteroida i stanjem u kojem tijelo proizvodi previše kortizola. Previše kortizola može dovesti do pojave simptoma kao što su masne grbe između ramena, ljubičaste strije na koži, visok krvni tlak, povećanje tjelesne težine, a ponekad čak i dijabetesa.

Najčešći uzrok Cushingova sindroma je tumor hipofize koji stvara pretjeranu količinu hormona pod nazivom ACTH koji je zaslužan za stimulaciju nadbubrežne žlijezde. 

Kada se Cushingov sindrom uoči potrebno ga je odmah liječiti. Što se brže započne s procesom liječenja, šanse za oporavak su izglednije.

cushingov sindrom

Simptomi Cushingovog sindroma

Simptomi Cushingova sindroma većinom se javljaju u periodu od nekoliko mjeseci. Jedan od prvih simptoma koji se manifestiraju je debljanje lica i tijela. Cushing sindrom se ne pojavljuje često, većinom pogađa osobe koje su duži vremenski period primale kortikosteroidnu terapiju

Najčešći simptomi uključuju progresivnu pretilost i kožne promjene kao što su:

  • povećanje tjelesne mase, posebice u licu i oko središnjeg i gornjeg dijela tijela,
  • ljubičaste strije na tijelu,
  • stanjivanje kože,
  • sporo zarastanje kože,
  • akne.

Žene s Cushingovim sindromom također mogu doživjeti:

  • hirzutizam (pojava dlaka na licu),
  • nepravilnost ili odsutnost menstrualnog ciklusa,
  • produbljivanje glasa. 

Muškarci s Cushingovim sindromom mogu doživjeti sljedeće promjene: 

Drugi simptomi uključuju:

Primjenjujete li kortikosteroide ili ne, sumnjate li na Cushingov sindrom obratite se vašem liječniku koji će odlučiti o daljnjem dijagnostičkom postupanju.

Adisonov sindrom odnosno Adisonova bolest kronično je stanje koje se javlja kao posljedica obostranog razaranja kore nadbubrežnih žlijezda. U većini slučajeva se manifestira obostranom atrofijom. Uzrok ove bolesti nije u potpunosti razjašnjen.

cushing

Uzroci Cushingovog sindroma

Vaš endokrini sustav sastoji se od žlijezda koje proizvode hormone koji reguliraju procese u vašem tijelu. Te žlijezde nazivamo nadbubrežnim žlijezdama, a one su hipofiza, štitnjača, gušterača, jajnici (u žena), testisi (kod muškaraca).

Vaše nadbubrežne žlijezde proizvode brojne hormone, uključujući i kortizol, koji pomaže regulirati krvni tlak i čuva kardiovaskularni sustav, no njegova pretjerana proizvodnja može dovesti do Cushingovog sindroma.

Uloga kortikosteroida u organizmu

Kortikosteroidi imaju isto djelovanje kao ono kad organizam proizvodi previše kortizola. Vaš liječnik vam može propisati kortikosteroide za liječenje upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa, astme ili kako bi se spriječilo odbacivanje transplantiranog organa.

Budući da su kortikosteroidi potrebni za liječenje tih bolesti, povećana proizvodnja kortizola se može dogoditi što može dovesti do Cushingovog sindroma.

Osoba također može razviti Cushingov sindrom tijekom ubrizgavanja kortikosteroida što će povećati vjerojatnost sindroma, dok kod kortikosteroida za inhaliranje kao naprimjer kod astme, postoje male šanse za razvoj sindroma.

Kortizol je hormon koji ima vitalnu važnost. Sudjeluje u sljedećim procesima:

  • pomaže u regulaciji krvnog tlaka, 
  • pomaže u regulaciji imunološkog sustava, 
  • pomaže u uspostavljanju normalne razine inzulina, 
  • pomaže organizmu prilikom stresnih situacija. 

Hiperprodukcija kortizola

Hiperprodukcija kortizola je stanje kod kojeg tijelo proizvodi previše kortizola. U tom slučaju Cushingov sindrom se može odnositi na:

  • Tumor hipofize (adenom hipofize) – nekancerozni tumor koji se nalazi na bazi mozga te potiče nadbubrežne žlijezde da proizvode višak kortizola.
  • ACTH (adrenokortikotropni hormon) – kortikotropin peptidni hormon koji se stvara u hipofizi, stimulira stvaranje i izlučivanje kortizola.
  • Bolest nadbubrežne žlijezde – višak kortizola koji ne ovisi o stimulaciji ACTH-a.
  • Genetika – rijetko, osoba može genetski naslijediti Cushingov sindrom.

 kušingov sindrom

Cushingov sindrom dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze Cushingovog sindroma potreban je objektivan pregled i uzimanje anamneze. Simptomi su većinom tipični te je dijagnozu relativno lako postaviti, međutim Cushingov sindrom nije često oboljenje i kao takvog ga često bez dodatne medicinske obrade nije moguće sa sigurnošću dijagnosticirati.

Laboratorijski testovi podrazumijevaju mjerenje razine kortizola u urinu, kortizola u serumu te deksametazon test. U nekim slučajevima je potrebno pristupiti magnetskoj rezonanci i scintigrafiji.

Cushingov sindrom liječenje

Tretmani liječenja Cushingovog sindroma su osmišljeni kako bi smanjili visoku razinu kortizola u tijelu. Koji tretman je najbolji za vas ovisit će o vašem stadiju sindroma, a u nastavku vam donosimo neke od metoda liječenja Cushingovog sindroma.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma kortikosteroid, vaš liječnik će najvjerojatnije smanjiti dozu kortikosteroida. Moguće je da će vam biti propisan nonkortikosteroid koji će smanjiti dozu ili eliminirati višak kortikosteroida u organizmu.

Nemojte smanjivati dozu kortikosteroida na svoju ruku, uvijek se posavjetujte s liječnikom.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma tumor, liječnik vam može preporučiti kirurško odstranjivanje tumora. Tumor hipofize obično uklanja neurokirurg, a postupak se najčešće obavlja kroz nos. Nakon operacije, liječnik će vjerojatno propisati lijekove koji će vratiti razinu kortizola u normalu.

U slučaju da kirurg ne može odstraniti tumor hipofize, obično će vam preporučiti radioterapiju, osim toga, zračenje se može koristiti i kod osoba koje nisu kandidati za operaciju.

Ako liječnik smatra da operacija i zračenje nisu sigurni za vas ili vam nisu pomogli, on vam može propisati lijekove. Osim toga, liječnici ponekada preporučuju lijekove prije operacije kako bi poboljšali izglede operacije.

Ako osjetite simptome za koje znate ili sumnjate da upućuju na Cushingov sindrom, odmah se obratite liječniku bez odgađanja, šanse za izlječenje su veće ako se sindrom uoči ranije.

Cushingov sindrom dijeta

Osobe koje pate od Cushingovog sindroma imaju povećan rizik obolijevanja od drugih bolesti te nastajanja drugih zdravstvenih problema kao što su: gubitak koštane mase, visoki krvni tlak, dijabetes, povišena razina kolesterola u krvi itd.Iz prehrane je potrebno izbaciti namirnice koje sadrže bijelo brašno, kofein, alkohol, šećer i stol.

Donosimo vam popis namirnica koje su korisne u borbi protiv Cushingovog sindroma: 

  • Sirova prehrana je odličan izbor u slučaju Cushingovog sindroma budući da može spriječiti komplikacije i olakšati simptome.
  • Namirnice bogate kalcijem: mlijeko, kelj, špinat, raštika, sjemenke sezama, organski jogurt.
  • Namirnice bogate vitaminom D: losos, sardina, tuna, mlijeko, jaja.
  • Namirnice bogate vitaminom K: kupus, cvjetača, kopriva, rajčica, grašak, soja, mrkva, žumanjak, sirup od melase, morska trava, alge, riblje ulje.
  • Plodovi mora, koštunjavo voće, sjemenke, sve mahunarke, avokado, kokosovo ulje, maslinovo ulje, mliječni proizvodi, organsko meso, pivski kvasac, riba. 

Ako želite kontrolirati učinak stresa na vaš organizam trebali biste početi s umjerenim tjelesnim aktivnostima kao što su hodanje (kada je god to moguće), vožnja biciklom, plivanje, vježbanje uz lagane utege, joga i sl.

Previše vježbe može samo dodatno narušiti vaš zdravstveni status te može loše utjecati na vaše hormone. Prije nego počnete vježbati posavjetujte se s vašim liječnikom. Za sam početak odaberite vježbe uz koje se nećete pretjerano iscrpiti. Pokušajte pronaći aktivnosti koje uključuju kretanje, a u kojima možete uživati.

Neovisno o tome kojim se poslom bavite i koji vam je primarni cilj u životu uvijek osigurajte svojem organizmu dovoljno odmora. Nedostatak sna značajno utječe na sve funkcije, a ponajviše one za koje su zaslužni hormoni. 

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.78 / 5   9
Facebooktwitterpinterestmail
13-12-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: cushingov sindrom, kusingov sindrom, cushingova bolest, kušingov sindrom simptomi, kusingova bolest simptomi, kušingova bolest, kusingov sindrom iskustva, cushingov sindrom dijeta, Cushing sindrom, Kushingov sindrom,