Kada je opravdano tražiti bolovanje i u kojim situacijama imamo pravo na bolovanje ako sami nismo bolesni (bolest djeteta, supružnika, roditelja)?

Privremena nesposobnost za rad

Bolovanje je zakonom utvrđen institut kojim izabrani liječnik zaposlenom bolesniku utvrđuje privremenu nesposobnost ili spriječenost za rad za vrijeme kojeg bolesnik unatoč izostanku s posla ima pravo na naknadu plaće.

Početak bolovanja može utvrditi isključivo izabrani liječnik (obiteljski liječnik ili ginekolog), odnosno liječnik koji službeno mijenja izabranog liječnika (npr. kad je izabrani liječnik na godišnjem odmoru).

Bolovanje se otvara zaposlenoj osobi za koju izabrani liječnik na temelju pregleda ili medicinske dokumentacije utvrdi da je zbog trenutnog zdravstvenog stanja privremeno nesposobna za rad. Pri tome treba naglasiti da isto zdravstveno stanje kod radnika različitih zanimanja ne mora nužno biti istovjetno ocijenjeno kao razlog za otvaranje bolovanja.

Privremena nesposobnost za rad - bolovanje

Primjerice, teža promuklost predstavljat će privremenu nesposobnost za rad predavaču ili opernoj pjevačici, ali ne nužno i komunalnom radniku. Prijelom prsta na ruci neće možda nužno predstavljati privremenu nesposobnost za rad turističkom vodiču, ali će sigurno predstavljati radniku u vinogradu.

Stoga je pri procjeni privremene nesposobnosti bolesnika za rad osim samog zdravstvenog stanja pacijenta neophodno u obzir uzeti i radno mjesto bolesnika, odnosno opis njegova posla.

Osim zbog privremene nesposobnosti za rad uslijed vlastite bolesti ili komplikacija u trudnoći, bolovanje se može otvoriti i u drugim specifičnim situacijama određenima zakonom:

  • zbog izoliranja osobe kao kliconoše ili pojave zaraze u njegovoj okolini,
  • zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO),
  • ukoliko je osoba određena za pratitelja osigurane osobe upućene na liječnički pregled ili liječenje u ugovornu zdravstvenu ustanovu HZZO-a, a koja se nalazi izvan mjesta prebivališta/boravišta osigurane osobe koja se upućuje,
  • ukoliko je osoba određena da njeguje oboljelog člana uže obitelji.

Bolovanje radi njege oboljelog člana uže obitelji

U skladu sa zakonskim odredbama osoba ima pravo na bolovanje u slučaju utvrđene potrebe za njegom oboljelih članova uže obitelj.

Pod članove uže obitelji zakon ubraja djecu (vlastitu, usvojenu, pastorčad te djecu koja su na temelju rješenja nadležnog tijela povjerena osobi na odgoj i čuvanje) i supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera), ali ne i roditelje. S obzirom na takvu zakonsku definiciju, osoba ne može ostvariti pravo na bolovanje radi njege bolesnog roditelja.

U slučaju bolesti djeteta do navršene 7. godine života roditelj ima pravo na bolovanje do najviše 60 dana za svaku utvrđenu bolest, a za dijete od 7. do navršene 18. godine života do najviše 40 dana.

U slučaju teške bolesti punoljetnog djeteta ili supružnika osoba ima pravo na bolovanje do najviše 20 dana za svaku utvrđenu bolest.

Dužinu trajanja bolovanja zbog njege djeteta ili supružnika određuje izabrani liječnik na temelju zdravstvenog stanja primatelja njege, ali ne duže od zakonom propisanog najdužeg trajanja. Kako se u najvećem broju slučajeva ovakvo bolovanje otvara radi akutnih bolesti primatelja njege, vrijeme do ozdravljenja ipak nije dugo i ne zahtjeva duži izostanak s posla davatelja njege.

