Kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije?

Koronavirus ili COVID-19

Zaraza koronavirusom (COVID-19), koja je prešla u globalnu pandemiju, jedan je od većih izazova s kojim se moderno čovječanstvo susrelo.

Unatoč velikom tehnološkom napretku i brojnim medicinskim dostignućima u odnosu na stoljeća iza nas, ljudski rod je i dalje jako podložan svom starom neprijatelju – zaraznim bolestima, u ovom slučaju, koronavirusu. Upravo zbog toga je potrebno da svaki čovjek učini svoj udio u borbi protiv ove bolesti kako bi se zajedničkim snagama naš život vratio u normalu. 

Što mogu napraviti da pomognem u borbi protiv koronavirusa?

Za početak, smanjiti socijalne kontakte, odnosno prakticirati social distancing. Virus ima veliku sposobnost ostajanja na umjetnim površinama i način prijenosa među ljudima je bliska međusobna interakcija, stoga je od ključne važnosti smanjiti broj dnevnih kontakata na minimum da bi se mogao suzbiti prijenos ove bolesti. Ako nije od presudne važnosti da izlazite iz kuće, ostanite doma.

Ne širiti fake news i paniku na društvenim mrežama. Informacije valja potražiti od stručnjaka i na službenim stranicama i relevantnim izvorima poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, njihovog broja 113 koji je namijenjen građanima koji imaju pitanja vezana uz zarazu koronavirusom te se držati preporuka Hrvatskog stožera za civilnu zaštitu koji na dnevnoj bazi obavještava javnost.

Naš se zdravstveni sustav u kategorijama znanja i spremnosti liječničkog kadra te opremljenosti bolnica i ustanova Domova zdravlja može mjeriti s drugim državama Europe i svijeta. Stoga je bitno naglasiti da današnja kriza koronavirusom može dovesti u pitanje funkcioniranje bilo kojeg zdravstvenog sustava na svijetu. Zato je sad, bitnije nego ikad, držati se epidemioloških mjera u vidu pojačanih higijenskih mjera te u slučaju potrebe za liječničkom pomoći.

Bitno je iskreno odgovoriti na sva pitanja koja se postavljaju (vezana uz postojeće simptome te putovanja u strane zemlje u zadnjih nekoliko tjedana i za kontakte s onima koji su putovali u zemlje označene visokim rizikom za koronavirus) jer se tako može smanjiti broj medicinskog osoblja koji mora u samoizolaciju s obzirom na to da je veća potreba za medicinskom pomoći i postojeći kadar je na rubu snaga. 

Smanjivanje broja zaraženih

Ovaj graf pokušava dočarati važnost pridržavanja izrečenih epidemioloških mjera, mjera samoizolacije te smanjivanja socijalnih kontakata. Ako se mjera ljudi pridržavaju, dolazi do tzv. izravnavanja krivulje broja oboljelih i zaraženih te će se tako sustav moći kvalitetnije pobrinuti za svakog bolesnika, nitko neće ostati bez potrebnog respiratora i krajnji rezultat će biti povoljniji. 

U nastavku teksta slijedi kada posumnjati na koronavirus infekciju i kako je razlikovati od prehlade, gripe i alergije.

COVID-19 – opći podaci

Infekcija novopronađenim koronavirusom koji je WHO nazvao SARS-CoV-2 uzrokuje bolest nazvanu COVID-19. Genetski se taj virus može usporediti s onim koji je 2002. godine uzrokovao epidemiju u Kini.

Koronavirusi su poznati virolozima i inače uzrokuju blage respiratorne infekcije, poput prehlade, te se na čovjeka prenose preko životinja. Zbog mutacija u proteinima virusa koji mu omogućuju bolji prijenos i mogućnost zaraze s čovjeka na čovjeka, teže kliničke slike koja ponekad uključuje i potrebu za respiratorom za pomoć u održavanju disanja, ovaj vrsta virusa predstavlja izazov.

Virus se širi pretežito kapljičnim putem, iz respiratornih sekreta zaraženih osoba. To uključuje kihanje, kašljanje, pljuckanje. Zbog toga je bitna minimalna distanca između ljudi od 2 metra. Maska je najvažnija za one koje imaju simptome da ne ugroze druge ljude, oni koji su asimptomatski nemaju potrebe nositi masku, osim iz psiholoških razloga.

Istraživanja su pokazala da virus ostaje i do nekoliko dana (3) na umjetnim materijalima poput plastike i željeza, na kartonu ne ostaje dulje od jednog dana, a na bakru do nekoliko sati. Virus ostaje dugo i na podlozi po kojoj hodamo. Iz tog je razloga izrazito bitno prati ruke sapunom (sapun deaktivira virus jer mu destabilizira lipidni dvosloj) te oprati obuću nakon što uđemo u kuću i ne hodati po kući u obući u kojoj smo boravili vani.

Za zdrave sluznice, koje su prva crta obrane od svih infekcija, potrebno je držati prostoriju dovoljno ovlaženom.

Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije SARS-CoV-2 između 1 – 14 dana (vrijeme između trenutka izlaganja virusu i pojave simptoma). Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus iako nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Pridržavanjem higijenskih i epidemioloških mjera mogućnost zaraze s čovjeka na čovjeka je minimalna. 

Pranje ruku
Foto: Pixabay

COVID-19 – simptomi

Koronavirus izaziva simptome slične gripi, kao što su:

  • povišena tjelesna temperatura,
  • kašalj,
  • otežano disanje,
  • bolovi u mišićima,
  • umor.

Rjeđe se mogu pojaviti sljedeći simptomi: mučnina, povraćanje, smanjen apetit, grlobolja, glavobolja, proljev i anosmija (gubitak njuha). Kao što je vidljivo iz simptoma, klinička slika je raznolika, a moguće je da pacijent i nema nikakvih simptoma.

Sumnja na infekciju koronavirusom postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji (preuzeto s koronavirus.hr):

1. Akutna respiratorna infekcija (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah bez obzira zahtijeva li hospitalizaciju.

2. Tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija:

a.) bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem infekcije koronavirusom 

ili

b.) boravak u zahvaćenom području.

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta, a osobe koje boluju od kroničnih bolesti i starije osobe podložnije su težim oboljenjima.

Klinička slika kod djece, po zasad pristupnim podacima, najčešće je blaga. 

Dijete s kirurškom maskom
Foto: Pexels

COVID-19 – dijagnoza

Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze, kliničke slike, fizikalnog pregleda laboratorijskih, mikrobioloških i po potrebi radioloških pretraga.

Anamnezom i statusom liječnik može odmah posumnjati na COVID-19 ako imate neke otprije navedenih simptoma i(li) zadovoljavate epidemiološke kriterije. Bitno je biti potpuno iskren u davanju podataka pri razgovoru s liječnikom.

Slušanjem pluća moguće je ponekad čuti karakterističan nalaz za intersticijsku upalu pluća.

Laboratorijskim pretragama moguće je utvrditi smanjen broj leukocita i limfocita, povišenu razinu D-dimera, LDH, i jetrenih enzima.

Radiološkim pretragama (RTG i CT) je moguće utvrditi upalne infiltrate i tzv. staklasto zamućenje sa zadebljanjem interlobularnih septi.

Mikrobiološka potvrda bolesti vrši se izolacijom virusa u staničnoj kulturi iz uzoraka respiratornog sustava (kod preboljelih moguće je i pozitivan nalaz u stolici) metodom lančane reakcije polimeraze (PCR).

COVID-19 – liječenje

Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Unatoč brojnim spekulacijama, kliničkim studijama nije potvrđen povoljan učinak nijednog lijeka koji bi mogao biti izbor za borbu protiv COVID-19. Umjesto toga, pristup liječenju je kao i u mnogim drugim virusnim bolestima, simptomatski i suportivni.

U simptomatsku terapiju spadaju oni lijekovi koji reduciraju simptome koje bolesnik osjeća (snizuju vrućicu, smanjuju bolove u mišićima), a u potpornu (suportivnu) terapiju spadaju terapija kisikom, infuzija, primjena antiviralnih lijekova i drugih lijekova koji mogu promijeniti upalni odgovor organizma.

Ako ste kod kuće, bitno je ojačati vlastiti imunitet, uzimati vitamin C i dovoljno tekućine za rehidraciju te mirovati.

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, ali su uloženi veliki napori i resursi da se ono otkrije.

Ako primijetite respiratorne simptome poput kašlja, kratkog daha, umora, visoke temperature, nemojte ići u ordinaciju, nego nazovite svog obiteljskog liječnika ili epidemiologa. U tablici su navedeni brojevi dežurnih epidemiologa po županijama.

Brojevi dežurnih epidemiologa
Foto: HZJZ

Prehlada

Obična prehlada (common cold) je akutna, najčešće virusna upala sluznice nosa koja ponekad zahvaća i ždrijelo. To je vrlo blaga bolest u kojoj povišena temperatura nije izražena.

Prisutna je hunjavica i kihanje, začepljen nos te osjećaj suhoće ždrijela, pečenje očiju, a može se pojaviti i zaglušenost s blagim bolovima u uhu. Obična prehlada najčešća je bolest čovjeka uopće, od koje odrasli obole 3 do 5 puta na godinu, a djeca i do 10 puta. 

Gripa

Influenca ili gripa akutna je infektivna bolest dišnoga sustava koju uzrokuju virusi influence A, B, C. Lako se prenosi i pojavljuje se u manjim ili većim epidemijama gotovo svake zime. Inkubacija je vrlo kratka, 1 – 3 dana.

Bolest nastupa naglo, karakterizirana visokom temperaturom (nekad i iznad 40°C), umorom, bolovima u mišićima (posebno nožni i leđni mišići) i zglobovima, glavoboljom, suhim kašljem.

Influenca je praćena brojnim komplikacijama, među kojima su upale pluća vrlo česte i osobito teške. Sam tijek bolesti ovisi o tipu virusa, koliko je on patogen te je li osoba već preboljela gripu i razvila određenu imunost. Iako je gripa u pravilu teška bolest, za nju postoje lijekovi i cjepivo.

Alergija

Alergijski rinitis je upalna, neinfektivna bolest nosne sluznice koja nastaje iritacijom određenog čimbenika. Vodeći simptomi su: začepljen nos, kihanje, curenje iz nosa, sekrecija niz ždrijelo, smetnje njuha te glavobolja. Ako imate slične simptome svake godine u ovo doba, onda se vjerojatno radi o alergiji. 

Razlike između koronavirusa i drugih bolesti

Raznolika klinička slika zaraze koronavirusom i činjenica da neki ljudi mogu biti bez simptoma mogu otežati prepoznavanje ove bolesti. Kihanje nije simptom COVID-19, a ako primijetite novonastali kratak dah i stezanje u prsima, javite se svom obiteljskom liječniku.

Vrlo je bitno pratiti sve simptome jer njihova pojava može pomoći liječniku u dijagnostici i potrebnom liječenju između bolesti koje se inače redovito pojavljuju u populaciji.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Begovac, J. i suradnici. (2006). Infektologija (odabrana poglavlja). Profil International.
  2. Bumber, Ž. i suradnici. (2004). Otorinolaringologija (odabrana poglavlja). Naklada Ljevak.
  3. Wilkinson, I. B. i suradnici. (2017). Oxford Handbook of Clinical Medicine (odabrana poglavlja). Oxford University Press.
  4. Curly, B. (2020). Not Sure You Have COVID-19? Here Are the Symptoms for Coronavirus, Flu, and Allergies. Healthline.
  5. Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanom novim koronavirusom COVID-19. Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
  6. Najčešća pitanja i odgovori. Koronavirus.hr.
  7. Doremalen, N. i suradnici. (2020). Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1. The New England Journal of Medicine.
  8. Coronavirus. World Health Organization.

Saznajte više o tome kako ublažiti prehladu i gripu u našem vodiču

Saznajte više o alergijama u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

4.88 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje