Kardiovaskularne bolesti – intervju s dr. Milanom Nedeljkovićem

Ako se ne poduzmu ozbiljniji koraci, od kardiovaskularnih bolesti će do 2050. godine umrijeti više od 30 milijuna ljudi u svijetu, upozoravaju stručnjaci. Već sada ta brojka prelazi 17 milijuna, u Europi svake godine umre dva milijuna ljudi. 

Zašto je postotak oboljelih od kardiovaskularnih bolesti toliko visok i što se može učiniti po pitanju prevencije, objašnjava prof. dr Milan Nedeljković.

– Glavni faktori rizika su generalno neprimjerena prehrana koja dovodi do pojave masnoća u krvi i povišenog kolesterola, a u daljnjem razvoju događaja i do nastanka ateroskleroze. Stres je, također, važan faktor koji utječe na nastanak ozbiljnih oboljenja kardiovaskularnog sustava sa infarktom srca i moždanim udarom kao konačnim ishodom tijeka bolesti.

Za nastanak infarkta u velikoj mjeri odgovorna je i genetika, povišeni krvni tlak, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti… Ono što zabrinjava je saznanje da do pojave infarkta i moždanog udara više ne dolazi isključivo u zreloj dobi, već se javlja i u tridesetim godinama.

Što podrazumijeva brzo i adekvatno zbrinjavanje bolesnika za koga se sumnja da ima infarkt?

– Kada čovjek osjeti konstantnu bol u grudima, za manje od pet minuta treba tražiti dolazak hitne pomoći. Hitna pomoć u roku od deset minuta treba, na osnovu EKG-a i simptoma koje osjeća pacijent, postaviti dijagnozu i proslijediti ga u nadležnu ustanovu.

Ako se infarkt dogodi na nepristupačnom terenu gdje se ne može prići vozilom, važno je da se pacijent u roku od dva sata dopremi u najbližu zdravstvenu ustanovu. Tada dobiva takozvanu trombolitičku terapiju kako bi se spriječilo daljnje propadanje srčanog mišića i za najduže 24 sata prebacuje se u visokospecijaliziranu ustanovu radi nastavka liječenja.

Tko ima veći rizik od infarkt, žene ili muškarci?

– Do menopauze žene su od kardiovaskularnih oboljenja zaštićene ženskim spolnim hormonima estrogenom i progesteronom. Kasnije, međutim, zbog njihovog iščezavanja, imaju isti rizik da obole kao i muškarci. Zapravo, trebaju se čuvati aterosklerotskih promjena u krvnim žilama i kontrolirati ih, kao i da redovno provjeravaju razinu kolesterola, koji ne smije biti povišen.

To je vrlo važno, jer, na primjer, ateroskleroza nastaje onog trenutka kada se žila ošteti kristalima kolesterola i masnih kiselina. Na mjestu gdje postoji oštećenje počinju se taložiti masti i kalcij, i na taj način počinje starenje krvne žile.

Ovaj proces počinje vrlo rano, točnije od našeg rođenja. Istraživanja su pokazala da bebe na svijet dolaze sa već postojećim masnim naslagama na unutrašnjem sloju zida krvnih žila. Proces taloženja plaka, brže ili sporije, nastavlja se ovisno o nasljednom faktoru, načinu života, prehrani i životnim navikama. Zapravo, kaže se da je čovjek star onoliko koliko su mu stare krvne žile. Čak i ako netko kalendarski ima 25 godina, stanje krvnih žila može izgledati kao da je riječ o četrdesetpetogodišnjaku.

Kada se ateroskleroza najčešće javlja?

– Ateroskleroza se u početnoj fazi vrlo teško otkriva, jer prohodnost krvne žile nije u potpunosti narušena. Formiranje ateromatoznog plaka može potrajati godinama, jer za taloženje kalcija koje smanjuje elastičnost krvnih žila treba vremena.

Tek nakon toga dolazi do nedovoljne prokrvljenosti srca, mozga, kao i ostalih organa. Simptomi u vidu zamaranja, malaksalosti i bolova pokazuju da je aterosklerotski proces već prilično odmakao.

Ateroskleroza

Može li se ovo stanje, ipak kontrolirati?

– Obavezno treba dva puta godišnje obaviti kompletne laboratorijske analize koje pokazuju razinu lošeg i ukupnog kolesterola, trigliceride, lipidni status ili glikemiju. Na osnovu ovih parametara i saznanja je li određena osoba pušač, muškarac ili žena, može se odrediti da li spada u grupu nisko, srednje ili visoko rizičnih pacijenata. Ove analize pokazuju i treba li obaviti neku drugu dijagnostičku proceduru.

U svakom slučaju, osobe sa aterosklerozom moraju promijeniti svakodnevne navike. To znači da se trebaju pravilno hraniti, izbjegavati svinjsko meso i namirnice bogate zasićenim mastima.

Trebaju jesti ribu, pileće, kao i pureće bijelo meso bez kožice. Također, svakodnevno bi se trebalo baviti umjerenom fizičkom aktivnošću. Savjetuje se i smanjenje stresnih situacija, ograničeno konzumiranje alkohola i prestanak pušenja.

Uz sve to, treba uzimati i neki dijetetski dodatak, kao što je recimo Arteroprotect, koji nije u koliziji sa redovnom terapijom. Ovaj proizvod je potpuno prirodan i u svom sastavu ima oktakozanol i vitamin K2- MK7. Zajedničkim djelovanjem ovih aktivnih sastojaka, proizvod na siguran način čisti arterije, snižava loš i povećava dobar kolesterol, sprječava i smanjuje kalcifikaciju.

Što zapravo uvjetuje pojavu povišenog kolesterola?

– Na povišenu razinu ukupnog kao i lošeg kolesterola također utječe genetika, način prehrane, debljina, slaba fizička aktivnost… Međutim, povišen kolesterol se može javiti i kao posljedica nekog drugog oboljenja kao što je dijabetes, hipotireoidizam, opstruktivne bolesti jetre, oštećenja bubrega… Za ovo stanje nema nikakvih karakterističnih simptoma pa se obično otkriva prilikom sistematskog pregleda, ili tek poslije otkrivanja nekog kardiovaskularnog problema. Zato laboratorijske kontrole i jesu od izuzetne važnosti.

Zašto je loš kolesterol loš?

– Loš kolesterol sudjeluje u nakupljanju plaka, odnosno pločice, a samim tim i u povećanju izbočine na zidu krvne žile, što dovodi do njezina suženja, odnosno stenoze. Višak lošeg kolesterola, zapravo, lijepi se uzduž arterijskih zidova i začas zatvori arteriju dovodeći do otežanog protoka krvi. Ovakvo stanje uzrokuje bol, infarkt ili moždani udar. S druge strane, nije dobro ni ako je razina dobrog kolesterola ispod minimuma.

Njegova uloga je jako važna. Dobar kolesterol čisti arterije, odnosno odvlači višak lošeg kolesterola u jetru, izbacuje ga iz krvnih žila sprječavajući nastanak ateroskleroze. Zato je vrlo važno da u organizmu imamo što manje lošeg, a što je moguće više dobrog kolesterola

Članak uređen:

Saznajte više o kolesterolu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

3.83 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: straussove kapi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Kardiovaskularne bolesti – intervju s dr. Milanom Nedeljkovićem

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Molio bih da mi neko odgovori da li negde u Srbiji mogu da se kupe Strauss kapi.
    Unapred zahvalan,Voja

  2. Kao prvo pozdrav svima! Želio bih podijeliti svoje iskustvo s kardio vaskularnim bolestima. imam 58 godina I prebolio sam dva infarkta. Prvi s 42 godine života a drugi s 55 godina. Oba dva su završila operacijama-premosnicama. Sad funkcioniram s LIMA I RIMA premosnicama I mojim kolateralama. Želim istaknuti da NIKAD nisam imao povišen kolesterol tako da price o “dobrom i lošem kolesterolu” meni ne “sjedaju” nikako. Moje prirodne koronarne žile bile su sužene of 90-98%. “Stentiranje” je bilo nemoguće. Normalno neke lijekove uzimam (beta blokatore etc) Želim reći da sam sretan da sam živ, pokretan .Ove godine od ljeta pa do dašanjeg dana plivam u moru -vani je obično +5 a more oko +8-9. Osjećam se izvrsno. Kad usporedim stanje od prije infarkta i danas ja sam pa mogu reći zdrav čovjek. Da ne bude zabune1 Neposredno nakon operacije bio sam isplašen ko kokoš a na najmanji trzaj ili bol oko srca panika i trčanje na hitnu gdje je uvijek bilo sve ok. Malo aritmijica i to je to. S tim živim i prihvaćam da tako mora biti . Možda sve napisano i nije baš vezano uz temu ali je namijenjeno svima onima koji su imali sreću preživjeti infarct srca i operaciju da mogu puno toga napraviti za svoje zdravlje i osobnu sreću.Pozdrav

  3. poštovani, molim Vas da mi objasnite što znači zadebljanje vratne arterije za 2 mm