Kod prava na bolovanje radi njege djeteta važno je istaknuti da to pravo ne mogu istovremeno koristiti oba roditelja. Dapače, pravo na bolovanje radi njege djeteta roditelj može ostvariti pod uvjetom:

  • da drugi roditelj nije nezaposlen,
  • ko živi sam s djetetom (npr. samohrani ili rastavljeni roditelj),
  • da istovremeno ne koristi to pravo za drugo dijete,
  • da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Dužnosti oboljele zaposlene osobe

Kada se govori o bolovanju najčešće se sve svodi na prava bolesnika, a vrlo rijetko se spominju dužnosti bolesnika u svezi s ostvarivanjem tih prava. Međutim, pravila su jednostavna i jasna. Radnik je dužan:

  • javiti se izabranom liječniku unutar 3 dana od početka bolesti, odnosno najkasnije 3 dana od prestanka razloga koji su ga u tome sprječavali (npr. zbog bolničkog liječenja),
  • pravilno uzimati propisanu terapiju, pridržavati se preporuka izabranog liječnika i svojim ponašanjem pridonijeti što skorijem ozdravljenju,
  • odazvati se na pregled izabranom liječniku, liječniku kontroloru HZZO-a i tijelu HZZO-a ovlaštenom za kontrolu bolovanja.

Nepridržavanja ovih pravila rezultira gubitkom prava na naknadu plaće unatoč bolesti i privremenoj nesposobnosti za rad.

Radnik kojemu je otvoreno bolovanje dužan je i poslodavca čim prije obavijestiti o privremenoj nesposobnosti za rad. Najkasnije u roku od 3 dana dužan je poslodavcu dostaviti potvrdu izabranog liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

U slučaju opravdanog razloga koji bi ga u tome sprječavao, radnik je dužan to učiniti najkasnije u roku od 3 dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome sprječavao.

Gubitak prava na naknadu plaće

Bolesnik gubi pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i u sljedećim slučajevima:

  • ako je namjerno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
  • ako namjerno sprječava ozdravljenje, tj. osposobljavanje za rad,
  • ako za vrijeme bolovanja radi,
  • ako bez suglasnosti izabranog liječnika otputuje iz mjesta prebivališta/boravišta,
  • ako na drugi način zlorabi privremenu nesposobnost za rad.

Ozljeda na radu

Ozljeda na radu je ozljeda koja je nastala kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada i obavljanja poslova na osnovi kojih je radnik osiguran u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno koja je nastala na vrijeme redovitog puta od stana do mjesta rada i obratno.

Prijavu ozljede na radu podnosi poslodavac po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog/oboljelog radnika. Kao sastavni dio prijave ozljede na radu predaje se i izvješće izabranog liječnika o nastaloj ozljedi koju izabrani liječnik može sastaviti na temelju neposrednog pregleda ozlijeđenog radnika ili na temelju medicinske dokumentacije (npr. ako je radnik nakon nesreće pregledan u bolnici). Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu provodi HZZO.

 U slučaju priznate ozljede na radu radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu za cijelo vrijeme trajanja bolovanja, kao i pravo na naknadu putnih troškova nastalih odlaskom na preglede i liječenje bolesti koja je priznata ozljeda na radu.

Prestanak radnog odnosa za vrijeme bolovanja

Radnik zaposlen na određeno vrijeme kojemu za vrijeme bolovanja istekne ugovor o radu, a kojemu je privremena nesposobnost za rad utvrđena najmanje 8 dana prije isteka ugovora o radu, može ostati na bolovanju do okončanja privremene nesposobnosti za rad, a najduže 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. 

 U slučaju prestanka ugovora o radu radniku koji je na bolovanju radi priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, radniku pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost.

Članak uređen:

Ocjenite članak

4.83 / 5   12

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: bolovanje zbog bolesnog djeteta, kada radnik ide na bolovanje zbog djeteta, kako dobiti lažno bolovanje, njega člana obitelj bolovanje, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Kada je opravdano tražiti bolovanje i u kojim situacijama imamo pravo na bolovanje ako sami nismo bolesni (bolest djeteta, supružnika, roditelja)?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje