Znate li koje namirnice imaju najviše kolesterola?

kolesterol

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju više od 50 % smrtnosti ili su prvi uzrok smrtnosti u području razvijenog svijeta. Bolesti srca više su od i jedne vrste bolesti povezane s prehranom. Prehrana uvelike utječe na zdravlje srčanog mišića na način da djeluje na zdravlje krvnih žila i normalnog krvnog tlaka.

Ateroskleroza, nakupljanje naslaga masnoće na unutrašnjoj stjenci arterija, najčešći je uzrok nastanka koronarnih bolesti. Prevencija ateroskleroze trebala bi započeti još u mladosti jer se proces ateroskleroze zbiva u dugom vremenskom razdoblju od 20 do 30 godina.

Zdrave prehrambene navike pomažu u snižavanju glavnih faktora rizika kod koronarnih bolesti srca.

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB) su:

  • Svakodnevno pušenje
  • Hipertenzija (krvni tlak >140/90 mmhg ili na antihipertenzivnoj terapiji)
  • Niske vrijednosti hdl kolesterola (<0,9 mmol/l -35mg/dl)
  • Šećerna bolest ili dijabetes, (lat. Diabetes mellitus)
  • Pretilost

Dobro je poznato da je zapadnjački način prehrane, u kojem prevladavaju zasićene masti, aditivi, slatkiši, poguban za zdravlje krvnih žila, a time i srca.

Jedan drugi način prehrane, poznat pod pojmom “mediteranska prehrana” sve se više nameće kao zlatni standard pravilne prehrane koji se mora usvojiti kako bi se sačuvalo zdravlje srca i krvnih žila.

Koje namirnice konzumirati za prevenciju kardiovaskularnih bolesti?

1. U prehranu je potrebno uvrstiti što raznovrsnije namirnice te uskladiti unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima. Poželjan ITM odrasle populacije je 20 do 22.

2. Osnova svakodnevne prehrane trebaju biti voće i povrće te žitarice (jabuke, citrusi, zob, ječam, jagode, mrkva, mekinje).

Te namirnice bogati su izvori vitamina C i B-kompleksa te karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija, magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti.

Biljna vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna žitarica) imaju manji učinak na razinu kolesterola dok biljna vlakna topiva u vodi (pektin) unesena u znatnijim količinama (oko 5g) reduciraju koncentraciju kolesterola za 5%. Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27-40g.

Prehrana za zdravlje srca i krvnih zila

3. Od namirnica životinjskog podrijetla trebali bi koristiti krto meso, perad, ribu (plava riba), a izbjegavati crveno meso. Žitarice, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi također su bogati izvor bjelančevina, s napomenom da prednost treba dati djelomično obranom mlijeku. Bjelančevine trebaju dnevno osigurati 10-15% ukupne energije.

4. Umjereno trošiti šećer i sol. Ograničiti unos šećera do 10% ukupne energije, te koristiti jodiranu sol, dnevno ne više od 6 g/dan.

5. Umjereno konzumirati alkoholna pića, te smanjiti unos kave.

6. Potrebno je smanjiti unos masnoća na 30% sveukupnih dnevnih kalorija, naročito namirnica:

  • bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (maslac, sir, punomasno mlijeko, žumanjak jajeta, crveno meso, iznutrice, margarin, jaja, jetra, škampi),jer doprinose porastu ukupnog i LDL kolesterola u krvi
  • unos esencijalnih masnih kiselina potrebno povećati (maslinovo, bučino te suncokretovo ulje), doprinose sniženju LDL, ali i HDL
  • preporučuje se ograničiti unos kolesterola do 300 mg/dan, odnosno manje od 100 mg/1000 kcal/dan.

7. Kao dodatak prehrani poželjno je dodati vitamin C, vitamine B6 i B3, vitamin E, krom, te češnjak, esencijalne masne kiseline i magnezij.

Sadržaj kolesterola u 100 g nekih namirnica:

NAZIV NAMIRNICE

KOLESTEROL (mg/100g)

Punomasno kravlje mlijeko

14

Tučeno vrhnje, 30% masti

111

Punomasni sir

105

Maslac

225

Pileća jetra

500

Goveđa jetra

270

Svinjska jetra

260

Teleći ili janjeći mozak

2200

Jetrena pašteta

150

Hamburger od goveđeg mesa

6

Kobasice (prosjek)

96

Piletina (osim bijelog mesa)

110

Hobotnica

170

Škampi

200

Jaje kokošje

520

Teletina srednje masna bez kosti

68

Svinjetina srednje masna bez kosti

60

Janjetina srednje masna bez kosti

71

Govedina srednje masna bez kosti

68

 

Svaka vrsta hrane posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog toga je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, odnosno one koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.

Ukoliko ovo sve nabrojeno svedemo u par rečenica dobivamo najtočniju definiciju mediteranske prehrane:

„Osnovno je za mediteransku prehranu da je karakterizirana umjerenom upotrebom mesa, mlijeka, sira, visokim unosom složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća (koji uz vitamine i minerale predstavljaju bogati izvor dijetalnih vlakana), redovitom upotrebom ribe (koja predstavlja idealan izvor omega-3-višestrukonezasićenih masnih kiselina) i upotrebom masti koja je gotovo sva sadržana u obliku maslinovog ulja.”

Takvim načinom prehrane utjecat ćemo na unaprjeđenje zdravlja i funkcije srca, te spriječiti nastanak kroničnih bolesti.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4 / 5   5
Facebooktwitterpinterestmail
27-09-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: kolesterol prehrana tablica, namirnice s najviše kolesterola, janjeće meso da li je zdravo za prehranu, hrana koja ima kolesterol, hrana sa puno kolesterola, hobotnica masnoce, jela koja sadrze najvise kolesterola, jelovnik za srce i kolesterol, kolesterol namirnice, voce za kolesterol,